U stambenim zgradama moći će se obavljati 'tihe i mirne djelatnosti' - Monitor.hr
13.12. (16:00)

Kad stan pretvoriš u ured

U stambenim zgradama moći će se obavljati ‘tihe i mirne djelatnosti’

Tiha i mirna djelatnost podrazumijeva gospodarsku djelatnost koja se obavlja tako da se ne čuje niti prouzrokuju vibracije u susjednim stanovima i zajedničkim dijelovima zgrade te da je prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti u stanu stalno prisutna osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja. To su primjerice knjigovodstveni servisi, javni bilježnici, odvjetnički uredi i slični.  Za obavljanje takvih djelatnosti nije potrebna (pored registracije) i suglasnost suvlasnika budući da ista ne utječu negativno na život stanara. Za druge djelatnosti koje se sve češće obavljaju u takvim prosotrima, poput organiziranog vježbanja, plesa i sličnog potrebno će biti ishoditi dozvolu o promjeni namjene prostora. Zgradonačelnik


Slične vijesti

10.12. (11:00)

Dobra godina za paušalce

S povećanjem praga za ulazak u PDV mnogi će izaći iz njega, trebaju napraviti ovo

Od 1. siječnja 2025., prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a povećava se na 60.000 eura, omogućujući mnogim poduzetnicima izlazak iz sustava. Oni koji žele izaći trebaju do 15. siječnja 2025. podnijeti zahtjev za brisanje Poreznoj upravi preko ePorezne. Obvezno je sastaviti konačni obračun PDV-a za 2024. i dostaviti ga do 20. siječnja 2025., uz plaćanje obveze do kraja siječnja. Treba ispraviti iskorišteni pretporez na dugotrajnu imovinu i zalihe te riješiti primljene predujmove. Posebna pažnja potrebna je kod prijelaza na isporuke oslobođene PDV-a kako bi se izbjegle pogreške i dvostruko oporezivanje. Lider

08.11. (08:00)

Božićni poklon

Kako će novi niz Vladinih mjera zagorčati život poduzetnicima od nove godine

Vlada je poduzetnicima za iduću godinu pripremila nove troškove i obveze, uključujući povećanje minimalne plaće za 15,5%, ukidanje oslobođenja od doprinosa za mlade zaposlenike, više cijene električne energije te uvođenje zadužnice za strane radnike. Iako je najavljeno porezno rasterećenje od 200 milijuna eura, nova porezna reforma uzet će 385 milijuna. Također, poslodavci će morati dati novčano jamstvo za strane radnike, dok će subvencije za energente postupno nestajati. Sve ove mjere znatno povećavaju troškove poslovanja i negativno utječu na konkurentnost mnogih industrija. Lider

06.10. (09:00)

Više od karte i sukoba

Poduzetnici i geopolitika: Nova stvarnost poslovnih rizika

Geopolitika označava utjecaj geografskih, političkih i ekonomskih čimbenika na globalne odnose, a danas je ključna za poslovne odluke. Pad Berlinskog zida donio je optimizam, no svijet je sada u stanju “vulkanskog” nemira. Zveckanje oružjem, trgovinski ratovi (poput SAD-Kina-EU) te energetska transformacija EU-a uz kineske resurse samo su neki izazovi. Globalna fragmentacija, trgovinske barijere i političke tenzije snažno utječu na poduzetničke bilance, zbog čega je razumijevanje geopolitike postalo presudno za poslovni uspjeh. Lider

25.05. (15:00)

Poduzetništvo bez nedoumica i sivih zona

Hrvatska od Nove godine dobiva novu klasifikaciju djelatnosti (NKD), dodano 60 novih

Statistika je novom klasifikacijom priznala da više nije važan način na koji se roba distribuira i da se trgovina temelji na prodanom proizvodu. Zato su iz novog NKD-a nestale prodavaonice, ali i drugi kanali: internet, pošta, štandovi i tržnice. Kao nove djelatnosti prepoznati su prijevoz putnika žičarom i vučnicom, na plovilima za kružna putovanja i izletničkim brodovima te djelatnost marina. Prvi put spominje se programiranje videoigara, ali i računalna infrastruktura, odnosno djelatnosti kao što su usluge infrastrukture u oblaku i pružanje platformi. Razdvojena je i proizvodnja električne energije – na proizvodnju iz neobnovljivih i obnovljivih izvora, a prvi put spominje se i skladištenje energije – i električne i plinske.

Nema više iznajmljivanja videokaseta i diskova, kao ni samostalnih usluga zaštite uz pomoć sigurnosnih sustava, a nestao je i taksi (koji mijenja povremeni estovni prijevoz putnikac) Nema ni kibernetičke sigurnosti, iako je implementirana u druge IT djelatnosti, kao i umjetne inteligencije… Lider

24.01. (21:11)

Marketinška stručnjakinja: Ne trebaju svi poduzetnici imati sve društvene mreže

21.01. (18:00)

Sami svoji majstori

Poticaje za samozapošljavanje od 2016. do danas iskoristilo 42,5 tisuće ljudi

Hrvati su poduzetni, ali u pokretanje vlastitog biznisa češće se upuštaju iz nužde nego iz prepoznatih prilika, iako se s godinama taj trend mijenja: nezaposlenost nam se već duže vrijeme vrti oko povijesno niskih stopa, a u mnogim djelatnostima manjak radne snage je sveprisutna tema. Najviše je potpora otišlo u novopečene građevinske obrte i tvrtke, druga najčešća zanimanja su u Stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, a iza njih su iz sektora prerađivačke industrije, zatim informacija i komunikacija te poduzetništvu u obrazovanju, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima. Poslovni… sve o poticajima ima i na ovoj temi na Forumu.

10.08.2023. (09:00)

Daj mi da probam sam

Sličnost i očite razlike između mladih i starih poduzetnika

Kao u inat svima onima koji smatraju da je plan u životu, pa i u poslu najvažniji, neki su poduzetnici dokazali da je ponekad bolje napraviti, a ne planirati. Pa iako su krenuli bez poslovnih planova, brojni iskusni poduzetnici mogu se pohvaliti uspješnim poslovanjem. Mnogi su u svoje podvige krenuli baveći se svojim hobijima, što bi kasnije preraslo u biznis. No, nije sve tako lagano i neriskantno. Današnji se poduzetnici u svojim počecima ne libe riskirati, napuštajući “sigurna” radna mjesta, otpuštajući naučene obrasce roditelja i tradicionalnog poslovnog svijeta koji su im govorili koji su poslovi i zanimanja dobri, perspektivni, a koji nisu. Lider

19.05.2023. (14:00)

Ne cvate cveće ni u naše preduzeće

Šajatović: U Hrvatskoj ima 60 tisuća poduzetnika?

Novinarski pokušaj da se pronađe analiza ili znanstveni rad koliko bi se ukupno fizičkih osoba moglo podvesti pod pojam poduzetnika nije urodio plodom. Ispada da se od početka tranzicije u kapitalizam cjelovitim, dubinskim pristupom nitko nije bavio. A podatak bi bio vrlo koristan za politike prema gospodarstvu. Jer poduzetnici, definirani kao osobe koje spajaju poslovne ideje, kapital i ljude, uvelike su zaslužni ili krivi za stvaranje dodane vrijednosti, punjenje državne blagajne i stopu rasta/pada BDP-a. Kad bi se broj poduzetnika temeljio na registriranom broju poslovnih subjekata, ispalo bi da u Hrvatskoj ima čak gotovo 600 tisuća poduzetnika. U tu brojku uvrstila bi se sva trgovačka društva, obrti, OPG-ovi… Međutim, stvaran broj poduzetnika je mnogo manji. Još kad se odbiju oni koji posluju s državom… Miodrag Šajatović obećaje da će se time kvalitetnije pozabaviti, za Lider.

15.08.2022. (15:00)

Platiš skoro sve, a onda ga prodaju nekom drugom

Neugodno iskustvo jedne poduzetnice s leasing kućom

Pri potpisivanju novih ugovora s leasing-kućom posljednjih nekoliko godina pravila su se promijenila, a da jedna poduzetnica, koja desetak godina kupuje aute kod iste leasing kuće s kojom je na kraju imala neugodno iskustvo, to nije ni znala. Odnosno, nije znala što je potpisala jer nije čitala ona sitna slova koja nam često uglave kao da je sadržaj tih riječi marginalan. Naime, leasing-poduzeće zahvaljujući tim rečenicama ispisanima malim slovima jedino je moglo odlučiti kojem će kupcu prodati automobil nakon isteka operativnog leasinga. Drugim riječima, poduzetnici su bile vezane ruke jer više nije imala pravo prvokupa (isplatiti preostali dug i kupiti automobil za sebe) i nije mogla odlučiti da vozilo za isti taj preostali iznos do konačne isplate kupi neki njezin radnik. Sad je o tome odlučivala isključivo leasing-kuća, a to znači da je automobil mogla prodati i za višu cijenu od one koju bi dobila da je poduzetnici ostalo pravo da odlučuje. Lider

07.06.2022. (13:00)

Jedini način da poduzetnici srežu troškove jest dijeljenje otkaza

Vlasnik restorana u Zagrebu: Račun za struju je s 40.000 kuna skočio na 120.000 kuna

Marin Medak, vlasnik restorana u Zagrebu, za RTL je ispričao da mu je račun za struju s 40 tisuća kuna narastao na 120 tisuća kuna: “Vlada, koja je vlasnik HEP-a, morala je izregulirati da budemo konkurentni, kao što sve europske zemlje rade da potiču i subvencioniraju potrošnju poduzetnicima, a ne na način da političkom odlukom kompletan rizik i trošak svega Elektra prebaci na nas. Građanima su digli 10 posto trošak struje, a 30 puta više poduzetnicima. To nema logike s mozgom. (…) Proizvodimo 50 posto vlastite električne energije. Pitanje je što je poskupjelo u proizvodnji 50 posto vlastite električne energije, to je problematično.” Index