U sibirskom permafrostu otvorio se golemi krater - Monitor.hr
25.02.2017. (22:13)

Window of opportunity

U sibirskom permafrostu otvorio se golemi krater

U blizini korita rijeke Jane, gdje se na golemoj površini prostire sibirski permafrost, posljednjih godina zbog otapanja se pojavio krater koji nezaustavljivo raste: Batagajka je najveći krater na svijetu dugačak 1 kilometar i dubok 86 metara. Lokalni stanovnici ga izbjegavaju i nazivaju “putem za podzemlje”, no znanstvenicima daje jedinstvenu priliku da istraže klimatsku i geološku povijest Zemlje unazad 200.000 godina. Permafrost se počeo topiti 1960-ih nakon masovne siječe šume koja ga je hladila. BBC


Slične vijesti

15.12. (18:00)

Da bar možemo sav taj CO2 samo tako popiti...

Raos: Umjetnim enzimom protiv globalnog zatopljenja

Netko je došao na genijalnu ideju – postupak koji rješava najveći problem čovječanstva, naime kako ukloniti višak ugljikova dioksida iz atmosfere te tako spasiti rodni nam planet od uništenja, od posvemašne propasti. Sav ugljikov dioksid treba, kaže, otopiti u vodi, a dobivenu otopinu – soda-vodu – piti i popiti! U kombinaciji s vinom, što ne bi činilo popularni gemišt, već – špricer! No, tako što trpjeti i pretrpjeti bilo bi posve uzaludno, jer – znamo – ugljikov dioksid će kad-tad izaći iz našeg tijela (jer ne asimiliramo poput biljaka), pa će se vratiti u zrak. Ali ipak: nema boljeg načina da ga se pohrani, jer voda je dakako najjeftinija industrijska sirovina. Novi znanstveni rad uključuje jedan umjetni enzim.

Membrana s tim enzimom (ZC-HNPs-E@XLPEO) pokazala se slabo propusnom za druge plinove, poglavito za dušik, metan i vodik, pa će moći poslužiti i za odvajanje CO2. Stoga se za budućnost ovog znanstvenog dostignuća ne trebamo brinuti: služit će za sve, od čišćenja industrijskih plinova i hvatanja ugljikova dioksida iz atmosfere do obnavljanja zraka u podmornicama i svemirskim stanicama. Nenad Raos za Bug

15.05. (18:00)

Racionalno o realnome

Korado Korlević u nedavnoj Explori: S ovom civilizacijom nećemo zaustaviti globalno zatopljenje

Emisija o svima i svemu, iznad i ispod. Stalni gost Korado Korlević odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije. Urednik i voditelj Elvis Mileta. Ovdje možete poslušati i druge emisije. U emisiji od 30. travnja Korlević je govorio o globalnom zatopljenju, GMO ljudima, obnovljivim izvorima energije, zašto djeci ne treba davati bluetooth slušalice… Video na Youtube-u je razdijeljen na poglavlja o kojima priča.

13.05. (18:00)

Možemo birati, ili da nam bude vruće ili da ne možemo disati

Zagađenje zraka usporava zagrijavanje Zemlje, i to nije nikakva novost

Kontroverzni poduzetnik Nenad Bakić podijelio je na Facebooku članak New Scientista  ismijavajući poznati fenomen da smanjenje zagađenja zraka može lokalno i regionalno povećati temperature zraka. Pritom ni jedan članak ne zagovara daljnje onečišćenje zraka, u kojemu je trgovac rekuperatorima Bakić pronašao novu tržišnu nišu. Razlog tome je što zagađenje ubija milijune ljudi u svijetu godišnje, što opet ne znači da nema lokalno djelovanje na temperature. Već desetljećima se zna da su aerosoli važna, iako teško mjerljiva varijabla za regionalni prosjek temperatura. Štoviše, ako dođe do masovnog izbacivanja aerosola, što je slučaj kod snažnih vulkanskih erupcija poput Mt. Pinatuba 1991. godine, oni mogu utjecati i na globalne temperature.

Procjenjuje se da su aerosoli zaslužni što temperatura, usprkos ljudskim emisijama (dugotrajnih) stakleničkih plinova, do 2019. godine nije premašila 1,5 stupnjeva Celzijevih u odnosu na predindustrijsko doba. Njima se pripisuje efekt hlađenja za pola stupnja. Emisije aerosola su u Europi od 1980-ih snažno opale zbog politika poboljšanja kvalitete zraka, kao i u Sjevernoj Americi. Zadnjih godina dodatno su pale. Faktograf

08.05. (21:00)

"Klimatske promjene događaju se prebrzo da bi ih evolucija sustigla"

Globalni oceani suočavaju se s nezapamćenim viškom topline, što izaziva alarm u znanstvenoj zajednici i potiče brigu o budućnosti morskih ekosustava

Analize BBC-ja pokazuju da su temperature oceana bile na rekordnim razinama svaki dan prošle godine, s gotovo 50 dana zaredom obaranja rekorda. Klimatske promjene i fenomen El Nino glavni su krivci, što ima ozbiljne posljedice poput masovnog izbjeljivanja koralja i ugrožavanja vrsta poput carskih pingvina. Znanstvenici upozoravaju da se ovo povećanje temperature ne smije ignorirati te da zahtijeva hitne akcije kako bi se smanjile emisije i ublažile posljedice globalnog zagrijavanja na oceane. (Index)

23.01. (09:00)

Dok sve krene "nizvodno"

Zabrinjavajući pad planktona u oceanima: Klimatske promjene prijete populaciji riba

Analize pokazuju da je sjeverni Atlantik doživio pad od 16-26 % u području planktona, što bi moglo rezultirati padom populacije riba od 38-55 %. Klimatske promjene, porast temperature i nedostatak hranjivih tvari iz dubljih slojeva mora doprinose ovom zabrinjavajućem fenomenu. Istraživanje naglašava potrebu za dubljim razumijevanjem prehrambenih mreža oceana kako bi se razvile inovativne strategije očuvanja mora. (Green.hr)

23.08.2023. (01:00)

Ovo što nam se događa nije "samo biznis"

Bernie Sanders: Kako ugasiti požare?

Center for a Stateless Society » Book Review: It's OK To Be Angry About Capitalism

Dvije trećine stanovnika SAD-a prošlih tjedana upozoreno je na moguće poplave ili ekstremne vrućine. Atlantski ocean bilježi rekordne temperature. Šumski požari pustoše dijelove Grčke. U Pekingu su evakuirani deseci tisuća ljudi zbog tajfuna. Srpanj je bio najtopliji mjesec otkad postoje mjerenja. Da bismo se izborili s krizom, moramo brzo djelovati na dva fronta: 1. poticanje međunarodne suradnje, 2. pozivanje na odgovornost onih koji su za ovu krizu najodgovorniji. Posljednji izvještaj Međunarodnog panela za klimatske promjene pri UN-u zastrašujuće je precizan i jasan. Ako SAD, Kina i ostatak svijeta, bez odlaganja i u znatnoj mjeri, ne smanje emisije ugljika, planet će pretrpjeti nepopravljivu štetu. Dopustite da naglasim ovaj posljednji dio: ako cijeli svijet, na čelu s najvećim ekonomskim silama – SAD-om i Kinom – ne reagira u najkraćem mogućem roku, potomcima i budućim generacijama ostavit ćemo svijet koji nije više podoban za život ljudi. Rješavanje ove krize je zadatak toliko težak i složen da ga nijedna država ne može obaviti sama. U pitanju je globalna kriza koja nalaže suradnju svih država svijeta. Sviđalo se to nama ili ne, ovaj put smo SVI u istom škripcu. Peščanik /MSNBC

Bernie Sanders quote: If the environment were a bank, it would have been...

04.06.2023. (13:08)

Buduće generacije jest će manje kruha i neće piti kavu

Klimatske promjene utjecat će na dostupnost hrane

Berba kakaa u Kamerunu

Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od koje gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom. Obalne poplave sve su češće na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice… Green

24.05.2023. (13:00)

Gradovi se zagrijavaju zbog urbanizacije i globalnog zatopljenja

Od 854 europska grada Zagreb je treći po ugroženosti od toplinskih udara

Pasja vrućina uz sladolede, šešire, fontane... Ovako se danas Zagrepčani hlade. Temperatura je oko 30 u hladu

Parižani su suočeni s najvećim rizikom od umiranja zbog vrućine, a slijede ih građani Amsterdama i Zagreba, pokazalo je istraživanje “Višak smrtnosti pripisan vrućini i hladnoći: studija procjene utjecaja na zdravlje u 854 grada u Europi” u časopisu Lancet Planet Health. Studija je analizirala smrtne slučajeve diljem Europe uzrokovane “neoptimalnim temperaturnim uvjetima” od siječnja 2000. do prosinca 2019.. Urbani toplinski otok fenomen je koji karakterizira bitno viša temperatura zraka u gradu nego u lokalnom ruralnom području jer svaka umjetna površina, bilo da se radi o zgradi ili parkiralištu, zapravo je novi izvor topline u gradu. “Možemo očekivati da će u budućnosti toplinski valovi biti sve češći i posebno opasni ako traju dugo i temperature noću budu visoke pa se građani neće uspjeti odmoriti od vrućine”, smatra dr. Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica i voditeljica Centra za klimatološka istraživanja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu. Jutarnji

20.09.2022. (22:00)

Sjeverne regije zagrijavaju se dva puta brže od ostatka Zemlje

Sibirski krateri i šumski požari povezani su s globalnim zatopljenjem

Posljednja znanstvena istraživanja otkrila su da zagađenju atmosfere i ubrzanim klimatskim promjenama pridonose plinovi iz golemih kratera na sjeverozapadu Sibira, kao i sve češći veliki požari u toj regiji. Prvi od kratera pojavio se 2014. godine na poluotku Jamal koji se smatra najvećom rezervom prirodnog plina na svijetu. Stručnjaci koji su snimili i pregledali 20 kratera zaključili su da su oni nastali kao posljedica eksplozija metana pod utjecajem globalnog zagrijavanja. Buka