U SAD-u, prethodno zaboravljeni rudnici urana ponovno su postali aktivni zbog rastuće globalne potražnje za nuklearnim gorivom - Monitor.hr
05.03. (13:00)

Uskrsnuće američke industrije urana

U SAD-u, prethodno zaboravljeni rudnici urana ponovno su postali aktivni zbog rastuće globalne potražnje za nuklearnim gorivom

Najmanje pet proizvođača u državama poput Wyomminga, Teksasa, Arizone i Utaha ponovno pokreće proizvodnju, nadajući se iskoristiti rastući interes za nuklearnu energiju. Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011., mnoge zemlje su odbacile upotrebu urana, što je dovelo do zatvaranja većine američkih rudnika. Međutim, s povećanim fokusom na smanjenje emisija, sve više država se vraća nuklearnoj energiji, stvarajući potražnju koja nadmašuje trenutnu proizvodnju. Industrija se suočava s izazovima obnove rudnika nakon dugog razdoblja mirovanja, ali s obzirom na geopolitičke neizvjesnosti i potrebu za osiguranjem opskrbe, očekuje se da će američka proizvodnja urana doživjeti snažan oporavak u narednom desetljeću. (Tportal)


Slične vijesti

15.10. (16:00)

Ideje koje zrače

Google prvi naručuje nuklearne elektrane za svoje podatkovne centre

Google je naručio šest do sedam malih modularnih nuklearnih reaktora (SMR) od tvrtke Kairos Power, ukupnog kapaciteta od 500 MW, kako bi osigurao električnu energiju s niskom razinom ugljika za svoje energetski zahtjevne operacije. Googleov ugovor s Kairos Powerom dio je trenda među tehnološkim tvrtkama koje traže nuklearna rješenja za svoje energetske potrebe. Prošlog mjeseca Microsoft je najavio obvezu kupnje 20-godišnje opskrbe električnom energijom iz ugašene nuklearne elektrane Three Mile Island ako Constellation Energy ponovno pokrene lokaciju. Bug

18.09. (13:00)

Nuklearna energija: Vrijeme je za ponovno upoznavanje

Europa središte nuklearne revolucije: Od 2028. će u upotrebi biti novi reaktor

Institut Paul Scherrer i Copenhagen Atomics pokrenuli su četverogodišnji projekt testiranja reaktora rastopljenih soli u Švicarskoj. Ova tehnologija, koja koristi nisku radioaktivnost i torij, mogla bi revolucionirati energetsku scenu, s očekivanim troškovima od samo 20 dolara po megavatsatu. Eksperiment, planiran za 2026. godinu, pružit će dragocjeno iskustvo za komercijalnu primjenu, a prvi reaktor mogao bi biti gotov do 2028. godine. Stigmatizacija nuklearne energije iz prošlosti možda je na putu, ali budućnost izgleda svjetlija. Revija HAK

10.09. (10:00)

Preusmjerite energiju u nešto drugo

Greenpeace o drugom bloku NE Krško: Nuklearke postale najskuplji izvor energije, troškovi nastavljaju rasti

Aktivisti Greenpeacea iz osam zemalja, uključujući i Hrvatsku, upozorili su u ponedjeljak da bi prije odluke o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane u Krškom (NEK2) trebalo riješiti problem njenog financiranja, ustvrdivši da su nuklearke danas najskuplji izvor energije. Tko bi financirao nuklearni reaktor, bi li država bila uključena, koje posljedice bi to donijelo za građane i državni proračun te planira li se NEK2 za izvoz struje, napominje Greenpeace. Ukupna cijena izgradnje reaktora od 1000 megavata (MW) iznosila bi 9,3 milijarde eura, a u slučaju odabira većeg reaktora od 1650 MW više od 15 milijardi eura. Rokovi izgradnje iznose i do 20 godina, a prava cijena bit će poznata tek za nekoliko godina jer, prema iskustvima drugih zemalja, ulaganja u nuklearke na kraju uvijek ispadnu skuplja i, u pravilu, kasne. I dok troškovi proizvedene električne energije iz nuklearnih elektrana i dalje rastu, obnovljivi izvori energije bilježe stalno smanjenje. Nacional

09.08. (20:00)

Samo da ne ode van kontrole

Stara tehnologija dobila novi zamah – ono što su htjeli još u Sovjetskom savezu sada uspijevaju u SAD-u

Reaktor WHAM zasnovan je na tehnologiji “magnetskog zrcala” kao izvora energije. U posebnoj se komori nalaze dva vrlo snažna elektromagneta, pa se u prostor među njih ubacuje gorivo za fuzijsku reakciju, deuterij i tricij. Oni se tamo pod utjecajem magnetskih silnica kreću u spiralnim putanjama, a budući da se magnetsko polja dvaju magneta okreće u suprotnim smjerovima, i spiralno kretanje plazme odvija se na taj način. Odatle i “zrcalo” u nazivu te metode. Cilj je dovesti iznimno vruću plazmu u stanje u kojem će se atomi deuterija i tricija neizbježno sudarati i pokretati fuziju, koja s povećanjem intenziteta ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju i stvoriti velike količine energije. Krajnji cilj je, dakako, stvoriti više energije negoli je uloženo u pokretanje i održavanje same reakcije. Bug

18.06. (11:00)

Atomsko, a sigurno

Kinezi s projektom ‘umjetnog sunca’ prvi u svijetu postigli kontrolu nuklearne fuzije

Kineski projekt nove generacije ‘umjetnog sunca’ Huanliu-3 (HL-3) postigao je prvi put u svijetu izvanredan napredak u kontroli nuklearne fuzije otkrivanjem i realizacijom nove napredne strukture magnetskog polja. Otkriće strukture magnetskog polja poboljšalo je mogućnosti postrojenja HL-3, pružajući potencijalno rješenje za postizanje stabilnog procesa nuklearne fuzije. To nudi moguća rješenja za osiguranje stabilnog rada fuzijskih reaktora budućnosti. Kontrolirana nuklearna fuzija vrhunska je tehnologija s prednostima kao što su obilje resursa i ekološka prihvatljivost. Smatra se jednom od najvažnijih metoda za konačno rješavanje problema povezanih s energijom. HRT

29.05. (13:00)

I iza nas je lobi, ali to nećemo reći na glas

‘Prijelaz na lokalne izvore energije iz sunca i vjetra pridonosi i geostrateškom položaju Europe’

Fosilni lobi, kao i lobi za pesticide i mnogi drugi interesni lobiji, iznimno je jak i utjecajan. Ove zagađujuće industrije imaju goleme interese koje moraju braniti, njihovi su profiti ogromni. Njihovi su profiti još veći od ruske agresije na Ukrajinu. Istovremeno, prijelaz na zeleno gospodarstvo je neizbježan. Postalo je općepoznato da se ‘stare’ industrije temelje na ugljičnom mjehuru, u kojem industrije bazirane na kompanijama koje se bave naftom, plinom i vađenjem ugljena sve više znače gospodarsku neizvjesnost i rizik. Nuklearna energija ni na koji način nije održivi oblik energije, a nije ni racionalan izbor. Njeni potencijalno doživotni zagađujući učinci velika su prijetnja održivom svijetu i čistoj budućnosti. Štoviše, nuklearna energija zahtijeva ogromna ulaganja, a sporno je hoće li ih prihodi pokriti, a za sirovine će Europa samo povećati svoju ovisnost o Rusiji. Bas Eickhout za Forbes.

02.04. (10:00)

Atomska kuharica

Nuklearnom fuzijom došli do temperature sedam puta veće od one u jezgri Sunca i održali je manje od minute

Kažu da je to važan korak za razvoj tehnologije koja bi trebala omogućiti komercijalno korištenje fuzije. Nuklearna fuzija nastoji replicirati reakciju koja se događa na Suncu i drugim zvijezdama spajanjem dvaju atoma kako bi se oslobodile ogromne količine energije. Često se naziva svetim gralom čiste energije te ima potencijal za pružanje neograničene energije, piše CNN. Proces najčešće uključuje reaktor u obliku krafne s rupom u sredini, a u kojem se vodik zagrijava do iznimno visokih temperatura kako bi se stvorila plazma. Plazma visoke temperature i visoke gustoće, u kojoj se reakcije mogu odvijati dugo, vitalna je za budućnost reaktora nuklearne fuzije. Plazma na toliko visokim temperaturama su nestabilne, a novim rekordom srušili su vrijeme iz 2021. godine kada su je uspjeli zadržati pola minute. Konačni cilj je da KSTAR bude u stanju održati temperaturu plazme od 100 milijuna stupnjeva tijekom 300 sekundi do 2026., što je “kritična točka”. Index

03.03. (18:00)

U mirovnoj misiji

Unuk oca atomske bombe: Znanstvena je potreba za nuklearnom energijom jasna

Charles, naime, putuje svijetom i zagovara širenje nuklearne energije i nastoji potaknuti međunarodnu suradnju u prelasku na energetske izvore bez ugljika, a da se pritom smanje prijetnje od nuklearnog oružja. Nastoji to postići s Oppenheimer Projectom, organizacijom koju je pokrenuo radi borbe protiv egzistencijalnih rizika, uključujući klimatske promjene i nuklearni rat. No Charles je otišao i korak dalje pokrenuvši Oppenheimer Energy Ventures, tvrtku s pomoću koje želi investirati u projekte vezane uz nuklearnu energiju. Ulaganjem u nuklearnu energiju, korištenjem fisije za korištenje energije u miroljubive svrhe za rješavanje najvećih prijetnji koje imamo kao što su klimatske promjene, organizacija može imati veći utjecaj od one koja se samo usredotočuje na prikupljanje i raspoređivanje dobrotvornih prilog – Kaže Charles Oppenheimer, unuk Roberta Oppenheimera, za Lider.

29.09.2022. (22:00)

Zato se i zatvaraju nuklearke, a otvaraju termoelektrane na ugljen

Brže bismo izašli iz krize korištenjem jeftinih fosilnih goriva

Uzroci ove energetske krize vezani su za relativno nagli porast potrebe za energijom pri kraju Covid-19 pandemije i sada za rat u Ukrajini uslijed smanjenja opskrbe prirodnim plinom, kao i ugljenom i naftom iz Rusije. Zelena tranzicija je potaknula razvoj tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije i omogućila brže smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, kažu u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Nuklearna energija dobila je status ‘zelenog‘ energetskog izvora, a njezino korištienje u proizvodnji električne energije sasvim sigurno ima pozitivan utjecaj na smanjenje emisije stakleničkih plinova. U EU-u se čak oko četvrtina električne energije proizvede u nuklearnim elektranama. Lider

22.12.2021. (00:00)

Hoće li pragmatičnost prevagnuti?

Neidealni, ali zeleni: Plin i nuklearna energija ipak dio zelene taksonomije

Prirodni plin i nuklearna energija bit će dio liste prihvatljivih energenata Europske unije poznatom i kao ‘zelena taksonomija’ koja bi trebala konačno biti objavljena sredinom siječnja. Plin nije idealan izvor energije, ali bolji je od ugljena, rekao je komentirajući da čak i ako neki ne žele nuklearnu energiju, da se okane ideološke rigidnosti i budu pragmatični jer će nam i nuklearna energija i plin pomoći u dostizanju klimatskih ciljeva. Iako taksonomija još nije službeno objavljena, takva je tvrdnja snažan signal tržištu da bi plin i nuklearna energija mogli biti okarakterizirani kao održiva ulaganja. Skupina Zelenih u Europskom parlamentu već je ususret UN-ovom klimatskom summitu COP26 izrazila veliko nezadovoljstvo nazvavši takav rasplet slomom europske energetske tranzicije. Lider