U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak - Monitor.hr
19.06.2020. (09:30)

Kišno ljeto, tmurna jesen

U prva dva tjedna lipnja 500 otkaza na dan. Maruška Vizek: Ovo je tek početak

U prvih 16 dana lipnja na burzu rada prijavilo se 7356 ljudi (najviše u Zagrebu, Splitu, Osjeku i Rijeci), od čega je njih 5779 dobilo otkaze – oko 500 na dan. Najveći postotni rast nezaposlenosti imala je Istra. Bojim se da će pravi problemi buknuti tek na jesen, nakon završetka turističke sezone za koju se ionako očekuje da će biti slaba, kaže Maruška Vizek sa Ekonomskog instituta. Index…


Slične vijesti

06.04. (11:00)

Resetiranje svijeta, ali pod kojuc cijenu?

Vizek: Kratkoročno je Amerika ovim carinama na gubitku, a upitno je hoće li izdržati i na novim temeljima revitalizirati industriju

U ovom trenutku je nemoguće procijeniti hoće li ovakav pristup uroditi plodom i doista dovesti do reindustrijalizacije i nove tehnološke revolucije u Americi. Mnogo će, za početak, ovisiti o tome kako će reagirati najveći američki trgovinski partneri. Naime, rasplesti tri desetljeća sustavno građenu isprepletenosti najvećih i međusobno duboko i široko povezanih svjetskih ekonomija se ne može postići bez ozbiljnih kratkoročnih ekonomskih posljedica po sve uključene. Ako Amerikanci uspješno savladaju ovu prvu prepreku, i dalje nije jasno kako je moguće ishoditi da američka proizvodnja bude cjenovno konkurentna na drugim tržištima. No ono što je sigurno jest da više nema povratka na staro: doba jeftine radne snage i neograničenog protoka jeftinih roba ustupa mjesto dobu geopolitičkih kalkulacija, strateškog protekcionizma i borbe za tehnološku prednost. Maruška Vizek za tportal

24.03. (16:00)

Europe first!

Friedrich Merz je uspio progurati ustavnu promjenu o ograničenju duga i pridobiti većinu u parlamentu

Time su otvorili vrata za provedbu najvećeg paketa javne potrošnje kojeg je Njemačka implementirala od Drugog svjetskog rata. Možda se ne čini kao mnogo s obzirom da će po nekim procjenama Njemačkoj biti potrebno uložiti 400 milijardi eura u obrambene kapacitete, no u ovom kontekstu je veličina zaduženja manje bitnija od promjene stava prema zaduživanju, javnoj potrošnji i u konačnici domaćoj potražnji kao osnovici budućeg njemačkog ekonomskog modela i glavnog generatora ekonomskog rasta. S populacijom od gotovo 450 milijuna ljudi i jednim od najvećih svjetskih BDP-a, od čega se polovica tog BDP-a odnosi na štedljive zemlje, Europska unija ima priliku da postane glavni oslonac vlastitog ekonomskog rasta. Promjena koja je i trebala započeti s Njemačkom se već dogodila i za očekivati je da bi zahvatiti već spomenute druge štedljive zemlje. Maruška Vizek za tportal.

17.03. (18:00)

Sad kad se zna red

Vizek: Uvođenje poreza na nekretnine je dobar potez, no za prve rezultate ćemo pričekati

Tek u drugoj polovici ove godine, kad budu dostupni podaci za cijelu zemlju, moći ćemo vidjeti kakve su se promjene dogodile na tržištu dugoročnog najma u čitavoj zemlji, no podaci dostupni za Grad Zagreb su blago obećavajući, u nadi da će povećan broj stanova dostupnih za dugoročan najam dovesti i do pada prosječnih najamnina. . S druge strane, na značajniji pod cijena stambenih nekretnina i povećanje priuštivosti stanovanja vjerojatno ćemo trebati čekati i novi krug porezne reforme, odnosno više iznose poreza na nekretnine te uvođenje u potpunosti operativnog registra kućanstava. Maruška Vizek za tportal

12.03. (21:00)

Kako ispeći ekonomsku katastrofu? Dodajte carine i miješajte

Ekonomski stručnjaci o trgovinskom ratu: SAD i EU odmjeravaju carinske mišiće

SAD je uveo carine od 25% na čelik i aluminij, izazvavši recipročan odgovor Europske unije. Posljedice? Smanjenje izvoza, rast cijena i opća nesigurnost u trgovinskim tokovima. Stručnjaci za tportal upozoravaju da će obje strane osjetiti posljedice, dok EU prijeti širenjem sankcija na digitalne usluge. No Trumpova pregovaračka moć u tom segmentu ostavlja Europu u slabijoj poziciji. Hrvatska, s rastućom trgovinskom razmjenom sa SAD-om, može samo promatrati kako se divovi glođu i nadati se da neće biti pregažena. tportal

25.02. (17:00)

Kad novac postane suvenir

Vizek: Inflaciji se ne nazire kraj, rješenja koja se nude izazvat će još više problema

Hrvatska ulazi u opasnu inflacijsku spiralu iz koje će se teško izvući. Posljedice bi mogle biti pogubne. Prijeti nam gubitak konkurentnosti, rast siromaštva i daljnja ekonomska nestabilnost, a istodobno postajemo preskupi ne samo za građane, već i za turiste, upozorava u novoj kolumni Maruška Vizek.

Postoje samo dva rješenja za ovakvu situaciju vezanu za pad proizvodnje, u kojoj više novca traži manju količinu roba. Ili će se povećavati cijene roba ili će se ona uvoziti – ili pak oboje. Nijedno rješenje nije poželjno u situaciji u kojoj je stopa inflacije već visoka, a ekonomija pregrijana. Kod usluga je situacija puno više jednoznačna. Više novca za kupnju usluga znači njihove veće cijene jer dobar dio njih ne može se razmjenjivati u međunarodnoj trgovini (odnosno uvoziti). A kada cijene nastave rasti uslijed ovako visokog rasta realnih neto plaća, doći će do novog vala pritiska na poslodavce i državu da se one ponovno povećaju.

10.02. (13:00)

Napad dvosjeklim mačem

Vizek: Carine su učinkovite jedino ako dođe do povećanja cijena

Drugim riječima, ako recimo uvedete carinu na europske automobile u iznosu na 10 posto, možete očekivati da će cijena europskih automobila u SAD-u rasti za otprilike isti iznos. To ujedno znači da američki proizvođači mogu svoje automobile na američkom tržištu prodavati po većoj cijeni, stoga dolazi do povećanja razine cijena svih automobila u zemlji. Od carina je dakako na dobitku i država jer ostvaruje prihode. Na gubitku su jedino potrošači. Moguće je naravno i da se stvari odviju drugačije, pa da Unija i SAD uđu u po obje strane izrazito štetan trgovinski rat. No s obzirom na sve napisano, izvjesnije je da će kompromisno rješenje krizne situacije, koju je stvorio američki predsjednik, biti povećana ulaganja u obrambene kapacitete zemalja NATO-a. Maruška Vizek za tportal

27.01. (12:00)

Buđenje građana, ali možda malo prekasno

Vizek: Hrvatska ekonomija još je od kraja pandemije u stanju trajne pregrijanosti

U svega tri godine, od prosinca 2021. do prosinca 2024., cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj u prosjeku su se povećale za 34 posto, a cijene struje, plina, odjeće i obuće za 20 posto. Nešto veća stopa inflacije neće nas tako skoro napustiti. Raspoloživih lijekova za nju nema baš mnogo. Vlastitu monetarnu politiku više nemamo, a europska će potaknuti daljnji rast cijena. Makroprudencijalnom politikom možemo možda tek malo ublažiti sada već inercijski rast troškova života, no učinkovitost nadzora tržišne utakmice u trgovini je upitna. Zahvaljujući velikom priljevu novca iz europskih fondova i doznaka naših građana koji rade u inozemstvu, a i zahvaljujući uvozu jeftinije radne snage iz trećih zemalja, ekonomija raste brže nego što bi to bilo optimalno, što dovodi do pregrijavanja i posljedičnog rasta cijena. Ne bi pomoglo ni daljnje smanjenje PDV-a, a jedino što Vlada može činiti jest zamrzavanje cijena nekih proizvoda. Dotad se spontano udruživanje građana u bojkot treba smatrati dobrodošlim. Maruška Vizek za tportal

14.01. (12:00)

Njihov rizik je i naš rizik

Njemačkoj pada proizvodnja i BDP, koče je i ustavni propisi, pred novom su vlasti veliki izazovi

. Njemački BDP će se u 2024. smanjiti za 0,2 posto, čemu najviše pridonosi pad industrijske proizvodnje od gotovo pet posto. Riječ je o najvećem padu industrijske proizvodnje koji se u Njemačkoj dogodio od ujedinjenja. Njemački građani stoga na izbore sljedeći mjesec izlaze u strahu od deindustrijalizacije i urušavanja njemačkog poslovnog modela zasnovanog na izvozno orijentiranoj industriji. Tu je i energetska kriza i rastuća konkurencija iz Kine. Tu su i ovisnosti naslijeđene iz doba Angele Merkel, što o SAD-u glede obrane, što o ruskim jeftinim energentima i izvoza u Kinu. Sljedeća koalicijska vlada, najvjerojatnije predvođena Friedrichom Merzom, vođom CDU-a, međutim, neće imati vremena za ‘merkeliranje’. Ona će biti pod velikim pritiskom da provede reforme kako bi treća najveća svjetska ekonomija ostala konkurentna. Maruška Vizek za tportal.

09.01. (11:00)

Gdje država stavi šapu, tu cijene idu gore

Država bi trebala pokazati suzdržanost prema povećanju plaća u javnom sektoru, to bi pomoglo u borbi protiv inflacije

Istovremeno, drugi mehanizam, snažni upliv novca iz EU fondova u Hrvatsku ne možemo zaustaviti, ali bismo trebali paziti na što trošimo taj novac. Trebamo trošiti novac na nešto što nam podiže proizvodnost ekonomije, a nama se događa suprotno – kaže Vizek za tportal, ukazavši kako su i sami građani uvidjeli kako su, uz povećanje naknada od povratne ambalaže došle i veće cijene pića. Kako bilo, čini se da će bauk inflacije još neko vrijeme kružiti iznad Hrvatske. Građanima su tu ruke uglavnom vezane, a Vlada bi trebala, savjetuje Vizek, odoljeti pritiscima sindikata za dodatnim povećanjem plaća, jer postojeće mjere neće zaustaviti inflaciju, koju donekle može kontrolirati jedino Europska središnja banka svojim kamatnim stopama.

05.01. (14:00)

Nakon sedam debelih krava stiže sedam mršavih

Novac iz EU-ovih fondova trebao je biti generacijska prilika za Hrvatsku, za sada ima kratkoročni učinak

Potpuno očekivano stvara vrlo pozitivnu, ali prividnu ekonomsku sliku stanja u zemlji u onim godinama u kojima smo taj novac primili. Međutim za sada nema nikakvih dokaza za to da će ekonomija zahvaljujući tom novcu dugoročno biti u stanju povećati proizvodnost, što se onda prevodi i u veće plaće i višu stopu rasta BDP-a. Dapače, za sada se događa baš suprotno. Za sada nema nikakvih dokaza da će ekonomija zahvaljujući tom novcu dugoročno biti u stanju povećati proizvodnost, što se onda prevodi i u veće plaće i višu stopu rasta BDP-a. Novac ćemo potrošiti, a svi naši pretpandemijski problemi još će nam jednom zakucati na vrata. Maruška Vizek za tportal