U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje - Monitor.hr
18.11. (19:00)

I još im nije dosta

U prosjeku svatko iz svoje plaće za zdravstvo izdvaja 3560 eura godišnje

Koliko točno novca svaki mjesec izdvajamo za zdravstvo od prosječne plaće, otkrila je Nova TV. Uzeli su prosječnu bruto plaću od 1798 eura, što znači da je neto iznos 1231 euro i kada se doda doprinos na zdravstveno, on iznosi 296 eura. Godišnje se od prosječne plaće, sukladno toj računici, uplaćuje oko 3560 eura. Ako se pretpostavi da taj zaposlenik radi 45 godina, izdvojit će za zdravstveno oko 160.000 eura. Zato je bolno kad se zbog predugog čekanja na pregled, pacijenti moraju okrenuti privatnom zdravstvu i, nakon svih tih silnih izdvajanja, ponovno plaćati za liječenje. Poslovni


Slične vijesti

08.12. (20:00)

U jednoj ruci stetoskop, u drugoj plava kuverta

Škaričić o aferama u zdravstvu: Dokaze o pljački javnog zdravstva nijedna vlada nije uvažila kao signal da nešto treba poduzeti

Ovo je samo djelić iz bogate povijesti dokaza o pljački javnog zdravstva koje nijedna vlada nikada nije uvažila kao signal da nešto treba poduzeti. U Plenkovićevom mandatu netaknute su afere sa sklapanjem posla s farmaceutskom tvrtkom Roche na Rebru, kupovine cjepiva i lijekova za vrijeme pandemije, otpuštanje gotovo cijelog menadžmenta hrvatske podružnice Janssena, plaćanje informatičkih platformi koje ne funkcioniraju itd. Procjenjuje se da na korupciju u zdravstvu odlazi najmanje deset posto proračuna pa naviše, ovisno o zaštitnim mehanizmima. Kako u Hrvatskoj političke elite ne priznaju ni da problem postoji – jer su, uostalom, same akteri i generatori korupcije – računajmo na gubitke više stotina milijuna eura koje prisvajaju one i svi kojima je javno zdravstvo najvažnije tržište. Nataša Škaričić za Novosti.

26.11. (13:00)

Zdravlje nije skupo, zdravlje je najskuplje, ja bih se usudio reći

Infografika: Gdje se najviše izdvaja za zdravstvo

Najviše troškova zdravstvene zaštite po stanovniku ima Luksemburg, gdje se godišnje izdvaja čak 6590 eura.  Slijedi Danska s 6110 eura i Irska s 5998 eura po stanovniku. S druge strane, Hrvatska je znatno ispod prosjeka EU-a.  Na godišnjoj razini, troškovi zdravstvene zaštite po stanovniku u našoj zemlji iznose 1279 eura, što je među nižim izdvajanjima unutar EU. HRT

11.06. (19:00)

Škakljivo pitanje

Škaričić: Hipokratova kletva

Nedavno reizabrano vodstvo Hrvatske liječničke komore najavilo je nastavak borbe za ukidanje kaznenog djela nesavjesnog liječenja. Istu bizarnu ideju da liječnici mogu biti izvan domašaja Kaznenog zakona u svom programu ima i Domovinski pokret. Unatoč brojnim alarmantnim pričama koje su dospjele u medije, u povijesti hrvatskog zdravstva samo je jedan liječnik, od 2022. do 2023. godine, služio kaznu zatvora zbog nesavjesnog liječenja.

Izađe li ta ideja ikada izvan okvira PR-a za njeno članstvo, Komora će se očito svjesno služiti manipulativnom tvrdnjom da u EU-u ne postoji djelo nesavjesnog liječenja. Pa pojasnimo – točno je da u europskim kaznenim zakonima uglavnom nema posebnog djela nesavjesnog liječenja, ali zato liječnici kazneno odgovaraju prema općim odredbama protiv života i tijela. Nataša Škaričić za Novosti.

06.03. (08:00)

Oko toga se nitko ne prepucava

Višeslav Raos: Tema za sam vrh političkoga dnevnog reda – tko će nas liječiti za godinu, dvije?

Navodno silno visoke plaće (da su doista toliko visoke, vjerojatno ne bi bio toliki egzodus medicinskog osoblja u zapadnu Europu) zaposleni u zdravstvu postižu jedino tako da rade prekovremeno preko svake mjere dobrog ukusa i zdravog razuma. Premoreni, iscrpljeni i, naravno, upitno adekvatno kompenzirani, ponekad rade i greške ili ne stižu pružiti skrb u kratkom roku. Međutim, umjesto da se otvaraju pitanja o dubinskim problemima održivosti ovoga javnog sustava, medicinsko osoblje je u dijelu medija redovito vreća za šutanje, krnjo na kojeg će se projicirati različite frustracije i društveni problemi te paušalno upirati prstom.

Pitanje održivosti javnoga zdravstvenog sustava i zdravstva općenito u Hrvatskoj neraskidivo je vezano uz pitanje demografije, jednakosti pristupa javnim uslugama i ravnomjernog razvoja zemlje. Sustavno rješavanje otvorenih pitanja u ovom sustavu moralo bi doći na vrh političkoga dnevnog reda te se trebamo nadati da će nadolazeća proljetna predizborna kampanja za parlamentarne izbore stvoriti priliku da se konačno i o ovim pitanjima povede računa. Višeslav Raos za tportal.

05.03. (13:00)

Jedan logoped na šest tisuća stanovnika

Nedostatak logopeda u Hrvatskoj, a liste za terapiju sve duže

U Hrvatskoj se suočavamo s rastućim nedostatkom logopeda, dok se broj djece koja trebaju njihovu pomoć povećava. Nedavno je saborski Odbor za zdravstvo istaknuo da upisna kvota od 80 studenata za logopede nije dovoljna. Očekuje se odluka o pokretanju studija logopedije u Splitu, ali situacija zahtijeva hitna rješenja. Predsjednica Hrvatskog društva logopeda, Ivana Kujundžić, naglašava potrebu za pravovremenom i kvalitetnom zdravstvenom uslugom te podržava uvođenje logopeda u primarnu zdravstvenu zaštitu. Sveučilište u Splitu nudi rješenje dislociranjem studija iz Zagreba, no trenutno se problem rješava improvizacijama poput angažiranja nestručnog kadra. U sustavu je trenutno zaposleno oko tisuću logopeda. Najviše u Zagrebu, čak 55 %, dok je u manjim županijama poput Zadarske i Šibensko-kninske taj postotak drastično manji, tek jedan posto. Zakon o logopedskoj djelatnosti, nakon 15 godina čekanja, trebao bi pružiti dugoročno rješenje za ovaj izazov. (N1)

31.01. (14:00)

Brže na zračenje

U Hrvatsku stiže 21 linearni akcelerator, kakvi su to uređaji i što znače za pacijente

Po pet uređaja za ‘zračenje’ namijenjeno je KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice, po tri KBC-u Rijeka i KBC-u Osijek, četiri akceleratora dobit će KBC Split, a jedan Opća bolnica Zadar. Što to znači za pacijente? Terapija zračenjem propisuje se za oko 70 posto svih onkoloških bolesnika, a za neke od njih to je ujedno osnovni način liječenja, osobito kod raka prostate, glave i vrata, mokraćnog mjehura, pluća ili Hodgkinove bolesti. U takvoj primjeni naziva se primarna radioterapija, a primjenjuje se samostalno ili u kombinaciji s kemoterapijom. Novi uređaji omogućit će ‘zračenje’ bez čekanja. tportal

23.01. (12:00)

Propuštene prilike

Napore bolnica za smanjenje lista čekanja prate izazovi i neočekivane prepreke

Bolnice u Hrvatskoj suočavaju se s izazovom smanjenja lista čekanja na dijagnostičke postupke, ali se suočavaju s neočekivanim preprekama. Unatoč ubrzanju rada i uvođenju dodatnih ambulanti, čak 35% pacijenata odbilo je prihvatiti raniji termin pregleda. Ministarstvo zdravstva reagiralo je otvaranjem centralne elektroničke pošte za prijave građana čiji termini prelaze 9 mjeseci (liste@miz.hr). Ipak, državni tajnik Silvio Bašić ističe organizacijske nedostatke i nedostatak kadra kao izazove. Unatoč naporima, problemi u sustavu i nespremnost pacijenata na promjene ostaju ključni izazovi. (N1)

01.01. (13:00)

Sad se gledaju gole brojke

Osnivačka prava bolnica sa Županija prebacuju se na državu, započinje proces reorganizacije bolnica

Sa stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1. siječnja osnivačka prava nad općim bolnicama prenose se na državu, bolničke ustanove postaju obveznici zajedničke javne nabave u zdravstvu te započinje proces reorganizacije bolničkog sustava. Ravnatelj Opće bolnice u Koprivnici Mato Devčić ističe kako bi se u idućoj godini, konkretno u koprivničkoj bolnici, broj akutnih kreveta trebao smanjiti sa 425 a na 415 kreveta dok bi broj palijativnih kreveta treba porasti sa 5 na 30. Kaže i kako nije upoznat hoće li i po kojim kriterijima dolaziti do promjena upravnih vijeća i ravnatelja bolnica. Ministarstvo, primjerice, inzistira na većem smanjenju kreveta u akutnom dijelu, dok se iz bonica moraju izboriti kako bi došli do kompromisa. U primjeru koprivničke bolnice umjesto drastičnog smanjenja došli su do nekog optimalnog broja. Nacional

24.11.2023. (12:00)

Na zdravlje

Škaričić: Skica za portret Vilija Beroša

Osuda zdravstvenog sistema iz Ureda pučke pravobranuteljice vezana uz slučaj Line Budak logična je i neizbježna, kao i u slučaju smrti kolege Vladimira Matijanića, koji je pučka pravobraniteljica također obradila i zaključcima se suprotstavila nalazu zdravstvene inspekcije da je liječničkom odnosu prema pokojnom Matijaniću sve bilo “po proceduri”. Oba su slučaja, ukratko, vrlo jednostavna i rječita u prokazivanju hrvatskog zdravstva, jer se ni u jednom ne radi o nepriznatoj grešci u liječenju – koje zahtijevaju ozbiljnu forenziku i više vještačenja – već o kaosu, nemaru i bahatosti vidljivoj svakom laiku. Očigledno je da je Matijanić ostavljen da umre, da onkološkoj pacijentici sedam mjeseci nije uručena obavijest o bolesti koja može biti smrtna presuda i da službena politika ove zemlje nije usmjerena na poboljšanje zdravstvene zaštite, nego na protjerivanje pacijenata iz javnog zdravstva i javnog prostora. Nataša Škaričić za Novosti.