Dedal i Ikar ili vizionari nove Hrvatske?
U posjedu smo najvažnijeg vladinog dokumenta ‘Nacionalna razvojna strategija‘, evo kakve su prognoze
“Do 2030. stopa zaposlenosti u Hrvatskoj trebala bi porasti sa 66,7 posto na 75 posto i biti veća od prosjeka EU. Prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije trebali bismo biti među 10 najboljih članica EU. Stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti sa sadašnjih 23,3 posto za 10 godina trebala bi pasti na manje od 15 posto, a stopa totalnog fertiliteta s 1,47 narasti na 1,60. BDP po stanovniku prema paritetu kupovne moći bi sa 65 posto, koliko je iznosio 2019., trebao narasti na 80 posto. Po indeksu globalne konkurentnosti Hrvatska bi sa 63 mjesta trebala skočiti među 40 najboljih zemalja. Udio ukupnih izdataka za istraživanje i razvoj koji sad iznosi skromnih 0,97 posto BDP-a, do 2030. trebao bi znatno premašiti prosjek EU i popeti se na tri posto BDP-a.” Ovu listu želja (njezin dio) nalik na kakav utopijski scenarij iz vizure današnjeg prosječnoga građanina Hrvatske komentira šest stručnjaka pa pročitajte procjenjuju li oni da je “Strategija” kojom će se ravnati svi sektorski dokumenti povlačiti 22 milijarde eura iz EU fondova ambiciozna ili čak neambiciozna. Jutarnji list
