U obnovu energetske mreže uloženo više od 330 milijuna eura, no trebat će još godina i nekoliko stotina milijuna eura da se dovede u 'pristojno stanje' - Monitor.hr
22.06. (14:00)

Bio bi red da napokon uđemo u 21. stoljeće

U obnovu energetske mreže uloženo više od 330 milijuna eura, no trebat će još godina i nekoliko stotina milijuna eura da se dovede u ‘pristojno stanje’

Zastarjela mreža, nedostatna infrastruktura nesposobna da prihvati nove proizvođače električne energije, a posebno one iz obnovljivih izvora, rast turističkih kapaciteta koji u turističkoj sezoni drastično povećava potrošnju, a posebno klimatske promjene koje nas tjeraju da ekstremne promjene temperature preživljavamo uz nekoliko klima uređaja u svakom kućanstvu, … sve su to razlozi zbog kojih sa strahom danas pratimo svako žmiganje žarulje u stanu i svaki ma i najkraći nestanak struje. Susjedne zemlje još su u gorem stanju jer im nisu dostupna europska sredstva.  EU već dugi niz godina planira formiranje unutarnjeg zajedničkog energetskog tržišta čiji bi važan segment bilo i tržište električne energije koje bi kroz razvijenu elektroenergetsku mrežu i međunarodne interkonekcije povezalo sve države članice Unije. Nacional


Slične vijesti

26.10. (13:00)

Kad sunce radi prekovremeno

Novi fotokatalizator pretvara Sunčevu svjetlost u metanol i struju

Znanstvenici su razvili inovativni fotokatalizator, nazvan MCN-CA, koji pod sunčevom svjetlošću pretvara ugljikov dioksid i vodu u metanol i proizvodi električnu energiju. Uz 70% iskoristivosti, jedan gram katalizatora generira 352 mg metanola i 4,9 W/m² struje na sat. Ovaj uređaj, temeljen na kompleksu polimera i kobalta, obećava trajniju i komercijalno održivu metodu za proizvodnju metanola, korisnog kao gorivo i industrijska sirovina. Nenad Raos za Bug.

20.08. (16:00)

Sunčana strana Europe

Kako će solarna energija i skladištenje pogoniti zelenu energetsku tranziciju Balkana

Regija Balkana je jedno od najperspektivnijih područja za rast solarne energije u Europi. S izvrsnim solarnim zračenjem i brzo poboljšavajućom investicijskom klimom, regija napreduje u ostvarivanju svojih solarnih ambicija. S oko 2 do 3 GW instaliranog kapaciteta fotonaponskih sustava trenutno, a s ciljem dostizanja 30 GW do 2030. godine, jasno je da postoji mnogo neiskorištenih mogućnosti. Rast solarne energije u regiji pokreće nekoliko čimbenika, uključujući težnju za integracijom u EU, napredak solarne tehnologije i rastuću želju za energetskom neovisnošću. Da bi se to postiglo, regija treba gledati dalje od same solarne energije i treba ubrzati razvoj solarnog tržišta integracijom rješenja za skladištenje energije od samog početka. Međutim, postoje zajednički izazovi poput složenih propisa, nedovoljno razvijene mrežne infrastrukture i sporih procesa izdavanja dozvola koji se moraju riješiti regionalnim strategijama. Zgradonačelnik

18.08. (21:00)

Da su Tesli dali da provede svoje ideje, već bi živjeli budućnost

Nije novost vidjeti solarne panele na krovovima obiteljskih kuća, ali bi balkoni i plutajuće elektrane mogli biti

Inovacije u korištenju solarne energije potiču stručnjake i entuzijaste da pronađu nove načine iskorištavanja sunca. U Švicarskoj grade najveću solarnu elektranu i to u srcu Alpa. U Portugalu se bave izgradnjom najveće europske plutajuće solarne elektrane smještene na najvećem umjetnom jezeru zapadne Europe. U Velikoj Britaniji započeli su s projektom solarnih stabala. Tijekom prošle godine u Njemačkoj su balkonske solarne elektrane postale novi energetski trend. Istraživači su nedavno predstavili koncept izgradnje jedne solarne elektrane koja bi napajala šira područja, poput kontinenata, a kasnije i cijeloga svijeta. Radi se o solarnoj elektrani u svemiru koja bi se sastojala od golemih solarnih panela koji bi kružili na 36.000 kilometara iznad Zemlje. Green

17.07. (20:00)

Vjetar se vezat ne može, ali se može drugačije iskoristiti

Japanci imaju superefikasne vjetroturbine: Funkcioniraju čak i na povjetarcu te na olujnom vjetru

Ova tehnologija nudi nekoliko prednosti u odnosu na konvencionalne horizontalne turbine. VCCT ima jedinstveni dizajn što omogućuje vjetroturbini da proizvodi struju čak i uz blagi povjetarac i raditi sve do jakih naleta. Zbog toga ove vjetroturbine rade u širem rasponu od 11 do 215 km/h, dok standardni horizontalni generatori mogu proizvoditi električnu energiju samo do 70 km/h. Također su kompaktne veličinom i vertikalne, pa ih je lakše smjestiti, a također su i tiše tijekom rada, što je pozitivno za životinjski svijet u njihovoj blizini, posebno ptice. Revija HAK

05.07. (22:00)

Za sve danas postoji zaseban uređaj

Glavni krivci: 10 uređaja koji vam povećavaju račune za režije

Preporučuje se isključiti uređaje koje ne koristitte svakodnevno, a možda nije loše uložiti u pametne razvodnike kako biste jednostavno prekinuli napajanje više uređaja. Valja redovno i održavati neke od njih, a za mjerenje potrošnje danas postoje i razne aplikacije i druge alate za praćenje korištenja energije (N1):

  • Klima uređaj
  • Ventilatori/grijači prostora
  • Pametni kućni uređaji
  • Punjači
  • Aparati za kavu
  • Satelitske kutije i DVR uređaji
  • Printer i/ili skener
  • Televizija
  • Sustavi za video igre
27.06. (14:00)

Kuću krov pokriva, a krov - paneli

Hrvatsku zahvatio trend nadogradnje solarnih elektrana: na režijama već štede 1500 eura, a sad će i više

Zakonska regulativa je do 2023. godine sprječavala vlasnike solarnih elektrana za kućanstva da na godišnjoj razini proizvedu više energije nego što potroše, no sada je to zakonski dopušteno, što je otvorilo mogućnosti nadogradnje solarnih elektrana za sve postojeće vlasnike. Inverter je centralizirani uređaj koji se obično postavlja na zid kuće ili u garažu. Bez obzira na broj panela na krovu, koristi se jedan inverter za sve solarne ploče u sustavu, dok su mikroinverteri manji uređaji koji se postavljaju na poleđine solarnih panela. Oni zasebno pretvaraju jednosmjernu struju proizvedenu u solarnim panelima u izmjeničnu struju, što znači da paneli mogu raditi neovisno od drugih u sustavu. Poslovni

22.06. (10:00)

Bit ćemo kao Afrika, samo sa struj... ovaj, ipak baš kao Afrika

Hrvatska je mogla izbjeći ovaj kolaps, a projekt koji je odbila jučer je spasio Srbiju

Hrvatskoj se nudio podmorski kabel Hrvatska – Italija koji bi spajao trafostanicu Konjsko s Villa Novom u Italiji i rasteretio ove dalekovode o kojima mi sada ovisimo. A Hrvatska je tada to odbila i taj je podmorski kabel otišao u Crnu Goru, spojio ih s Italijom i sada funkcionira, a preko Crne Gore spojen je sa Srbijom – rekao je stručnjak za Index, te nadodao: Ako je prekomjerna potrošnja uzrok, onda tek nećemo imati sigurno ljeto jer će se kvarovi samo povećavati.

15.06. (18:00)

Šparna hiža

Beton bi uz malo dorade mogao kuću opskrbljivati električnom energijom

Superkondenzatori su vrlo učinkoviti za skladištenje energije, ali se poprilično razlikuju od baterija. Naime, mnogo se brže pune od litij-ionskih baterija i radna svojstva im mnogo sporije opadaju. Isto tako, superkondenzatori mnogo brže otpuštaju uskladištenu energiju, pa ne bi bili dobri za pokretanje mobitela, prijenosnih računala ili električnih vozila koji zahtijevaju ravnomjernu opskrbu energijom kroz dulja razdoblja. Ali Stefaniuk smatra da bi ugljično-cementni superkondenzatori mogli iznimno pridonijeti dekarbonizaciji svjetskog gospodarstva te, riješi li se problem veličine, biti rješenje za pohranu obnovljive energije. Jedna od primjena mogla bi biti gradnja cesta koje pohranjuju sunčevu energiju kojom bi se zatim bežično punili automobili koji njome prometuju. Brzo otpuštanje energije iz superkondenzatora bi omogućilo brzo punjenje baterija u električnim vozilima. Poslovni

12.05. (18:00)

Trebat će nam zeleni električari

Nastave li podatkovni centri nicati brzo kao dosad, a morat će i brže, u svjetskoj električnoj mreži nestat će energije za njihovo napajanje

Prema procjenama, podatkovni centru troše tri posto te energije potrebne u Europskoj uniji. Zato je njihova održivost važna tema u percepciji održivog razvoja. Europska komisija stoga je donijela novu, izmijenjenu Direktivu o energetskoj učinkovitosti prema kojoj će operatori podatkovnih centara morati prijaviti ključne pokazatelje učinka u europsku bazu podataka do 15. rujna 2024. Važno je uvesti standarde koji će zaštiti resurse, smanjiti ugljikov otisak i osigurati održivost, kažu ljudi iz branše, uz pokoju kritiku direktivi, koja ulazi i u poslovne tajne itd. Lider