U Njemačkoj radoholizam postaje društveni problem i usko je povezan s perfekcionizmom - Monitor.hr
24.04.2023. (14:00)

Tko to može platit?

U Njemačkoj radoholizam postaje društveni problem i usko je povezan s perfekcionizmom

Radoholičar: definicija radoholizma kao bolesti. Kako postajete radoholičari? Oblik ponašanja ovisnosti u psihologiji. Znakovi radoholizma i tretmani

Studija Saveznog instituta za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (BIBB) i Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu pokazuje da su oko deset posto zaposlenika u Njemačkoj radoholičari. Ti ljudi pretjerano rade i teško se mogu isključiti u svoje slobodno vrijeme. Moguće dugoročne posljedice su višestruke jer je ovisnost o radu, kao i svaka ovisnost, narušava zdravlje. Beatrice van Berk, koautorica istraživanja, navodi da su znakovi radoholizma nemogućnost isključivanja navečer ili na odmoru jer smo kognitivno još uvijek na poslu. Radnici ovisnici o radu, pokazalo je istraživanje, znatno su češće od ostalih patili od fizičkih ili psihosomatskih tegoba – poput umora, depresije i fizičke iscrpljenosti. “A to je vrlo problematično jer iz drugih studija znamo da je fizička i emocionalna iscrpljenost povezana s izgaranjem (burnout) i depresijom”, kaže Beatrice van Berk. Index


Slične vijesti

14.12. (12:00)

I opet je za sve kriva Njemačka

Švedski primjer: U istoj državi električna energija skuplja je 167 puta na jugu nego na sjeveru

Pet kruna (0.43 eura) u južnoj Švedskoj, a 2 do 3 öre (0,003 eura) po kWh u sjevernoj polovici iste zemlje. Razlike u cijenama električne energije u Švedskoj trenutno su iznimno velike. U srijedu je cijena električne energije privremeno bila u kasnim poslijepodnevnim satima 167 puta viša u Svealandu i Götalandu (područje električne energije 3 i 4) nego u Norrlandu, prema cijenama na burzi električne energije Nord Pool. Njemačka koristi energiju vjetra, ali posljednjih dana vjetra nije bilo i vjetroelektrane su stajale. Kad energetski izvore u Njemačkoj presuše, Nijemci crpe švedsku električnu energiju preko izvoznih kabela. Korijen problema leži u geografiji Švedske. Najveći dio švedske energije proizvodi se na sjeveru, ali jug, dom većeg broja ljudi i poduzeća, troši više energije nego što se može isporučiti. Revija HAK

04.12. (18:00)

Da si skrate puteve

Gradi se mega-tunel: Spojit će Njemačku i Dansku, a imat će cestovne i željezničke trake/pruge

Fehmarnbelt će biti dug 18 km te će ići do 40 metara ispod Baltičkog mora i imat će ukupno pet galerija: dvije cestovne, dvije željezničke i jednu galeriju za hitne slučajeve. S proračunom od oko sedam milijardi eura Fehmarnbelt je dobio zeleno svjetlo 2022. godine, kada su započeli građevinski radovi. Što se ceste tiče, Fehmarnbelt će biti dio rute E47 koja povezuje Njemačku sa Švedskom, prolazeći kroz danski glavni grad Kopenhagen. Trenutno vožnja trajketom preko tjesnaca između otoka Fehmarn i Lolland traje oko 45 minuta, a u to nije uračunato vrijeme čekanja. S tunelom, kažu, ovo će putovanje biti skraćeno na 10 minuta. Putovanje vlakom trajat će sedam minuta jer će vlakovi prijeći tunel brzinom od 200 km/h. Revija HAK

27.11. (19:00)

Puno je toga danas pod Angelinom sjenom

Angela Merkel: njezina knjiga, njezin pogled na stvari

Memoari s podnaslovom „Sjećanja 1954.–2021.“ donose osvrt na njezin život, od djetinjstva i mladosti u DDR-u, preko ujedinjenja Njemačke, političkog uspona u Saveznoj Republici Njemačkoj, pa sve do kraja njezine 16-godišnje kancelarske karijere u kasnu jesen 2021. Merkel se osvrće i na politička aktualna i kontroverzna pitanja: između ostalog, na svoje iskustvo s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom (2017.–2021.), dominaciju muškaraca u njemačkoj politici, kontroverzno prihvaćanje izbjeglica… Posebno detaljno govori o svojoj politici prema Rusiji i Ukrajini te viđenju Vladimira Putina. Upravo po tom pitanju mnogi u političkom Berlinu danas su kritični prema njoj. Problematičnijim od njezinih vanjskopolitičkih odluka jedan od recenzenata knjige vidi njezin „nedostatak volje za reformama na unutarnjem planu“. Kao primjere navodi njezinu suzdržanost da pokrene teška pitanja poput modernizacije Bundeswehra ili provedbe prave klimatske tranzicije. DW

01.10. (14:00)

Duh prošlosti ne jenjava

Suočavanje Nijemaca s nacizmom nije izgubilo na aktualnosti ni gotovo 80 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata

Nakon Drugog svjetskog rata mnogi Nijemci su nastojali da „obrišu” bivšeg diktatora, na primjer, ulice koje su nosile njegove ime, „Adolf-Hitler-Straßen”, brzo su preimenovane. Odrasla generacija koja je preživjela rat bila je zauzeta organiziranjem vlastitog života – obnovom kuća, nabavkom hrane, tugovanjem za članovima obitelji.

O svojoj ulozi u Trećem Reichu muškarci i žene nisu govorili. Nerado su ispunjavali upitnike o denacifikaciji, a većina je sebe smatrala samo „sljedbenicima“. Statistički Nijemac te generacije krivi Hitlera, Goebbelsa i Göringa za rat i zločine i oslobađa samog sebe odgovornosti.

Nitko javno ne priznaje krivnju i mnogi nacistički zločinci započeli su nove karijere u „Bonnskoj Republici” (Zapadna Njemačka). Obračun s nacističkim zločinima u početku su preuzeli saveznici: ponegdje su za Nijemce organizirali obvezne projekcije filmova o nacionalsocijalističkim koncentracijskim logorima i logorima istrjebljenja.

Izložba u bonnskoj Kući povijesti pokazuje kako su se četiri generacije Nijemaca skoro 80 godina suočavale s nacionalsocijalizmom. Svaka od njih je uronjena u politički i društveni kontekst tipičan za svoje vrijeme. Dokumentarni filmovi, novinski članci, fotografije i ankete ilustriraju duh vremena svake generacije. DW

23.09. (11:00)

Da ih ne pritišću zdesna...

Starešina: Njemačkoj je trebalo devet godina da od države čamca postane država tvrđava

Njemačka je objavila kraj dosadašnje otvorene migrantske politike, uvedene pod Angelom Merkel 2015., te počela provoditi strože kontrole na šengenskim granicama. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser najavila je brzu deportaciju onih bez prava na azil, a mjere će trajati najmanje šest mjeseci. Promjena dolazi uoči izbora u Brandenburgu, gdje krajnje desni AfD vodi, a krajnje lijevi BSW također raste. Ova politika nastoji zaustaviti uspon radikalnih stranaka koje su kritizirale dosadašnju migracijsku politiku. Višnja Starešina za Lider.

03.09. (15:00)

Živi bili pa vidjeli

Raos o izborima u Njemačkoj: Uspon radikalne desnice, ali i ljevice, no iduća će vlast biti – nestabilna

Scholz vrlo vjerojatno gubi iduće izbore, no nije još jasno kako će izgledati sljedeća vladajuća koalicija u Berlinu te hoće li CDU-ov kancelarski kandidat biti šef stranke Merz ili netko drugi. Trendovi biračkog ponašanja pokazuju problem za zelene, čije ideje o energetici i kulturnoj, odnosno useljeničkoj politici građani nisu nagradili, već upravo suprotno. Ako nakon Solingena slijedi stanoviti zaokret u azilantskoj politici, hoće li za godinu dana doći i do zaokreta u industrijskoj i energetskoj politici i kako će on izgledati, pogotovo s obzirom na ekološke napore Ursule von der Leyen u Bruxellesu? Višeslav Raos za tportal.

02.09. (12:00)

Lijevo kao da je desno

Starešina: Ultralijeva opcija u Njemačkoj može ili koalirati s ultradesnim AfD-om, ali i blokirati novu vlast

Prava populistička revolucionarka novoga doba govori ono što birači zasićeni bezličnim i nerijetko protuprirodnim mainstreamom žele čuti. Protivi se ilegalnim migracijama. Ali voli Putina, ne podnosi Zelenskog, mrzi NATO, prezire kapitalizam, obećava državu blagostanja čim se ukinu te zapadne stege… I njezin je BSW, prema predizbornim anketama, nova zvijezda pokrajinskih izbora koji se u nedjelju održavaju u Saskoj i Tiringiji (obje su pokrajine bivši DDR). Ali to nije sve: Sahra je najavila da joj koalicija s ultradesnom Alternativom za Njemačku (AfD) nije strana, u područjima u kojima su suglasne – antimigrantska politika, antinatovska stajališta i proputinovska politika. Pokrajinski izbori samo su trening za njemačke parlamentarne izbore sljedeće godine, kaže Višnja Starešina, koja je za Lider već upozoravala na to kako se nedemokratski istočnjački režimi uspješno infiltriraju u europski (i općenito zapadni) politički sustav razarajući ga i osvajajući.

06.08. (16:00)

Vraćaju se arbajtati

Njemačka više nije obećana zemlja za Hrvate, sve ih se više vraća. ‘Sad se može dobro zaraditi’

Njemačka sve više gubi sjaj “obećane zemlje” za hrvatske građevinske radnike, tvrde sindikati i poslodavci, zato što su primanja u Hrvatskoj nakon potpisivanja kolektivnog ugovora znatno porasla, dok u krizom načetoj Njemačkoj rastu životni troškovi. Njemački ured za statistiku objavio je u izvješću o migracijama preko njihove granice za 2023. godinu da je u tu zemlju stiglo 20.604 građana Hrvatske, a otišao je 24.241. Godinu dana ranije ušlo ih je 24.991, a otišlo 24.001, dok je 2021. godine 28.457 građana s hrvatskim dokumentima došlo u Njemačku, a “sidro je diglo” njih 23.475. Ti brojevi potvrđuju da sve više Hrvata odlazi iz zemlje koja je desetljećima bila magnet za one koji su htjeli zaraditi više nego u Hrvatskoj. Poslovni

28.07. (23:00)

Nezgodni momci

Nizozemska Mocro mafija širi se po zapadu Njemačke

U saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji je u posljednja tri tjedna zabilježena serija od sedam bombaških akcija u kojima su kriminalci pokušali ukrasti novac iz bankomata. Smatra se da su sve ove zločine izveli članovi Mocro mafije — taj pojam su mediji u Nizozemskoj i u Njemačkoj usvojili za nekoliko organiziranih kriminalnih grupa koje su prvobitno nastale iz marokanske zajednice u Nizozemskoj 90-ih godina. Počeli su s uvoženjem kanabisa u Nizozemsku 90-ih i kasnije su proširili na posao s uvozom kokaina. Uz to, sada ih se smatra i multietničkom organizacijom. Članovi te grupe su značajno skloniji nasilju nego druge organizirane kriminalne grupe, kruže uznemirujuće priče o komorama za mučenje, odrubljenim glavama ostavljenima ispred barova i otmice. Bez svojih mreža unutar i izvan Njemačke i Nizozemske, oni ne bi opstali. DW

14.07. (20:00)

The Force is disturbed

Nedavna prodaja 50.000 bitcoina vrijednih preko 2 milijarde eura koju je izvela njemačka vlada izazvala je turbulencije na tržištu kriptovaluta i zabrinula investitore

U siječnju 2024. godine, njemačke vlasti, uključujući saveznu državu Sasku, zaplijenile su približno 50.000 bitcoina (BTC) s ilegalne web stranice za streaming filmova Movie2k.to. Ova zapljena, inicijalno vrijedna gotovo 3 milijarde dolara, predstavljala je jednu od najvećih zapljena kriptovaluta u njemačkoj povijesti. Sad ih, od 19. lipnja, prodaje putem kripto mjenjačnica. Ova masovna prodaja podudarila se sa značajnim padom cijene bitcoina. Reakcija tržišta bila je izrazito negativna. Međutim, analitičari smatraju kako je dno dotaknuto i da se stvari vraćaju na normalu. No, kritike raspolaganjem kriptovaluta ne jenjavaju – neki ih vide kao ekonomsku rezervu, dok drugi vide propuštenu priliku da se razvije sveobuhvatnija strategija za kriptovalute. Bug