U Nišu ruska špijunska baza - prva od raspada SSSR-a

U Nišu ruska špijunska baza – prva od raspada SSSR-a

Je li to ruski centar za pomoć u katastrofama kako Moskva tvrdi, ili jedna od špijunskih ispostava Kremlja u srcu Balkana? – pita se agencija AP o ruskom centru za pomoć u vanrednim situacijama kod Niša. Neke zapadne nevladine organizacije i vojni analitičari kažu da su Rusi stvorili slabo prikrivenu vojnu bazu koja nadgleda američke vojne interese na Balkanu, a ako je to točno bila bi to prva ruska vojna baza u Europi izvan bivšeg Sovjetskog saveza nakon kolapsa Varšavskog pakta. Radio Slobodna Europa

Rusija špijunaža Srbija

Kad led popusti, pritisak raste

Kina jača prisutnost u Arktiku, dok se led i geopolitika tope

Kina intenzivira svoju prisutnost u Arktiku, koristeći ledolomce i suradnju s Rusijom kako bi osigurala trgovačke i energetske interese. Zbog ubrzanog topljenja leda, otvaraju se nove pomorske rute, uključujući Sjeveroistočni prolaz uz Rusiju, koji bi mogao biti ključan za kineski uvoz plina. SAD i saveznici zabrinuti su zbog geopolitičkih posljedica, dok bogati resursi regije dodatno povećavaju napetosti. Uz sve to, vojna aktivnost Kine i Rusije u regiji raste, čime Arktik postaje novo poprište globalne strateške utakmice. DW

Arktik Kina Rusija SAD

A baš smo se nadali mirnom desetljeću

Njemačka upozorava: Putin ne misli stati

Njemačka obavještajna služba BND i Bundeswehr upozoravaju da Rusija do kraja desetljeća može biti spremna za veliki rat protiv Zapada. Iako trenutno nema naznaka neposredne agresije na NATO, Moskva sustavno jača vojnu proizvodnju i regrutaciju. Posebno su ugrožene baltičke zemlje, koje Kremlj još vidi kao “izgubljene teritorije”. Njemački analitičari ne žele ponoviti greške iz prošlosti i sada ozbiljno shvaćaju ruske pripreme. Litavska obavještajna služba potvrđuje da Rusija već sada ima kapacitete za ograničeni napad na NATO članice. tportal

obavještajne službe Rusija Vladimir Putin

Četvrt stoljeća užasa

Putin od danas vlada Rusijom punih 25 godina: Kako je drugi predsjednik postao diktator

Putin je na vlast došao nakon iznenadne ostavke Borisa Jeljcina 1999. godine, službeno osvojivši predsjednički mandat na skorim izborima 26. 3. 2000. godine. Na putu do neospornog autokratskog gospodara Rusije on je postupao strateški – na nekoliko godina je napuštao dužnost predsjednika i preuzimao premijersku funkciju. Ruski politolog Mihail Komin kaže da je Putin u ovih 25 godina stvorio „najizrazitije personaliziranu diktaturu svijeta”. Od početka je imao kao cilj preuređenje demokracije u svoju korist. Njegova sve veća moć počiva na vojnoj prijetnji i represiji. Iako je doživljavao prosvjede i imao političke protivnike, sve ih je uspio suzbiti represijom, a protivnike micao jednog po jednog. Manipulira se i kolektivnim povijesnim sjećanjem, a njegovoj se vladavini ne nazire kraj. DW

Rusija Vladimir Putin

Kad Kremlj igra skrivača po Europi

Rusija pojačala sabotaže u Europi, NATO traži odgovor

Novo izvješće CSIS-a otkriva da je Rusija značajno pojačala sabotažne napade u Europi, s 12 u 2023. na 34 u 2024. Meta su vojne, logističke i industrijske lokacije u NATO zemljama koje pomažu Ukrajini. Napadi uključuju eksplozije, špijunažu i cyber-napade, a Moskva tako šalje poruku o “cijeni” podrške Kijevu. Trumpova administracija pauzirala je akcije protiv ruskih operacija, ostavljajući Europu da se sama nosi s problemom. Stručnjaci upozoravaju: bez aktivnog odvraćanja, Kremlj će nastaviti igrati svoje opasne igre. tportal

rat u Ukrajini Rusija

Kad se veliki dečki igraju rata

Snage Europe i Rusije: tko bi imao prednost u mogućem sukobu? Rezultat bi bio neizvjestan

Kako se rat u Ukrajini nastavlja, sve se više govori o jačoj ulozi EU-a u pomoći Kijevu, uključujući i potencijalno vojno prisustvo. Analiza vojne snage pokazuje da EU i UK imaju više vojnika (1,6 milijuna naspram 1,3 milijuna ruskih), sličan broj borbenih aviona, više oklopnih vozila i brodova, ali Rusija prednjači u broju tenkova, artiljerije i višecijevnih raketnih bacača. Ovi podaci sugeriraju da bi sukob bio neizvjestan i skup, dok se svi nadaju da do njega ipak neće doći. tportal

EU rat Rusija

Svi bi se danas samo širili

Tri godine rata u Ukrajini: NATO je bio samo izgovor, jasno je da Rusija želi obnoviti teritorij iz doba imperija

Tonči Tadić: Nakon tri godine zorno je jasno kako Rusija ne može zauzeti Ukrajinu. Oni su u čitavoj 2024. uz potrošnju oko 200 tisuća što mrtvih, što ranjenih vojnika i par tisuća oklopnih vozila i tenkova zauzeli površinu grada Zagreba. Ukrajina radi manjka oružja ne može provesti nekakve sveobuhvatne operacije oslobađanja svog teritorija, iako je 2022. godine vratila oko 35 posto okupiranog teritorija. Tome pridodajmo proboj na Kursk. Ovim tempom Rusima bi za pobjedu trebalo 150 godina i cijela muška populacija Kine. Rat nije počeo radi najavljenog ukrajinskog ulaska u NATO, nego zato što Rusija nikada ne može obnoviti Ruski imperij bez Ukrajine i Bjelorusije. Te tri države su bile temelj stvaranja Sovjetskog saveza i Putin želi Ukrajinu natrag. tportal

rat u Ukrajini Rusija Ukrajina

Kad ti Putin drži lekciju o demokraciji

Rusija traži izbore u Ukrajini: pokušaj delegitimizacije Zelenskog i strateška igra Kremlja

Rusija tvrdi da Volodimir Zelenski nema legitimitet jer Ukrajina nije održala predsjedničke izbore 2024., no ratno stanje to zabranjuje. Unatoč tome, Zelenskog podržava većina Ukrajinaca i zapadnih saveznika, dok Moskva forsira izbore kako bi oslabila Ukrajinu i potencijalno smijenila predsjednika. Američki predsjednik Donald Trump preuzeo je rusku retoriku, napada Zelenskog i želi brzo rješenje sukoba, navodno i zbog Nobelove nagrade za mir. Ukrajinski izbori zasad su pravno i logistički nemogući, ali Rusija nastavlja koristiti ovu temu za propagandu i razdor. Osim pravnih prepreka, organizacija izbora otežana je zbog 700.000 vojnika na bojišnici i milijuna izbjeglica diljem Europe. Održavanje izbora moglo bi produbiti podjele u zemlji i dodatno destabilizirati Ukrajinu, što bi išlo u korist Rusiji. tportal

rat u Ukrajini Rusija

Heroji na akciji – popust na dostojanstvo

Ranjeni ruski vojnici iz rata u Ukrajini u svojoj domovini ostavljeni na cjedilu

Najmanje 110.000 ruskih vojnika je zadobilo teške ozljede u Ukrajini, mnogima od njih je morao biti amputiran neki dio tijela. I sada imaju osjećaj da su ih vlasti i društvo ostavili na cjedilu, piše DW. Rusija ne navodi službene podatke o točnom broju svojih vojnika koji su poginuli ili koji su ranjeni u ratu protiv Ukrajine. Te su informacije tajna. Ruske vlasti su do sada samo sporadično davale službene navode o broju ratnih invalida. Prije dvije godine otkrili su kako se54 posto ruskih ranjenika bori s ozbiljnim posljedicama. Država smanjuje naknade za ranjene vojnike, liječnici banaliziraju ozljede, a veterani se suočavaju s siromaštvom, skupim protezama i društvenom izolacijom. Mnogi su odbačeni od poslodavaca i sustava, dok im vlastita psiha nalaže da opravdavaju rat u kojem su stradali. Index

rat u Ukrajini Rusija ruski vojnici

Treba im ponovno duhvono buđenje

Žižek: Stari perverznjaci

Standardno tumačenje rusko-ukrajinskog rata kaže da je to „sudar kultura“ zapadnog liberalizma i tradicionalnog ruskog autoritarizma. Evo u čemu je obmana: ne samo da nije tradicionalista, Vladimir Putin je tek jedan u nizu ubilačkih modernizatora, od Ivana Groznog i Petra Velikog do Katarine Velike i Staljina.

Kada su kasnih 1920-ih pitali Staljina da definiše boljševizam, opisao ga je kao kombinaciju ruske posvećenosti cilju i američkog pragmatizma. Pošto je preuzeo vlast, trudio se da oponaša dostignuća američkog industrijalca Henrija Forda i brutalno brisao svaki trag ruske tradicije širom Sovjetskog Saveza, pre svega kroz nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. Putinov režim nema ništa zajedničko sa autentičnom ruskom duhovnošću koja odbija evropsku modernizaciju. Njegova izmaštana „Evroazija“ samo je izraz za legitimizaciju njegovog loše isplaniranog projekta modernizacije. Slavoj Žižek za Peščanik

Rusija Slavoj Žižek

Pokret otpora

Patriot: Memoari Alekseja Navaljnog štivo je vrijedno pažnje

Navaljni je posljednjih godina bio najpoznatiji ruski politički aktivist i vođa opozicije, a iz memoara se zaključuje da je i sam bio svjestan da je takav status značio da u domovini vjerojatno nikada neće dočekati slobodu. U knjizi nastoji dati iscrpan kontekst svojoj vezi s nacionalističkim idejama ili barem spasiti svoj imidž liberala. Natječući se za mjesto moskovskoga gradonačelnika bez značajnije financijske potpore i stavljen na medijsku crnu listu, Navaljni tvrdi kako je vjerovao da u borbi protiv Putinovih ljudi treba mobilizirati maksimalno mnogo građana. Zato je podržao čak i one s čijim se uvjerenjima nije osobno slagao. Prisjeća se i svog obrazovanja, komentira i svoje poglede na Gorbačova i Jeljcina, kao i status Rusa koji žive izvan Rusije. Navaljnijeve zatvorske bilješke kulminiraju netom pred njegovu smrt, u zapisu iz 20. veljače, kad popisuje “petnaest teza ruskoga građanina koji priželjkuje najbolje za svoju zemlju”. Lupiga

Aleksej Navaljni memoari Rusija