U kinima krenuo Dražen, kritičari i nisu nešto oduševljeni - Monitor.hr
01.11. (19:00)

Preveliki zalogaj

U kinima krenuo Dražen, kritičari i nisu nešto oduševljeni

Biografski filmovi imaju dva zadatka – da priču o nekoj osobi ispričaju na nov i zanimljiv način te da o dotičnoj osobi saznamo nešto novo. Dražen ne uspijeva niti jedno niti drugo. Prvi i najbolji dio filma bavi se Draženovim dječaštvom u Šibeniku, njegovom željom da krene bratovim stopama usprkos zabrani roditelja koji žele da se bavi glazbom. Iako ni u ovom segmentu nema velike drame – pitanje je tek kada će mu starci konačno dozvoliti da se bavi košarkom – ipak ta obiteljska dinamika i okruženje koje je svima blisko i poznato, najbolje je režirano pa uspješno zadržava pažnju te povremeno čak izmami osmjeh. Igor Tomljanović za Index. Damjan Raknić za Jutarnji otkriva dva razloga zašto ga pogledati, a tri za preskočiti (u videu u članku). Film komentiraju i na Forumu


Slične vijesti

24.10. (17:00)

Filmska priča o kojoj mislimo da znamo sve

Pavičić o biografskom filmu o Draženu Petroviću: Iskreno, ne bih volio biti u koži ekipi koja je radila film

Da bi biografski film uspio, on ne može samo protrčati kroz uspjehe i dostignuća glavnog junaka. Mora u njegovu životu pronaći dramu. To je problem kojeg su bili svjesni autori filma “Dražen”. Redatelj Danilo Šerbedžija i scenarist Ivan Turković Krnjak morali su se hvatati ukoštac s problemom koji pred njih stavlja život šibenskog košarkaša. Život Dražena Petrovića sastojao se od uspjeha, pa još uspjeha. Od toga da je bio izvrstan, pa još bolji. Draženov život bio je jedna kratka neprekinuta putanja blještavog uspona koju je presjekla tragična, slijepa i apsurdna smrt.

Kako u toj ravnoj, naglo presječenoj liniji pozlate pronaći opipljivu, ljudsku dramu? Ekipa “Dražena” donijela je – ukratko – niz kreativnih i dramaturških odluka s kojima se može prepirati. No – ne bih im bio u koži, jer su se latili zadatka koji je težak, ako ne nemoguć. “Dražen” nije najbolji film na svijetu, ali teško mi je zamisliti da se o košarkaševu životu može snimiti bolji. Jurica Pavičić za Jutarnji. Pogledajte što kažu na Forumu.

11.10. (01:00)

Like a rolling stone

Timothee Chalamet glumi Boba Dylana u novom biopicu

Mladi glumac potvrdio je svoje pjevačke talente u novom traileru za “A Complete Unknown”, biografskom filmu redatelja Jamesa Mangolda o Bobu Dylanu koji u kina dolazi na Božić ove godine. Film prati Dylanove rane godine u New Yorku i njegov uspon do slave 1960-ih. Novi trailer najprije prikazuje Chalameta kako pjeva pjesmu “Girl From the North Country” nakon što je stigao u New York iz Minnesote. Dylan je sve više bio frustriran time što su ga proglasili vođom protestnog folk pokreta i pjevačem “Blowin’ in the Wind” i odbacio je prijašnji uspjeh te počeo svirati električnu gitaru. Slavna pjesma “Like a Rolling Stone” bila je među prvima koju je snimio s bendom. Nastala je svađa među fanovima jer su bili šokirani Dylanovim novim glazbenim smjerom, a neki su ga branili. Mnogi glazbenici smatrali su da je izdao folk pokret. Nacional

14.04. (18:00)

They tried me make to go to rehab...

Biografski film o Amy Winehouse, Back to black (2024): Žena uragan

Zamjerke koji fanovi upućuju na račun filma su raznovrsne, ali mogu se ugrubo podijeliti na tri skupine. U prvoj su optužbe koje kažu da je u pitanju filmski ekvivalent stranice s Wikipedije, drugi tvrde da je u pitanju eksploatacijski uradak koji parazitira na osobnoj tragediji pjevačice, a treći žestoko kritiziraju uljepšani prikaz muškaraca u njezinom životu koji su, prema njihovim riječima zaslužni za pad Winehousove u ovisnost i, konačno, doveli do njezine smrti. Filmske biografije glazbenika rijetko kad uspijevaju biti doista vrijedne svojih subjekata, no novi film o Amy Winehouse je jedan od uspjelijih primjeraka žanra u posljednje vrijeme. Ravno do dna

20.02. (20:00)

Abbey Road

Pripremaju se četiri biografska filma o Beatlesima, svaki s fokusom na jednog člana benda

Redatelj Sam Mendes trenutno radi na kvartetu biografskih filmova o Beatlesima, od kojih se svaki fokusira na jednog člana benda, uz puno odobrenje i prava na glazbu slavnoga kvarteta. Prema Deadlineu, Mendes će režirati sva četiri filma, koji će “pričati međusobno povezane priče, po jednu iz kuta gledišta svakog člana benda.” Sony Pictures je otkupio prava na filmove i planira ih sve objaviti 2027. godine. Mendesov biografski film u četiri dijela najnoviji je u nizu ambicioznih filmskih projekata koji se bavi poviješću Beatlesa. Godine 2021. Peter Jackson je objavio “The Beatles: Get Back”, osmosatni dokumentarac koji se bavio snimanjem albuma “Let It Be”. Ravno do dna

 

15.02. (15:00)

For je nami mila majka. For je naša Jamajka

Ususret biografskom filmu o Bobu Marleyju – One Love

Bob Marley je zapravo bio prva velika međunarodna zvijezda iz takozvanog Trećeg svijeta. Jamajka je kolijevka reggae-glazbe, koja je na otoku nastala šezdesetih godina prošlog stoljeća. To je bilo vrijeme društvenog previranja i nereda, kriminalci su zavladali ulicama. DJ-evi su puštali glazbu na otvorenom, razvili su taj žanr iz postojećih pravaca kao što su jamajkanska narodna glazba mento, ska, soul i jazz. Bob Marley je razvoju te glazbe utisnuo svoj pečat. Opušteni ritam koji u isto vrijeme pokreće bio je odličan nosilac poruka mira i ljubavi. Marleyjevi tekstovi sadrže mnogo religiozne retorike, ali su i životni, pričaju o diskriminiranoj manjini, smješteni su u geto, govore o ropstvu i nepravdi. Bob Marley je reggae učinio toliko prepoznatljivim u svijetu da ga je UNESCO proglasio svjetskom nematerijalnom baštinom. Sada biografija „One Love” podiže filmski spomenik velikom glazbeniku. DW

11.04.2023. (13:00)

Povratak u osamdesete

Filmovi ‘Air’ i ‘Tetris’ – biografije proizvoda

Nije nikakva novost da Hollywoodu drastično ponestaje novih ideja. Osim što nas stoga zatrpavaju stalno novim rebootovima, nastavcima, remakeovima i drugim vidovima podgrijanih uspješnica iz prošlosti… nekom igrom sinkroniciteta istovremeno su objavljena dva filma koja nas vraćaju u osamdesete kako bismo svjedočili nastanku jednog kulturološkog fenomena. U jednom slučaju u pitanju je računalna igrica prodana u stotinama milijuna primjeraka, u drugom pak linija tenisica koja je zaradila više milijardi dolara. Može li banalnije od toga? Ipak, “Air” i “Tetris” bolji su filmovi nego što zvuče njihove premise. Na koncu daju zanimljiv pogled na obje strane upletene u hladni rat koji je obilježio dekadu u kojoj se odvija njihova radnja. Šareni vizuali konzumerističke Amerike u Affleckovom filmu oštra su suprotnost tmurnom i umirućem komunizmu SSSR-a u uratku škotskog redatelja. Ravno do dna

30.01.2023. (19:00)

Straight outta ZFF

U kina stiže ‘Korzet’, fascinantan portret buntovne carice Sisi

U središtu je radnje austrijska carica Elizabeta, popularna Sisi čija su ljepota i inspirativni modni trendovi postali naširoko poznati. Umjesto da ekranizira već klišeiziranu i komercijaliziranu priču o lijepoj i mladoj Sisi, austrijska redateljica Marie Kreutzer svoju junakinju prati u razdoblju kada se primiče sredovječnosti, a njezina dvorska, društvena i majčinska uloga sve više kopni. Ova odvažna i suvremena inačica povijesne drame dotiče se važne teme – položaja žene u društvu u drugoj polovici 19. stoljeća, istovremeno suptilno ukazujući na neke paralele koje je moguće povući s današnjicom. Ravno do dna

22.12.2022. (15:00)

Ako ju voliš, voljet ćeš i ovo

Film ‘I Wanna Dance With Somebody (2022)’: Žalosni hvalospjev Whitney Houston

Kad sve u nekom filmu djeluje tako poznato, a filmske biografije sve više postaju najpredvidljivijim, premda izrazito unosnim, žanrom kinematografije, stvar se obično svodi na dvije ključne sastavnice. Prva je izvedba glumačke zvijezde u naslovnoj ulozi, a druga je sama glazba koja čini toliko bitan dio filma. Prva točka još jednom je izvedena vrhunski. Glas koji čujemo u filmu ne pripada glumici, već naravno samoj Whitney, jer nitko živ vjerojatno ne može izvesti glasom ništa ni približno slično izvornim izvedbama. Po pitanju glazbe, a ima je doista mnogo, sud gledatelja će velikim dijelom ovisiti o tome koliku emocionalnu reakciju pjesme ove megapopolurane dive izazivaju u njemu. Valja doduše pohvaliti činjenicu da autori filma ne strvinare na tragičnom aspektu priče, već ustraju uzdizanju uspjeha. Ravno do dna

16.10.2021. (13:30)

Boemska elita

Toma: Hoće li nadolazeća serija popuniti one praznine koje je film ostavio?

Bjelogrlić i koautor Zoran Lisinac (najpoznatiji po srbijansko-američkom filmu „Pored puta“ iz 2013.) inzistiraju na tome da je „Toma“ impresionistički portret pjevača i jednog prošlog vremena, time pravdajući faktografska odstupanja i interpretativne proizvoljnosti. Sve je to posve legitimno, naročito zato što je ovaj biopic izdašno začinjen muzikom da je riječ o skoro pa mjuziklu, te usmjeren na proračunato „gađanje” emocionalnih zicera uz insistiranje na kompetentnim, ponekad čak i razigranim tehničkim komponentama filma poput kostimografije Borisa Čakširana, scenografije Jovane Cvetković i Jelene Sopić, te fotografije Gorana Volarevića, posebno kada rekreira danas popularni stil „lažnih 70-ih”. Problem je, pak, u tome da je Marić kao Toma dosta bolji od „Tome“ kao filma. Čak i kad izuzmemo proizvoljnosti i manipulacije u smjeru uspješnijeg trženja filma izvan granica Srbije, postavlja se pitanje je li iz materijala dostupnog o Zdravkovićevom životu, legendi i anegdota koje o njemu i njegovoj boemiji kruže, izvučeno najviše i najbolje. Lupiga

28.08.2021. (19:00)

Još malo o 'Kraljici soula'

‘Respect’: Aretha u zemlji klišeja

Riječ je o prvom cjelovečernjem filmskom uratku i redateljice Tommy i scenaristice Tracey Scott Wilson, ujedno i filmska biografija kraljice soula Arethe Franklin. Premda redateljici film sve više gubi na snazi kako se bliži kraju, najveća krivnja ponovno ipak leži u scenariju. Dijalozi možda nisu komično loši kao kod Parksove u “Billie Holiday”, ni Wilson ne preza od bolno klišejiziranih replika poput: “Glazba će ti spasiti život” i sličnih. Film će nam zatim dati do znanja da su Arethin život obilježile užasne traume poput seksualnog zlostavljanja u toj dobi scenom koja na to jasno upućuje, da se isto ne bi do kraja filma više nikad spominjalo. Puno više pozornosti posvećeno je smrti njezine majke, ali nažalost i to s premalo osjećaja. Ipak, puno je veća šteta što cjelokupna fabula prati sve zamislive klišeje koji su se fosilizirali posljednjih desetljeća u žanru biografije glazbenika i ni na koji način ne pokušava odstupiti od normi i prokušanih obrazaca zbog kojih će na koncu ovakve filmove vjerojatno gledati samo najveći obožavatelji zvijezda o kojima govore. Recenziju filma donosi Ravno do dna.