U Jadran stiglo 46 novih vrsta riba. "Nestaje more koje smo znali" - Monitor.hr
03.09.2023. (22:00)

U Mediteran došlo 107 egzotičnih vrsta riba

U Jadran stiglo 46 novih vrsta riba. “Nestaje more koje smo znali”

Nestaje li Jadran kakvog poznajemo i volimo? Klimatske promjene donijele  gotovo 50 novih vrsta!

Riblji fond u Jadranskom moru smanjuje se zabrinjavajućim tempom, na to utječu prekomjerni izlov, klimatske promjene i doseljavanje novih vrsta riba koje ugrožavaju postojeću riblju populaciju, zato stručnjaci upozoravaju kako “nestaje Jadran koji smo znali”. “Ribolovstvo i naši riblji resursi imaju velike poteškoće, klimatske promjene su veliki problem, Jadran koji smo znali nestaje”, smatra Alen Soldo, profesor na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu. “Jedna od najinvazivnijih vrsta, riba lav, lani je prvi put zabilježena na našem dijelu obale, a ove godine već nekoliko puta. Poznato je da je ta riba na mnogim mjestima u Sredozemlju promijenila prirodni okoliš”, upozorava Soldo. Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić ističe da je tijekom posljednja tri desetljeća zabilježen dolazak 46 novih vrsta riba u Jadransko more, u kojem živi više od 460 vrsta riba. Index


Slične vijesti

11.11. (14:00)

Da im netko pokaže tko je na vrhu hranidbenog lanca

Moguće rješenje za ekosustav: Neke invazivne vrste mogle bi nam završiti na tanjuru

Invazivne životinjske i biljne vrste često se nekontrolirano šire u svom “novom domu” i uzrokuju ogromne štete. No, ponegdje one završavaju na tanjuru. I to može biti jedan od načina zaštite okoliša. Primjer su divlje svinje u SAD-u, na koje je sezona lova otvorena cijele godine. Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina. Šteta koju ove svinje nanose samim ekosustavima mnogo je teže izmjeriti. One jedu sjemenje drveća te jaja ptica i kornjača, a također oštećuju osjetljiva tla u potrazi za hranom i zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. Slične karakteristike štete na ekosustav imaju i crvene lavlje ribe iz južnog Pacifika i Indijskog oceana, koje se šire Karibima i Sredozemlju, ili kineski vinogradski puževi iz Azije. Kada jednom dođu na stanište kojem ne pripadaju, teško ih se riješiti. Mnogim ljudima očito je lakše suprotstaviti se invazivnoj vrsti ako je mogu jesti. DW

12.12.2022. (15:06)

U lukama Ploče i Rijeka istražuju invazivne vrste: mogu biti opasne i potisnuti domaće zajednice