U Hrvatsku se lani uselilo 43.219 ljudi, većinom iz ex-Yu država - Monitor.hr
05.02.2019. (13:30)

Bratstvo i imigrantstvo

U Hrvatsku se lani uselilo 43.219 ljudi, većinom iz ex-Yu država

Prošle se godine u Hrvatsku doselilo 43.219 stranaca kojima je odobren privremeni boravak, što je gotovo trostruko više nego 2016. Velika većina, njih 31.000 bilo je iz BiH, Srbije, Makedonije i Kosova, a većina od 28.000 tisuća ih je mlađe od 39 godina. Manjina ima visoku ili višu stručnu spremu – njih 2.064. Večernji…


Slične vijesti

11.08.2020. (18:30)

Velkam tu jurpijn junjn

Rekord: Lani se u Hrvatsku uselilo 37.726 ljudi

Lani se iz Hrvatske iselilo 40.148 ljudi, među kojima je bilo 32.453 hrvatskih državljana te 7.667 stranaca. S drue strane, uselilo se rekordnih 37.726 ljudi, od toga 27.834 stranaca i 9.882 hrvatska državljanina. Trećina useljenih su iz BiH (12.040 ljudi), iz Srbije je bilo 4.079 useljenih, s Kosova 3.525, a iz Azije 3.310.

02.11.2019. (17:30)

Škola za nikoga

Lani u Hrvatskoj bilo 60 tisuća stranaca – samo 495 došlo radi obrazovanja

EU je lani izdala 3,22 milijuna dozvola za boravak strancima koji nisu građani EU, i to radi zapošljavanja, obrazovanja, obiteljskih razloga, prava na azil i supsidijarnu zaštitu. Među državama koje prednjače po odobravanju boravka strancima zbog zapošljavanja Hrvatska je vodeća u EU s udjelom od čak 90% izdanih prvih dozvola stranim radnicima, dok je za za preostale radnike dozvola produljena. Od tih 26 tisuća novih stranaca samo njih 495 došlo je u našu zemlju zbog obrazovanja. Večernji…

15.10.2019. (15:30)

Istočno od raja

Nijemci se počeli vraćati na istok države

Od 1991. do 2017. iz istočne se Njemačke odselilo oko 1,2 milijuna ljudi, većinom mladi i dobro obrazovani, da bi 2017. prvi put zabilježeno više dolazaka nego odlazaka na istoku Njemačke. Većina povratnika je stara između 29 i 45 godina, proveli su oko desetljeća na zapadu, ondje osnovali obitelj i sada se vraćaju jer je kvaliteta života bolja. Ekonomija ubrzava, nezaposlenost pada, sveučilišta su sve bolja, dječja skrb je poboljšana, cijene stanova i zemljišta su niske, a u blizini su stariji članovi obitelji. N1…

26.07.2019. (23:30)

Imaju bolje ćevape

Lani se iz Hrvatske više ljudi iselilo u BiH nego u Irsku, raste broj useljenika

U Irsku se iz Hrvatske lani iselilo 2.045 osoba, dok je u BiH iz Hrvatske lani otišlo 2.534 osoba. Općenito se lani iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 26.029 osoba (godinu prije 18 tisuća), pri čemu je 33 posto useljenika imalo hrvatsko državljanstvo, a 67 posto bili su stranci. Od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba je iz Bosne i Hercegovine. T-Portal…

02.11.2018. (08:30)

Život u ćošku

Australija – najuspješnija bogata država, kako?

Australija nije imala recesiju već 27 godina, proteklih 30 godina ta ekonomija kumulativno je rasla tri puta više nego njemačka, a nacionalni dohodak u istome razdoblju prosječno je rastao četiri puta više nego američki. The Economist razlaže koji su njihovi elementi uspjeha: godišnje im se doseli 190 tisuća ljudi, javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a, stjecanje mirovine vezala je gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, slično je reformirala i zdravstveno osiguranje, stranački sustav izrazito naginje centrizmu. Navode i dva propusta: prava Aboridžina i emisije štetnih stakleničkih plinova. Novac.hr je preveo dio teksta.

28.12.2017. (15:16)

Useljavanje u Hrvatsku: Talijanski znanstvenik Fabio Franchini (43) nakon slavnog MIT-a sreću je našao u – Hrvatskoj, na Institutu Ruđer Bošković; radnim danima je u Zagrebu, vikendom putuje ženi i djeci u Trst

14.11.2017. (08:30)

Čemu sada čuđenje?

Komentar: Ulazak u EU značio je slobodan protok radne snage

“Iako je iseljavanje očekivano i, na neki način, za to smo se i borili, jer članstvo u EU znači i slobodan protok radne snage, domaći političari su šokirani i ogorčeni razvojem situacije. No, ako ne možemo – a ne možemo – zaustaviti najveći dio onih koji odlaze u potrazi za boljim životom, možda možemo privući neke druge, koji će jednako tako svojim radom moći puniti državni proračun i stabilizirati državne financije. No, to je matematika. Politički je ta priča, očito, nezgodna”, komentira Jasmin Klarić na Novi list.