U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija - Monitor.hr
26.09. (17:00)

Ostali neka jedu kolače

U Hrvatskoj si 14 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu, Rumunjska daleko najsiromašnija

Većina ljudi hrani se nezdravo. Prerađene namirnice, masti i šećer uzrokuju pretilost i druge bolesti. Stoga je zdrava prehrana sve veći izazov današnjice. No zdrave namirnice često su znatno skuplje i mnogi si ih ne mogu priuštiti. HRT donosi infografiku koja pokazuje kako tu ne stojimo toliko loše – Rumunjska je daleko najsiromašnija zemlja, gdje si čak 56 posto stanovnika ne može priuštiti zdravu prehranu. Najbolje stoje Švicarska, Nizozemska i Belgija, gdje taj postotak iznosi tek 1, a blizu su Francuska i Austrija. Mi smo ipak najgori u našoj regiji, zdrave namirnice su nam nedostupnije nego stanovnicima Srbije, Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, iako nešto bolje stojimo od Grčke i Sjeverne Makedonije.


Slične vijesti

05.10. (08:00)

Bolje spriječiti nego liječiti

Sve više mlađih ljudi obolijeva od malignih bolesti, onkolozi najčešće krive nezdravu prehranu

Gotovo 75 posto hrane koja se konzumira u SAD-u smatra se ultraprerađenom i obiluje aditivima i potencijalno štetnim sastojcima. Brojne studije su otkrile povezanost između prehrane s visokom količinom ultraprerađene hrane i višestrukih karcinoma. U prerađenoj hrani dosta je emuglatora i štetnih kemijskih sastojaka koji mogu biti faktori rizika za nastanak raka. Baš kao i voda, zrak i zemlja zagađena štetnim sastojcima. Ranije se smatralo da je karcinom bolest starije populacije, danas je drugačije.

Oko 30 posto svih smrtnih ishoda od malignih bolesti nastaje kao posljedica pušenja, prekomjerne telesne težine, nepravilne ishrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i konzumiranja alkohola. Na više od 80 posto svih malignih bolesti može se utjecati modificiranjem i eliminiranjem spomenutih faktora rizika. Danica

22.09. (17:00)

A nekad si ne možeš pomoći, pa koliko košta da košta

Najnezdravija hrana i piće: prerađeno meso, gazirana pića, bijeli kruh…

Mesne prerađevine, poput slanine, hrenovki i narezaka bogate su kalorijama i pune soli te su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti, a taj je utjecaj veći od onoga koji na organizam ima neprerađeno crveno meso ili piletina. Gazirani napici i druga zaslađena pića povezani su s debljanjem, pretilošću, dijabetesom tipa 2 te propadanjem zubi i karijesom. Bijeli kruh nije dobar jer je napravljen od rafiniranog brašna, koje je tijekom obrade izgubilo vlakna i hranjive tvari. Na popisu su i pržena hrana poput pomfrita, hamburgera, zatim krafne, a nije dobar ni prerađeni sir. O grickalicama poput čipsa, ali i krekera i pereca ne moramo ni govoriti. Na kraju popisa je i – alkohol. Večernji

01.07. (21:00)

Prebacivanje s jednog junka na drugi

Studija: Ultraprocesirana biljna hrana skraćuje život. Treba mijenjati smjernice

Novo istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet Regional Health Europe, pokazuje da ultraprocesirana biljna hrana kao što su grickalice, čips ili biljni odresci može povećati rizik kardiovaskularnih bolesti i skratiti život. Posljednjih godina biljna prehrana postaje sve popularnija iz raznih razloga – od etičkih kojima je u fokusu patnja životinja, preko klimatskih jer se pokazalo da je stočarstvo veliki izvor stakleničkih plinova CO2 i metana, do ekoloških. Nutricionisti već duže upozoravaju da prelazak na biljnu prehranu ne može imati iste dobrobiti ako će njezin bitan dio činiti biljni junk food. Rezultati su pokazali da su većinu visoko procesiranih biljnih namirnica koje su ispitanici konzumirali činili pekarski proizvodi, grickalice i gazirani napici, odnosno namirnice kao što su pakirani kruh, peciva, kolači, keksi, čips i napici sa šećerom. Oznaka plant-based ili vegan ne znači automatski da se radi o zdravijoj namirnici. Index

15.06. (00:00)

Jedeš malo, skidaš salo. Mjeriš što ti ostalo

Nutricionisti: Kasniji obrok ne mora biti nužno loš

Svjedoci smo raznih tvrdnji o hrani i prehrani na internetu, a jedna od njih je i ta da se ne smije jesti poslije 18 sati ukoliko se ne želimo udebljati. Ključni čimbenik u regulaciji tjelesne mase je ravnoteža između kalorijskog unosa i potrošnje. No, nutricionisti kažu kako kod svakoga vrijedi različito pravilo, jer svi imamo različiti dnevni ritam i potrebe. Za nekoga tko trenira navečer, obrok nakon treninga ključan je za kvalitetan oporavak i rast mišića dok s druge strane, kod osoba s dijagnozom gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB-a) ili gastritisa, kasni obroci mogu biti kontraproduktivni. No, svakako je dobro posljednji obrok u danu imati minimalno dva sata prije spavanja. Agroklub

09.06. (20:00)

Umjerenost u jelu i piću

Slanina je zdrava namirnica, no ukupni energetskog unosa valja ograničiti na 30 posto dnevno

Nutritivna vrijednost 100 grama sušene masne slanine na koju se misli kada se kaže da slanina “čisti” pluća, tzv. sapunjare sadrži oko 85 g masti pri čemu 32 čine zasićene masti, a svaki gram donosi devet kilokalorija energije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) napominje da su i količina i kvaliteta važni za dobro zdravlje te potvrđuju da odrasli trebaju ograničiti ukupni unos na 30 posto ukupnog energetskog unosa ili manje. Umjesto fokusiranja na unos slanine, tvrde, važnije je usredotočiti se na opću kvalitetu prehrane, a nju konzumirati u umjerenim količinama kao dio uravnotežene prehrane. Agroklub

27.04. (17:41)

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije

17.04. (19:00)

I njima je sezona

Šparoge: Moćan afrodizijak spreman za branje

Ožujak i travanj označavaju vrhunac sezone šparoga, povrća poznatog po ljekovitim svojstvima i tituli moćnog afrodizijaka. Unatoč potrebi za dozvolom za branje, šparoge su dostupne na tržnicama i u trgovinama. Osim što su ukusne u raznim jelima, šparoge su bogate vitaminima i nutrijentima korisnim za zdravlje. Šparoge se preporučuju za ravnotežu crijevnog mikrobioma i zdravlje probave. Njihov sastav potiče zdrav libido kod muškaraca i žena, te su povezane s prevencijom određenih vrsta raka. (Green)

17.04. (10:08)

Iznenađujući zdravstveni benefiti tradicionalne japanske dijetalne prehrane

03.04. (09:00)

Eh, da sam na vrijeme znao, danas bih imao više kose

Gubitak kose pogađa i žene i muškarce: Neke namirnice to sprječavaju (ili barem odgađaju)

Dvije trećine muškaraca će tijekom života patiti od ćelavosti, dok 40 posto žena starijih od 70 godina doživi gubitak kose. Iako neki ljudi mogu biti genetski predisponirani za gubitak kose, postoje određeni čimbenici koji mogu spriječiti i uzrokovati ispadanje. Prehrana je jedan od takvih faktora, piše Express. Hrana koja se pokazala učinkovitom u borbi protiv alopecije je avokado, rajčica, mrkva, kikiriki, badem i melasa. Net

31.03. (09:00)

Jaja bez kokoši, da znate što je bilo prvo

Fermentacijom biomase do nove vrste hrane koja će zamijeniti meso

Fermentacija se, kao što znamo, upotrebljava već tisućama godina za proizvodnju piva, jogurta, vina… No da ne bi sve bilo savršeno, pobrinuli su se znanstvenici koji primjenjuju taj drevni proces kako bi stvorili nove prehrambene proizvode, ali ne životinjskog podrijetla, tj. stvaraju zamjene za meso, koje većini i dalje nisu drage. Fermentacija uključuje reakciju prirodnog ili dodanog kvasca ili zdravih bakterija s ugljikohidratima kako bi se stvorio alkohol ili kiselina. Sada su znanstvenici koji razmišljaju o hrani otkrili još jednu korist od fermentacije: prilagodbom procesa koji nam daju jogurt i pivo mogu stvoriti novu generaciju lažnog mesa, jaja i mliječnih proizvoda napravljenih tako da oponašaju mnoge vaše omiljene namirnice životinjskog podrijetla, pa čak i slaninu. Pa tko voli… Stručnjaci se nisu zaustavili na tome, nego su smislili i fermentaciju biomase. To je nova tehnika kojom se MyForest Foods, čije je sa sjedište u New Yorku, koristi za pretvaranje micelija, korijenske strukture gljiva, u zamjenu za slaninu. Lider