U Hrvatskoj rekordna nezaposlenost, ali ne iz dobrog razloga

Ovo je kuća za neke od nas

U Hrvatskoj rekordna nezaposlenost, ali ne iz dobrog razloga

S 345 tisuća evidentiranih nezaposlenih na kraju 2013. godine, Hrvatska je pala na njih svega 128 tisuća na kraju 2019. godine. Drugi važan podatak je broj zaposlenih – s 1,391 milijuna u 2015. povećao se na 1,518 milijuna u siječnju 2020., što je 127 tisuća zaposlenih više. Pad broja nezaposlenih je dakle puno veći od povećanja broja zaposlenih ili umirovljenih, što znači da se tržište rada prazni. Ostalo je bez najmanje sto tisuća ljudi – odselili se. Hrvatska je i među najlošijima u EU po udjelu radno aktivnog stanovništva – oko 70%. Deutsche Welle

nezaposlenost radno aktivno zaposlenost

Problem će se u budućnosti još zaoštriti

Tri milijuna nezaposlenih u Njemačkoj je u „tihoj pričuvi“

Kako se nositi s teškom bolešću djeteta?

Tri milijuna nezaposlenih u Njemačkoj zapravo žele posao za koji bi dobivali plaću. Ti ljudi u dobi između 15 i 74 godine zbog raznih razloga ne stoje na raspolaganju tržištu rada. Tu skupinu nezaposlenih naziva se „tihom pričuvom”, a prošle godine je na nju otpadalo oko 16 posto osoba koje nisu radile. Godinu dana ranije na nju je otpadalo oko 17 posto. U „tihu pričuvu” ubrajaju se osobe koje nemaju posao, koje kratkoročno ne stoje na raspolaganju tržištu rada ili trenutno ne traže aktivno posao, ali unatoč tomu žele posao za koji bi dobivali plaću. Većina, gotovo 57 posto u toj „tihoj pričuvi” su žene. U dobi od 25 do 59 godina više od trećine anketiranih (34 posto) kažu da ne mogu prihvatiti nijedno radno mjesto jer moraju njegovati članove obitelji. U istoj dobnoj skupini kod muškaraca samo je svaki 20. naveo taj razlog (5,6 posto). Deutsche Welle

"tiha pričuva" nezaposlenost Njemačka

Bez obzira na sve izazove, lijepa priča iz Hrvatske

Plaški, ni na nebu ni na zemlji

Large 1plaski1

U općini su na vlasti zajedno SDP, HDZ i dvije stranke srpske manjine, SDSS i DSS. “U malim sredinama nije bitna stranka, bitan je čovjek i kako radi”, kaže načelnik Pero Damjanović. U deset godina izgubili su više od 600 ljudi, uglavnom mladih. Zaposlenih ima nešto više od 150, ali u Janjoj Gori razvija se turizam, izgrađen je joga centar i nastala je umjetnička kolonija… Na kraju posjeta dolini, po ošljunčanoj neasfaltiranoj cesti vozimo se u selo Latini, da ispunimo obećanje Đuđi Dragašu. Samo je ispred njegove kuće asfalt od stotinjak metara.- To sam uspio ispregovarati s općinom. A ostatak asfalta neću doživjeti – smije se Đuđa, koji se i sam kandidirao za političke pozicije, ali neuspješno. U njegovoj kući na zidu su tri portreta. Svaki je tu s razlogom. – Za Aleksandra Karađorđevića sam čuo da je izgradio prugu Knin – Split i podijelio zemlju seljacima. Tito? Nikad se takav neće roditi. Ma kakvi, nema teorije. Sve se sagradilo za vrijeme Josipa Broza. Preko Hidroelektre radio sam po svijetu za 1500 dolara plaće – nabraja Đuđa. Ivo Sanader? – Dobar bio. Kad sam radio u splitskom Konstruktoru na dovršetku Svetog Roka, plaća je bila 8900 – kaže. Danas je na penziji od 190 eura. Novosti

Hrvati izbjeglice nezaposlenost Plaški Srbi

50 nijansi sive ekonomije

Za analitičare smanjenje broja nezaposlenih u Hrvatskoj baš i nije dobra vijest

Četvrtini Hrvata rad na crno jedini je izvor prihoda | Akademija Art Zagreb

Hrvatska u svibnju 2023. zabilježila je najnižu stopu registrirane nezaposlenosti još od 1989. Broj nezaposlenih u svibnju pao je za 7,2 % u odnosu na travanj, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 5,6%, dok je mjesec ranije iznosila 6,1%. Međutim, niska stopa nezaposlenosti posljedica je iseljavanja radnoaktivnog stanovništva – više od 300.000 ljudi napustilo je Hrvatsku od 2013. do danas. S druge strane, novih radnih mjesta nema dovoljno: hrvatska ekonomija ih ne kreira, osobito ne u privatnom sektoru i osobito ne ona kvalitetna. Nedostatak domaćih radnika gospodarstvo rješava uvozom, ali niskoplaćenih radnika za niskokvalificirana radna mjesta. Hrvatska ne uvozi liječnike ni inženjere koji su pak prva meta poslodavcima u Njemačkoj ili Skandinaviji. Radna mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost se ne otvaraju, i tu je ključni problem, a ona koja se otvaraju nisu takva pa ono što se proizvode odmah se i potroši. Poslovni Četvrtini Hrvata rad na crno jedini je izvor prihoda. Akademija-art

Hrvatska nedostatak radnika nezaposlenost siva ekonomija uvoz radne snage

Nezadovoljstvo i pesimizam

Većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u 2023.

America isn't feeling great about 2023 | Ipsos

Velika većina Amerikanaca očekuje ekonomske teškoće i u novoj godini, nakon visokih troškova života i inflacije koji su im zagorčali 2022., pokazalo je Gallupovo istraživanje. Gotovo 80 posto ispitanika očekuje da će 2023. donijeti veće ekonomske teškoće nego 2022., a dvije trećine njih prognozira snažan rast cijena, utvrdio je Gallup u anketi provedenoj od 5. do 19. prosinca prošle godine. Nešto više od polovine ispitanika očekuje i veću nezaposlenost, problem kojeg je SAD bio pošteđen u 2022., navodi američka savjetodavna tvrtka. Još više anketiranih očekuje veće poreze u 2023., čak 80 posto njih, a gotovo isti postotak njih predviđa i još veći proračunski manjak nego u 2022. godini. Pesmizam prevladava i u prognozama za tržišta dionica, pa tako 63 posto ispitanika očekuje pad na burzama. 24sata

anketa gospodarstvo inflacija nezaposlenost očekivanja od 2023. SAD

Tržište (ne)rada

Tko kaže da nema radnika? Svaki treći radno sposoban stanovnik bez posla je!

Koliko god zvučalo nevjerojatno, Hrvatska s jedne strane vapi za velikim brojem radnika usprkos nastavku pandemije, a s druge prema najnovijim podacima Eurostata zauzima uvjerljivo drugo mjesto prema broju radno sposobnih, a neaktivnih stanovnika u Europskoj uniji, odmah iza Italije. Udio radno sposobnih, ali neaktivnih stanovnika inače se uredno smanjuje, pa je tako u Hrvatskoj prošle godine neaktivno bilo 32,9 posto radno sposobnog stanovništva (15 – 64 godine), što je 0,6 posto manje u usporedbi s 2019., ali i znatno manje od 37,4 posto od 2002. naovamo. Usprkos tome, udio neaktivnih radnika tvrdoglavo Hrvatsku drži pri vrhu liste, a razloga za to je mnogo, iako nisu svi specifični za Hrvatsku. Lider

nezaposlenost

Odjeci sezone

Krajem lipnja 126.232 nezaposlenih, 16,2 posto manje nego lani

Krajem lipnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bile su registrirane za 24.419 ili 16,2 posto manje nego u istom mjesecu lani, pokazuju u ponedjeljak objavljeni podaci HZZ-a. Lipanj je tako treći mjesec za redom da pada broj nezaposlenih na godišnjoj razini. Pad broja nezaposlenih zabilježen je i na mjesečnoj razini. Tijekom lipnja je u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena ukupno 12.301 osoba, što je 17,8 posto manje nego u lipnju lani. Pritom je 76,1 posto novoprijavljenih ili 9.355 u evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa. Tportal

nezaposlenost

Domaćinstvo - osnovna jedinica preživljavanja

Neprestana nesigurnost nezaposlenosti

Prema podacima Eurostata trenutna stopa nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj je 20,6%. Doduše ta brojka ne uključuje ekonomski neaktivne, osobe koje su nerijetko u tolikoj mjeri obeshrabrene iskustvom na tržištu rada da su odustale od traženja posla pa više nisu ni evidentirane kao nezaposlene. Dakle, otprilike svaka četvrta mlada osoba nema posao i vlastite prihode, piše Kulturpunkt. Zabrinutost zbog prekarne egzistencije i politička apatija nisu nepovezane. Štoviše, uzroke retradicionalizaciji i konzervativizmu mladih treba, između ostalog, tražiti u svakodnevnom iskustvu nezaposlenosti u društvenom kontekstu postrecesijskog desetljeća.

nezaposlenost nezaposlenost mladih

Utjecaj korone

Hrvatska među zemljama s najvećim padom broja zaposlenih

Pandemija je smanjila broj zaposlenih u EU za 3,5 milijuna u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. godine, pokazuju podaci Eurostata. U eurozoni njihov je broj smanjen za 3,1 milijun. Među zemljama EU-a najviše je u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca poskočio broj zaposlenih u Portugalu i Estoniji, za 1,9 posto. Slijedi Španjolska s 1,2-postotnim rastom. Najveći pad broja zaposlenih na kvartalnoj razini bilježile su Češka, Hrvatska, Latvija i Malta, za 0,5 posto. Večernji…

nezaposlenost

Firme se zatvaraju, nezaposlenost raste – ove godine ne treba očekivati veliko novo zapošljavanje nego će se eventualno stari radnici vraćati na posao

nezaposlenost

Nastavlja se rast nezaposlenosti

U rujnu smo imali 147 434 nezaposlene osobe. To je 31,2 posto više no lani

U objavi HZZ-a kraj rujna donio je 147 434 nezaposlene osobe. Pad od 2,6 % na mjesečnoj razini ipak nije dobra vijest jer je na godišnjoj riječ o porastu za 31,2 %. Dnevni podaci za listopad također ukazuju na rast nezaposlenosti s 1 252 osobe više na burzi rada. Dvije trećine nezaposlenih na burzu je došlo iz radnog odnosa, dakle nakon otkaza, a najviše iz pružanja smještaja, priprema i usluživanja (30 %), dok je 1,3 % osoba prijavljeno iz neaktivnosti, 13,3 nakon školovanja, a 0,6 % iz drugih poslovnih okolnosti. U obrazovnom je sektoru najviše osoba od broja novozaposlenih, 37,5 %. Tijekom rujna nastavile su se HZZ-ove aktivnosti u očuvanju radnih mjesta pogođenima pandemijom koronavirusa. Telegram

burza rada nezaposlenost

Ovo je kuća za neke od nas