U Hrvatskoj proizvodimo 30 puta manje solarne energije nego što možemo - Monitor.hr
10.06.2022. (14:00)

A usta puna obnovljive energije

U Hrvatskoj proizvodimo 30 puta manje solarne energije nego što možemo

Zadnjih godinu dana u energetici dogodile su se tektonske promjene, koje nitko nije mogao prognozirati. Danas svi razmišljaju o tome koliki su troškovi te kako ih kompenzirati i, ako je moguće, pretvoriti u prihode. Prije godinu dana cijena električne energije na burzi je iznosila 52 eura po MWh, danas je 250 eura, što je porast od 500 posto, dok je plin prije godinu dana koštao između 18 i 20 eura, a jutros je na burzama bio 100 eura. Potreba povećanja korištenja energije iz obnovljivih izvora u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi je prepoznata u Strateškom planu RH, u kojem je predviđeno 20 milijuna eura za takve projekte. To je višestruko manje nego dosadašnjih 100 milijuna kuna. Solarni potencijal Hrvatske se kreće se oko 3.000 MW, a na kraju 2020. godine ukupno instalirana snaga u solarnim kapacitetima u Hrvatskoj je bila 100 MW. Kada pogledate tu razliku uviđate da imamo 30 puta manje neiskorištenog potencijala, kojeg vrlo brzo možemo staviti u funkciju, kazao je Nenad Ukropina. Agroklub


Slične vijesti

22.11. (22:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

25.10. (20:00)

Nulta emisija? Pita li itko zgrade?

Nova pravila za javne zgrade: Energetska obnova i ZEB Standard

Europske direktive nameću strože uvjete energetske obnove zgrada u javnom sektoru. Od 2024. obnova obuhvaća ne samo državne već i lokalne zgrade, uključujući komunalna poduzeća, s obvezom energetske obnove 3% godišnje. Donedavni nZEB standard (gotovo nulta energija) zamijenjen je ZEB standardom (nulta emisija). Uvođenje solarnih sustava i smanjenje fosilnih goriva ključni su, ali izazovi uključuju visoke troškove, administrativne zahtjeve i manjak radne snage. Zgradonačelnik

21.05. (17:00)

I korov može biti koristan

Milijune tona invazivnog autohtonog grmlja iskoristit će za napajanje nove postaje

Vlasnici bivše elektrane na ugljen planiraju je transformirati u najveći australski generator biomase koristeći korov. Projekt bi mogao pomoći i lokalnim poljoprivrednicima koji se godinama pokušavaju riješiti korova. I to je upravo ono što se sprema u ovoj bivšoj elektrani na ugljen u Novom Južnom Walesu u Australiji. Neaktivna je desetljeće. Ali Verdant Earth Technologies želi je ponovno pokrenuti koristeći biomasu. Gdje god palite bilo što, po mom mišljenju, to bi trebalo staviti u elektranu koja stvara električnu energiju – kažu iz tvrtke. HRT

12.05. (18:00)

Trebat će nam zeleni električari

Nastave li podatkovni centri nicati brzo kao dosad, a morat će i brže, u svjetskoj električnoj mreži nestat će energije za njihovo napajanje

Prema procjenama, podatkovni centru troše tri posto te energije potrebne u Europskoj uniji. Zato je njihova održivost važna tema u percepciji održivog razvoja. Europska komisija stoga je donijela novu, izmijenjenu Direktivu o energetskoj učinkovitosti prema kojoj će operatori podatkovnih centara morati prijaviti ključne pokazatelje učinka u europsku bazu podataka do 15. rujna 2024. Važno je uvesti standarde koji će zaštiti resurse, smanjiti ugljikov otisak i osigurati održivost, kažu ljudi iz branše, uz pokoju kritiku direktivi, koja ulazi i u poslovne tajne itd. Lider

10.05. (01:00)

Sad ga svi žele odjednom

Za prelazak na klimatski neutralno gospodarstvo potrebna je prije svega jedna sirovina: bakar, kojeg nema dovoljno

Cijena bakra je na londonskoj burzi metala London Metal Exchange prvog svibnja skočila za 1,7 posto na 10.033,50 dolara za tonu. Bakar je time bio ponovo dosegao cijenu iz travnja 2022. „Bakar je na temelju svojih fizikalnih osobina – prije svega svoje električne vodljivosti – najvažnija sirovina za energetski zaokret”, kaže Joachim Berlebach iz tvrtke Earth Resource Investments iz Züricha. „Ako stvarno želimo napustiti korištenje fosilnih izvora energije, trebali bismo u iduća tri desetljeća otprilike jednaku količinu bakra kao u cijeloj dosadašnjoj ljudskoj povijesti.” No, dok potražnja raste, ponuda stagnira. Nema dovoljno rudnika bakra. Potrebne su investicije. Norveška je najavila nešto, no pitanje je koliko će to zadovoljiti potražnju. DW

29.04. (12:00)

Jedno rješenje, sto novih problema

Hrvatska je napokon dobila jednu energetsku zajednicu građana, međutim inicijative za njihovo osnivanje traže hitne promjene zakona

Naime, još 2021. godine novi je zakon o tržištu električnom energijom predvidio osnivanje energetskih zajednica, a onda opet nakon više od dvije godine čekanja je Hrvatska u ožujku napokon dobila prvu energetsku zajednicu građana. Energetska zajednica građana mora imati minimalno jednu zaposlenu osobu na puno radno vrijeme. Uvjet je to koji u potpunosti onemogućava da energetske zajednice budu pokrenute od strane lokalne zajednice i običnih građana, što bi zapravo trebala biti okosnica energetskih zajednica. Ako planirate izgraditi malu sunčanu elektranu od 60 kW kao vatrogasci iz Špičkovine, dodatno je, ako ne i važnije pitanje – odakle bi se namakla sredstva da se toj zaposlenoj osobi financira plaća.

Zbog toga je 15-ak inicijativa koje pokušavaju osnovati energetske zajednice osnovalo neformalnu platformu, Forum energetskih zajednica i zatražilo promjenu zakona kojom bi se pojednostavilo osnivanje energetskih zajednica i uklonilo tu i slične birokratske prepreke. Ali i osiguralo da takve građanske inicijative dobiju tehničku pa i financijsku pomoć od strane države, za što sredstva, kažu postoje. DW

25.04. (18:00)

Fuzijski reaktor umjesto peći na drva

Uređaj za fuzijsku energiju FuZE dosegao temperaturu od 37 milijuna stupnjeva

Istraživanje, objavljeno u časopisu Physical Review Letters, detaljno opisuje mjerenja napravljena u Z-pinch eksperimentu (FuZE) od 1-3 keV temperature elektrona u plazmi, što je otprilike ekvivalent rezultatu od 11 do 37 milijuna celzija. FuZE je najjednostavniji, najmanji i najjeftiniji uređaj koji je to postigao, a Zapova tehnologija, kažu, mogla bi se iskoristiti za proizvodnju obilja energije bez ugljika. Bug

30.03. (12:00)

Iskoristimo sunce

Skladište višak energije dobivene vjetrom i suncem, a zatim koriste CO2 za njezino ponovno korištenje

Vjetar i sunce mogu osigurati obnovljivu energiju koja može zamijeniti fosilna goriva. Ali oni imaju ozbiljan problem, svojstven samoj njihovoj prirodi, a to da nisu dostupni u svakom trenutku, odnosno ponekad proizvode previše struje, a u nepovoljnim uvjetima (noć, manjak vjetra) nimalo. Zanimljivo rješenje za čuvanje energije krije se u skladištenju ugljičnog dioksida (CO₂) kao izvora energije. Za početak, vjetroturbina treba minimalnu brzinu vjetra od oko 15 km/h. Iz sigurnosnih razloga, turbina automatski prestaje raditi kada vjetar prijeđe 90 km/h pa i nema proizvodnje energije.

Rješenje za pohranu električne energije dobivene od vjetra i sunca bi, zanimljivo, moglo biti skladištenje i zatim korištenje ugljičnog dioksida (CO₂) za ponovnu proizvodnju struje. Najupečatljiviji slučaj, koji je trenutno u funkciji i pokazuje svoju tehničku izvedivost, je Energy Dome, na talijanskom otoku Sardiniji. Energy Dome koristi ugljični dioksid sadržan u kupoli na napuhavanje. Taj sustav funkcionira kao baterija, odnosno skladišti energiju koja se opet pretvara su struju, kada je to potrebno. Revija HAK

22.02. (14:00)

Uloži sad da bi kasnije uštedio

Energetska učinkovitost nije štednja energije, već njezino racionalno korištenje

Jednostavno rečeno, energetska učinkovitost je korištenje manje količine energije za isti posao. Primjerice, korištenje manje energije za grijanje i hlađenje stana ili kuće, a da pri tome razina komfora i načina života bude jednaka ili slična dotadašnjem. Primjenjiva je u svim aspektima života – od zgrade i kuće, prometa do proizvodnje i turizma. Kako su zgrade najveći pojedinačni potrošači energije, postoje nekoliko mjera kako bi one postale učinkovitije: tzv. “soft” mjere – koje svatko može primijeniti u svom domu, zatim ozbiljne mjere koje podrazumijevaju ulaganje jer se radi o građevinskim zahvatima, bilo da se radi o povećanju toplinske izolacije ili zamjeni postojećih ssustava grijanja. Tin Bašić za Zgradonačelnik.

20.02. (14:00)

Ista struja da nas veže

Dovršen je najduži podmorski kabel na svijetu: Viking Link ima važnu energetsku funkciju

Nedavna studija Sveučilišta u Dublinu (UCD) pokazala je da bi, u idealnom slučaju, potpuno umreženi sustav prijenosa energije (supergrid) mogao prepoloviti troškove električne energije. U 2017. National Grid također je odlučio izgraditi podmorski energetski kabel Viking Link, koji je namijenjen opskrbi jeftinom energijom vjetra iz Danske. Izgradnja šestog interkonektora National Grida započela je 2010. godine. Ukupno je projekt koštao gotovo dvije milijarde eura. Kabel dugačak 764 kilometra, od čega su 630 kilometra pod vodom, sada je dovršen i pušten u rad. Početna točka podmorskog kabela je trafostanica Revsing u Južnom Jutlandu (Danska), a krajnja točka trafostanica Bicker Fen u Lincolnshireu (Engleska), oko 170 kilometara sjeverno od Londona. Kabel dijelom prolazi kroz njemački vod i ima kapacitet od 1,4 gigavata. U početku će ga, međutim, napajati samo 800 megavata. Puni kapacitet predviđen je za korištenje kasnije tijekom godine. Revija HAK