U gradovima diljem Hrvatske redovito se događa nepotrebna sječa stabala - Monitor.hr
10.03. (15:00)

Drvo nam nije prvo

U gradovima diljem Hrvatske redovito se događa nepotrebna sječa stabala

Vijesti o pokojnim stablima na javnim površinama diljem Hrvatske redovite su u medijima te nerijetko izazovu bijes javnosti. Prednosti zelenih oaza u gradovima višestruke su i dobro poznate stoga ne čudi da su građanima stabla bitna. Drveća smanjuju temperaturu u urbanim sredinama i tako ljeti spašavaju od vrućina, a njihova prisutnost blagotvorno djeluje na mentalno zdravlje. Unatoč tome, ono se u gradovima diljem Hrvatske s javnih površina nerijetko uklanja u sklopu raznih projekata obnove/rekonstrukcije, često financiranim novcem Europske unije (koja potiče načela održivosti). Krajobrazni arhitekti i inženjeri šumarstva popisuju stabla, označavaju ona bolesna i predviđaju ih za rušenje. Međutim, sijeku se i ona stabla koja nisu na tom popisu. U ime razvoja nestaju zelene površine, pa i cijele šume, dok one preostale zbog lošeg održavanja ne zadovoljavaju potrebne funkcije. Faktograf


Slične vijesti

29.11. (18:00)

Cijena trupaca

Hrvatske šume pokleknule pod Pašalićevim lobiranjem za hrastove trupce

Hrvatske šume će omogućiti tvrtkama koje imaju ugovore o kupoprodaji trupaca za 2024. godinu, a iskoristili su 100 posto dodijeljenih im kvota, povlačenje dodatnih 10 posto, stoji u odluci HŠ-a o hrastovim trupcima koji su bili zahvaćeni olujom. Ljetos su Ivić Pašalić iz HUP Udruge drvne i papirne industrije te šef HŠ-a Nediljko Dujić preko medija vodili žestoku prepirku o načinu prodaje trupaca, a posebno se postavilo pitanje o novoj, golemoj količini nastaloj u sanaciji nakon nevremena. „Hrvatske šume ipak su popustile drvoprerađivačima“, objavio je Poslovni dnevnik izvještavajući o tom javnom pozivu. Na upit Forbesa, iz Uprave HŠ-a su pak odgovorili da “nije riječ ni o kakvom popuštanju ijedne strane drugoj jer nam je svima cilj, i šumarima kao i drvoprerađivačima, sanirati stanje uz što manje štete”.

26.10.2023. (16:00)

Da drveće priča, reklo bi hvala

Ove sezone zabilježen najmanji broj šumskih požara u zadnjih deset godina

Od požara ove godine sačuvali smo 94% više hekatara šuma nego prethodnih godina, a iz Hrvatskih šuma ističu kako je kampanja “Nemar je prva iskra” urodila plodom. Zabilježena su čak 203 požara manje nego prošle godine. Pogledamo li rekordnu 2017. godinu u kojoj je opožareno čak 48.449 ha šume, ove sezone uspjeli smo požare suzbiti na samo 1.049 ha. Svi ovi podatci pokazuju kako je nužno informirati građane o pravilnom postupanju u prirodi, kao i nastaviti provoditi protupožarne aktivnosti cijele godine – rekli su iz Hrvatskih šuma, ovim putem izrazivši veliku zahvalnost građanima. Green

13.06.2023. (19:00)

Nemar je prva iskra

Hrvatske šume objavile spotove: Ovako nastaju šumski požari

Stručnjaci procjenjuju da su čovjek i njegov nemar glavni uzrok čak 90 posto požara pa Hrvatske šume kampanjom žele osvijestiti građane i turiste o njihovoj ulozi u očuvanju prirode, imovine i ljudskih života od razornih učinaka vatre. Protagonisti promotivnih spotova su obični ljudi čije se nesmotrene radnje često mogu vidjeti u stvarnosti, a posljedica im je požar s katastrofalnim ishodom. Hrvatske šume ističu da pokupljen opušak, staklo bačeno u smeće ili plamen ugašen do kraja često mogu značiti više od cijelog niza protupožarnih mjera. Index

03.10.2022. (21:03)

Hrvatske šume otkupljuju žir hrasta lužnjaka i kitnjaka, planirani trošak iznosi čak 34 milijuna kuna

02.01.2022. (08:30)

Loši gospodari prirodnog dobra

Sječe li se bespravno šuma? U dvije i pol godine bilo je više od pet tisuća nadzora zbog kršenja propisa

Tijekom 2020. godine šumarska inspekcija je obavila 2090 inspekcijskih nadzora (od čega 605 inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela), donijela 50 rješenja, podnijela 443 optužna prijedloga i dvije kaznene prijave, a od početka ove godine do 30. studenog obavljeno je 1923 inspekcijska nadzora (od čega 755 inspekcijskih nadzora po prijavi stranaka ili predstavci drugih tijela), doneseno je 23 rješenja, podneseno je 435 optužnih prijedloga i pet kaznenih prijava te je doneseno šest prekršajnih naloga ukupnog iznosa 155.900 kuna i oduzeta imovinska korist u vrijednosti 99.874 kune. U članku Slobodne Dalmacije navedeno je da je dokumentaciju na ‘više od tisuću stranica izradio i dokazima s terena potkrijepio Zeleni odred – forum braniteljske udruge ViDrA, ne čijem čelu je Vesna Grgić, koja je i pokrenula cijelu akciju’. Riječ je navodno o koruptivnim radnjama u Hrvatskim šumama i najvišim državnim institucijama, a posljedica je da je u deset godina u dvije trećine Hrvatske devastirano čak sto tisuća hektara, ili milijardu četvornih metara šuma. Lider

10.10.2021. (22:00)

Ništa novo, ništa novo

Urnebesna priča iz Hrvatskih šuma: mjesecima ne mogu zaposliti običnog zaštitara jer traže da ima certifikat menadžera

Zapošljavanje u Hrvatskim šumama oduvijek je bilo poslovično, a trenutačno se bore s natječajem za zaštitara od kojega traže “Certifikat menadžera korporativne sigurnosti” koji u Hrvatskoj izdaje jedna udruga., a sve pod geslom da žele nagraditi ljude koji napreduju i rade na svojoj edukaciji. Iako su nakon dva žalbena postupka morali revidirati propozicije natječaja, čini se da još nisu nadomak rješenju, a građani su za ta četiri mjeseca četiri mjeseca platili 10 tisuća kuna troškova zbog žalbi za certifikat koji nije reguliran zakonom kao nužan. Telegram

03.10.2021. (16:00)

Gospodar naših prirodnih bogatstava je gubitaš

Vrijednost svih hrvatskih šuma lani smanjena za čak 4 milijarde kuna

Ukupna vrijednost svih šuma kojima gospodari državni mastodont Hrvatske šume tijekom prošle godine smanjena je za čak 8,4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednost svih šuma – što uključuje vrijednost mladih sastojina i drvne zalihe na panju, raspoložive za sječu – lani je iznosila 43,8 milijardi kuna, što je čak četiri milijarde kuna manje nego predlani. Istodobno, vrijednost divljači u lovištima procijenjena je na 1,8 milijardi kuna i na istoj je razini kao i godinu ranije. Hrvatske šume prošle su godine ostvarile osjetno lošije financijske i poslovne brojke nego pretprošle. Da nema naknade za opće korisne funkcije šuma, koju plaćaju sve tvrtke s više od tri milijuna kuna prihoda Hrvatske šume lanjsku bi godinu završile u gubitku. Robert Mihaljević za Danicu.

07.02.2018. (09:07)

Bez ulaznice u šumu

Ukida se naplaćivanje branja gljiva i kestena za osobne potrebe

Hrvatske šume ukidaju naplaćivanje branja gljiva, šparoga, kestenja, kupina, malina, borovnica za osobne potrebe. Zasad je bilo tako da je za osobne potrebe bilo dopušteno ubrati dva kilograma gljiva, do 10 kilograma kestena, oraha, lješnjaka i kupina, dva kilograma šparoga, kilogram medvjeđeg luka, za što se plaćalo 10 kuna po danu. HŠ ukida ovu naplatu i ostat će institut branja za osobne potrebe, jedino što se još ne zna o kojim će količinama biti riječ. Branje u komercijalne svrhe i dalje će se naplaćivati. Novi list

31.01.2017. (09:30)

Ministrov gaf

Novi direktor Hrvatskih šuma obnašat će svoju dužnost samo 1 dan?

Gradonačelnik Našica Krešimir Žagar podnio je ostavku i ostavio plaću od 12.590 kuna kako bi krenuo s novim poslom na mjestu direktora Hrvatskih šuma. No jučer kada se prvi dan pojavio na novom poslu doznao je da će biti smijenjen i to zbog greške ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, koji ga je na mjesto postavio. Naime, prema zakonu o sprečavanju sukoba interesa, niti jedan dužnosnik ne smije godinu dana nakon prestanka obnašanja dužnosti biti u upravi bilo koje tvrtke. 24sata