U Europi svaki peti radnik radi skraćeno, u Hrvatskoj svaki - dvadeseti - Monitor.hr
25.06.2019. (15:30)

Od kratkih stvari mi volimo uglavnom rakiju

U Europi svaki peti radnik radi skraćeno, u Hrvatskoj svaki – dvadeseti

Nizozemska prednjači s 46,8% radnika koji rade skraćeno, slijedi Austrija s 28% i Njemačka s 27% radnika na skraćenom radnom vremenu. Hrvatska je među posljednjima u EU, skupa s Mađarskom i Bugarskom – rad sa skraćenim radnim vremenom koristi 4,9% muškaraca i žena u dobi od 20 do 64 godine. Večernji…


Slične vijesti

21.11.2023. (19:00)

Ako dostavljaš iza 23 sata, moguće je da završiš na tulumu

Prednosti i mane rada putem platformi: Fleksibilnost kao mehanizam premošćivanja financijske situacije i privatnih obaveza

Iako prema podacima Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) preko platformi radi nešto manje žena (42 posto) nego muškaraca (58 posto), broj žena koje koriste takav oblik rada proteklih godina raste, na što je djelomično utjecala i pandemija Covida-19, ali i širenje digitalnih oblika rada. Digitalne platforme postale su “uspješne” zbog dva “uzajamno povezana razloga: nakon velike financijske krize i posljedične implementacije neoliberalnih reformi kao i velike nezaposlenosti. Uz to što žene u sve većoj mjeri sudjeluju u tržištu rada, kućanstva su pod sve većim financijskim i vremenskim pritiskom, zbog čega je fleksibilan rad preko platformi tim pogodniji za kombiniranje s kućanskim poslovima. Novosti

18.07.2023. (20:00)

Ljudi u balkanskim zemljama rade najduže

Prosječan broj radnih sati tjedno u EU je 36,4 sata, a u Hrvatskoj 38 sati

Radno vrijeme 31.05. | Dalmare Shopping Centar

Za zaposlene s punim radnim vremenom prosječno radno vrijeme u tjednu kretalo se od 37,4 sata u Finskoj do 41,3 sata u drugim zemljama EU-a 2022. godine. Za Hrvatsku podatak kaže da je to iznosilo 38,8 sati. Turska je imala najduži radni tjedan od 42,9 sati u 2020. godini, što je posljednji podatak. Nakon Turske slijede Crna Gora (42,8 sati, podaci iz 2020.) i Srbija (42,3 sata). To su zemlje s prosječnim radnim tjednom dužim od 40 sati. Nakon Grčke i Rumunjske slijede Poljska (39,5 sati), Bugarska (39,2 sata) i Sjeverna Makedonija (39 sati). Sve ovo sugerira da ljudi u balkanskim zemljama imaju najdulje prosječno radno vrijeme tjedno. Najkraće u tjednu rade Nizozemci, Austrijanci i Norvežani. Za zaposlene s nepunim radnim vremenom prosječni radni tjedan varirao je od 17,8 sati u Portugalu do 27 sati u Rumunjskoj. Prosjek u zemljama EU-a 2022. bio je 21,8 sati. Vrijeme koje su tjedno radili zaposlenici na nepuno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosio je 21,2 sata. Nacional

14.04.2022. (14:00)

Manje rada za istu plaću? Može

U Kaliforniji predlažu prelazak na četverodnevni radni tjedan

Ovaj prijedlog predstavljen je u tamošnjem donjem domu državnom parlamenta, ali se s njim ide i u Kongres. Kalifornija, naime, ovime želi postaviti primjer i ostalim saveznim državama, kako bi se slični propisi donijeli i na federalnoj razini. Prema prijedlogu, radno bi se zakonodavstvo nadopunilo na način da se samo 32 sata na tjedan smatraju redovnim radnim vremenom. Kompanije koje su već pokušale uvesti četverodnevni radni tjedan, poput Microsofta, zabilježile su da je rezultat toga bila povećana produktivnost, kao i manje “izgaranje” zaposlenika na poslu. Bug

14.02.2022. (12:00)

Radi malo, ali pametno. I nek novac radi za tebe

Hrvati rade više od Nijemaca i Japanaca, ali su svejedno siromašniji od njih

Što si bogatiji, to manje radiš. Na svjetskoj razini uglavnom vrijedi pravilo da u siromašnijim zemljama provedu više sati na poslu nego u bogatijima. Dapače, trend je da kako zemlja postaje bogatija, to ljudi manje sati provode na poslu, imaju bolja radna prava, više dana godišnjeg i slično. Prosječni radnik u SAD-u je 1950. godišnje radio oko 2000 sati. U poslijeratnoj Europi se radilo više, od 2100 u Belgiji do više od 2400 u Njemačkoj. Danas prosječni radnik u SAD-u godišnje radi otprilike 1750 sati, 250 sati manje nego prije 70 godina. U EU se radi od 1350 sati godišnje u Njemačkoj do 2060 u Poljskoj i Grčkoj. Prosječni radnik u Kini je 1979. radio 1979 sati godišnje, a danas radi 2174 sata. Nijemci su najveći neradnici na svijetu, s tek 1354 radna sata godišnje, skoro 500 sati manje od radnika u Hrvatskoj. Štos je: gospodarskim razvojem rad postaje produktivniji razvijenima je potrebno uložiti manje vremena za bolje rezultate rada i stvaranje većeg bogatstva… Zaključak: Dobro je manje raditi. Index

09.02.2019. (23:30)

Što napraviš do ručka - napravljeno!

Tvrtka u kojoj se radi pet sati na dan

Australska tvrtka Collins SBA bavi se financijskim savjetovanjem, zapošljava 35 ljudi koji rade – pet sati na dan. Ovu su politiku uveli kad je jedan od direktora morao paziti na bolesnu suprugu i malo dijete i već dvije godine tako rade, produktivni kao i prije, ali uz neka pravila. Na posao se mora doći između 8 i 9 ujutro, a odlaze između 1 i 2 popodne, privatni dogovori u to vrijeme su zabranjeni, pauze za kavu i ručak nisu dopuštene (firma daje kavu i zdrave grickalice), 1-satni sastanci su zabranjeni, a svi su radnici prošli trening baratanja e-mailovima. Ono što se dogodilo je da su se smanjila bolovanja (za 12%), a radnici su promijenili odnos prema poslu – počeli su promišljati što mogu promijeniti da bi bili učinkovitiji. Neki su otišli jer nisu htjeli prihvatiti promjenu, a direktor kaže da se slabija učinkovitost nekih radnika slabije vidi kod 8-satnog radnog dana. Klijenti se na novi režim rada na bune The Next Web…

03.04.2017. (18:17)

Šefe, do viđenja

Radnici imaju pravo biti nedostupni na telefon i e-mail izvan radnog vremena

U Francuskoj je od siječnja na snazi novi zakon o zaštiti slobodnog vremena i obiteljskog života zaposlenih. Poslodavci nemaju pravo od zaposlenih zahtijevati da budu dostupni 24 sata na dan. Isti zahtjev javio se u Španjolskoj, uz tvrdnju da službenici moraju imati pravo da izvan radnog vremena budu nedostupni telefonski ili putem elektronske pošte. Deutsche Welle

27.10.2016. (09:09)

Gubitak vremena

Putovanje na posao u Hrvatskoj se i dalje ne računa kao radno vrijeme

Sud pravde Europske unije prije godinu dana donio je povijesnu presudu prema kojoj putovanje na posao predstavlja dio radnog vremena. Presuda zasad nije naišla na primjenu u hrvatskom radnom zakonodavstvu. Naime, uvrštavanje putovanja na posao u radno vrijeme moglo bi se eventualno unijeti u neki od kolektivnih ugovora, a ne u Zakon o radu koji propisuje samo opće odredbe o radnom vremenu kao osmosatnom. Slobodna