U Europi najviše čitaju Švicarci, Luksemburžani i Skandinavci, Hrvati ispod prosjeka - Monitor.hr
25.08. (20:00)

Brza vremena zahtijevaju brze aktivnosti

U Europi najviše čitaju Švicarci, Luksemburžani i Skandinavci, Hrvati ispod prosjeka

U prosjeku u EU 53% ljudi pročita barem jednu knjigu godišnje, a u Hrvatskoj samo 42%. Na vrhu su Švicarci s 81%, pokazuju noviji podaci od Eurostata. Izvješće pokazuje još nekoliko zanimljivih podataka, primjerice, da mladi čitaju više od starijih te da žene čitaju više nego muškarci. Mladi možda ne čitaju dovoljno knjige, ali čitaju nešto drugo u puno kraćim formatima. Trajanje pažnje značajno se skratilo, a to je primjetno čak i kod starijih. Mi smo naprosto bombardirani hrpetinom dostupnih informacija i rijetko tko od nas ima vremena i živaca pročitati 300 stranica u komadu – jedno je od mogućih objašnjenja zašto se tako malo čita kod nas. Index


Slične vijesti

Utorak (12:00)

Prosječna hrvatska čitateljica: skromna u razgovoru, ali sa "Zločinom i kaznom" u ruci

Žene češće čitaju od muškaraca, prosječan domaći čitatelj ima diplomu i voli suvremene romane

Prosječan hrvatski čitatelj je čitateljica, ima diplomu, čita ponajprije romane (i općenito prozu), i to ponajviše iz 20. ili 21. stoljeća. Autori/ce tih romana uglavnom su iz SAD-a, Hrvatske ili Ujedinjenog Kraljevstva. Naposljetku, prosječna hrvatska čitateljica osjeća nelagodu razgovarati o knjigama jer smatra da nije dovoljno stručna govoriti o književnosti. Dakle književnost koja živi u praksi zapravo obuhvaća uzak krug ukupne književne produkcije i tradicije, a ukupan broj čitatelj(ic)a relativno je malen i diskretan. Najodabraniji naslov je ‘Zločin i kazna’ F. M. Dostojevskog. Među biranim naslovima su i drugi lektirni klasici: Tolstojeva ‘Ana Karenjina'(2.), Salingerov ‘Lovac u žitu'(5.), Saint-Exupéryjev ‘Mali princ'(7.), Camusev ‘Stranac'(8.) i Tolstojev ‘Rat i mir’ (9.). Izvan lektire probili su se Márquezovih ‘Sto godina samoće'(3.), Tolkienov ‘Gospodar prstenova’ (4.), serijal J. K. Rowling o Harryju Potteru (6.) i ‘Genijalna prijateljica’ Elene Ferrante (10.). Valja spomenuti i Miroslava Krležu, drugog najodabranijeg autora, no njegova se popularnost temelji na raznim djelima. tportal

19.06. (17:00)

A možda su samo čitali dosadne knjige

Čitanje spada pod najdosadnije aktivnosti, kaže jedno istraživanje

Na kome su uopće proveli svoje kvaziistraživanje? Vjerojatno na ljudima koji i inače rijetko čitaju, jer da su pitali knjiške červek(ic)e, rezultati bi bili dramatično drugačiji! – kažu na Booksi, gdje sablažnjeno komentiraju slučaj, usput pokušavajući pronaći razloge ovakvih rezultata.  Nekoliko savjeta čitatelji(ca)ma početnicima. Smjestili ste se udobno, pritvorili ili zatvorili prozore i vrata ne bi li smanjili razinu buke, možda se čak umotali u deku/ćebence? Sve greška do greške! Ne možete se gnijezditi na ovaj način, gniježđenje je u potpunosti neprihvatljivo i naravno da će to mozak razumjeti kao poziv na dremku. Iskusna červekčad može čitati bilo gdje, ne obraćaju pažnju na razinu buke, čitat će u birtiji, tramvaju, bilo gdje – nema potrebe za izolacijom i gniježđenjem…

17.06. (21:00)

Slobodnog vremena napretek

U zatvorima najpopularniji krimići, ali nema što se ne čita

U Hrvatskoj ima sedam kaznenih ustanova, u svakoj je omogućen pristup knjižnom fondu pa ukupno uzničke dane uz knjigu krati do 50 posto zatvorenika. Najčitaniji žanr iza hrvatskih rešetaka je svakako kriminalistički roman, a čitaju se i vjerske knjige, ljubavni i erotski romani, knjige za samopomoć i sl. U Lipovici vole knjige vjerskog sadržaja i putopise, u Lepoglavi vole erotske romane Zvonimira Majdaka, kao i romane Suzane Rog – pseudonima pod kojim je također pisao. U ženskom zatvoru u Požegi najviše se čitaju ljubavni romani, potom krimići i knjige za samopomoć. HRT

24.04. (01:00)

Dajmo da štivo zaista bude neuništivo

Kupovina novih knjiga u padu, sve je više nezainteresiranih za čitanje

Na otvorenju Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, koja se održava u povodu Svjetskoga dana knjige i autorskih prava te Dana hrvatske knjige, predstavljeno je istraživanje prema kojemu se čitanost u Hrvatskoj nije znatno promijenila, ali da se posljednjih godina uočava stalni postupni pad čitanosti. Istraživanje pokazuje da se vjerojatnost da je netko pročitao barem jednu knjigu povećava, ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana osoba (61posto), osoba s višim primanjima kućanstva (49 posto) ili osoba koja živi u Istri (52 posto). HRT

03.02. (18:00)

Umjesto da se čita njima

Kako djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju

Kako ističe nakladnik, knjiga “Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci”, namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima, nastoji odgovoriti na pitanja kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige. Riječ je o pristupačno napisanoj knjizi koja govori o čitanju djeci i s djecom, a po ocjeni recenzentice Marijane Hameršak, znanstvene savjetnica i docentice iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, knjiga je važan i u hrvatskom kontekstu pionirski prilog interdisiplinarnom i popularno-znanstvenom istraživanju važnosti poticanja ranog čitanja. HRT

21.06.2023. (14:00)

Čitam jer ne smijem ništa propustiti

Posuđeno, nepročitano: Top razlozi za sve one knjige koje si jedva otvorio…

Možda bi čak trebali početi raditi i preporuke nepročitanog, a uostalom i to se može nakon što se svlada knjiga “Kako govoriti o knjigama koje nismo pročitali”. Razlozi zbog kojih knjige posudimo, izlučimo nekoliko epruveta endrofina zadovoljstva, ali ih nikada doista baš i ne pročitamo, idu u rasponu od emocionalnih do praktičnih. Možda nam se previše sviđa dizajn naslovnice, dok nas prve rečenice totalno smore. Zatim voliš nekog autora, ali si ga se zasitio i nikako ne možeš nastaviti čitati novi naslov. Nekad si dolaskom u knjižnicu totalno euforičan pa posudiš odjednom četiri knjige. Teme ti bude iskru, ali jednom kad dođeš kući, ostanu na stolu skupljati prašinu… Zavede te sažetak ili ti knjigu nahajpaju prijatelji, no jednom kad počneš shvatiš da te ne zanima. Gradska knjižnica Rijeka neke od nas poznaje bolje od nas samih.

27.05.2023. (21:00)

Svatko ima svoju najdražu

Čitanje knjiga djeci povezano je s njihovim budućim uspjehom i srećom u životu

Are your efforts to get your child reading doing the exact opposite?

Osim za odrasle, čitanje je nevjerojatno važno za djecu. U dječjoj dobi, roditelji djeci najčešće čitaju bajke i priče koje im probuđuju maštu i uče ih razlikovati dobro od zla, čime se gradi njihov karakter i poimanje života. Evo još 10 razloga zašto je čitanje knjiga dobro za djecu:

  • Obogaćuju rječnik
  • Nauče čitati samostalno
  • Izgrađuju neovisnost i samopouzdanje
  • Čitanje smanjuje osjećaj usamljenosti
  • Razvijaju kritičko mišljenje
  • Razvijaju osjetila i maštu
  • Uče o stvarnom svijetu koji ih okružuje
  • Lakše razumiju druge i drukčije i suosjećaju s njima
  • Potiču razgovor, stvaranje društvenih veza i osjećaja pripadnosti. Mixer
28.06.2022. (01:03)

Podcast Premalo čitam – o knjigama, poticanju na čitanje i svemu pomalo