U sto i prvoj godini umro Henry Kissinger

Obilježio je cijelo jedno stoljeće

U sto i prvoj godini umro Henry Kissinger

Američki diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u srijedu u 100. godini u svom domu u Connecticutu. Za svoj doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine dobio je Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom. Bio je involviran u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda. Dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama. Rođen kao Heinz Alfred Kissinger u Njemačkoj, s obitelji u SAD seli 1938. godine. Služio je u vojsci u Europi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine. Index

Henry Kissinger

Možda i nije bio toliko moćan i sposoban

Kissinger: Genij navodan, zločini stvarni

Kao potvrda njegovog visokog renomea među svjetskim liderima, unatoč povremenim stavovima koji su bili suprotni odlukama establišmenta, mogu se promatrati i dirljive izjave koje su u povodu njegove smrti dali vodeći američki, europski, pa čak i kineski političari. U njima se Kissinger implicitno tretira kao genij vanjske politike, motiviran možda ponekad ciničnim, ali naposljetku racionalnim postulatima vanjskopolitičkog realizma. Ta se “škola” dovodi u vezu s politikom lišenom diktata ideoloških principa i apsolutno posvećenoj državnom, odnosno nacionalnom interesu, što uključuje i povremeno nužnu akomodaciju različitih interesa inače suprotstavljenih velesila. Njegovo nasljeđe uključuje brojne zahtjeve, pa čak i formalne pravne pokušaje da mu se sudi kao ratnom zločincu. No čak i njegov status vanjskopolitičkog genija, o kojem postoji širok konsenzus, mogao bi u narednim godinama doći pod veliki znak pitanja. Dugoročno, njegova gorljiva podrška ekstremno desnim autoritarnim režimima u Južnoj Americi i Africi nesumnjivo je doprinijela lošem imidžu SAD-a na tim kontinentima, što je trajni američki problem. Novosti

Henry Kissinger

SADizam i diplomacija

Jezivi zločini Henryja Kissingera

Diplomatski veteran preminuo je sinoć u dobi od 100 godina ostavivši nasljeđe koje uključuje vrhunce poput otvaranja prema Kini, kao i loša djela koja su rezultirala kaosom i tisućama smrtno stradalih. Na Indexu su nabrojali neke od potonjih:

Smislio plan za tajno bombardiranje Kambodže. Ubijene stotine tisuća civila
Prešutno odobrio genocid nad Bengalcima
Vojni udar u Čileu doveo diktatora na vlast, podržavao Pinocheta do kraja
Dao zeleno svjetlo za brutalnu invaziju na Istočni Timor
Odobrio neofašističku vojnu huntu u Argentini
Znao za tajni program ubijanja u Južnoj Americi i blokirao nastojanja da ih se spriječi

DW je povodom smrti izbacio dokumentarac, koji se besplatno može pogledati na Youtube-u.

Henry Kissinger

Joža Manolić nadživio

Tko je bio Henry Kissinger? Za jedne briljantni vizionar, za druge ratni zločinac

Kao savjetnik za nacionalnu sigurnost i državni tajnik SAD-a u vrijeme Nixona energično je provodio politiku detanta – otopljavanja odnosa sa Sovjetskim Savezom i Kinom, piše BBC. Njegova shuttle diplomacija pomogla je okončanju arapsko-izraelskog sukoba 1973. godine, a pregovori o Pariškom mirovnom sporazumu izvukli su Ameriku iz njezine duge noćne more u Vijetnamu. Njegovi kritičari zamjeraju mu prešutnu podršku krvavom državnom udaru koji je svrgnuo ljevičarsku vladu u Čileu i za žmirenje na “prljavi rat” argentinske vojske protiv vlastitog naroda. (Index) Povodom njegove smrti objavljena je knjiga američkog povjesničara Grega Grandina, svojevrsni antinekrolog u nakladi ljevičarskog glasila Jacobin, koja je uskladištena čekala upravo njegovu smrt da ugleda svjetlo dana. Index

Henry Kissinger

Mračna politika i nogomet imaju nešto zajedničko

Jergović: Kako je Heinz Alfred postao Henry Kissinger

Kissinger je genij svjetske diplomacije, veliki svjedok dvadesetog stoljeća, čiji su memoari općenito jedna od zanimljivijih knjiga koju je u naše vrijeme napisao jedan političar. Isto tako, nema sumnje, Kissinger je jedan od odvratnijih masovnih zločinaca našega doba, koji kao ni svi oni koje su štitili njegovi latinoamerički puleni, nema baš nikakav aktivan moralni i emocionalni odnos prema svim tim masovnim grobnicama koje je u svojih sto godina života prepunio. Dok su nacistički zločinci anestezirali savjest konstatacijama – koje su, uostalom, najčešće odgovarale istini! – da su postupali po zakonu, Kissingerova je savjest umirena činjenicom da su svi njegovi zločini bili usklađeni s politikom koju bi na kraju svih krajeva podržao bolji, ili barem manje loš dio čovječanstva. Miljenko Jergović za svoj portal.

Henry Kissinger kolumne Miljenko Jergović

20. stoljeće nosi u džepu, a tisuće ljudi na duši

100. rođendan Henryja Kissingera, čovjeka sa 100 lica

Henry Kissinger wird 100: Der Friedensnobelpreisträger sollte 1973 nach Ermershausen kommen

Prije 100 godina rođen je kao Heinz Alfred Kissinger u židovskoj obitelji u bavarskom gradu Fürthu. Danas, Henry Kissinger se smatra međunarodnim vanjskopolitičkim teškašem koji pridonosi svojim tumačenjima geopolitičkih pitanja. Nedavno je supotpisao pismo u kojem upozorava na opasnosti koje umjetna inteligencija predstavlja za svijet. Stavljajući umjetnu inteligenciju u istu ligu kao i opasnost od nuklearnog oružja, upozorava svoje mlađe kolege da je to “potpuno novi problem”. Prilično upozorenje od čovjeka koji je sve vidio, svuda bio, sve prošao. Dokumenti Državnog arhiva iz 70-ih, objavljeni 40 godina kasnije, dokazali su da je nagnao Nixona svrgnuti demokratski izabranog predsjednika Salvadora Allendea 1973. jer je smatrao da “primjer Čilea može biti poguban” za američki interes u regiji. Time je Kissinger učinkovito omogućio uspon čileanskog diktatora Augusta Pinocheta čija je vlada ubila i mučila tisuće ljudi. Deutsche Welle

100. rođendan Henry Kissinger

Sukob dviju velesila je neizbježan

Henry Kissinger: Najveće prijetnje za svjetski mir su SAD i Kina

China's Xi Jinping Henry Kissinger Trump Transition

“Kina i Amerika su dvije sile čija je vojna konfrontacija, povijesno gledano, neizbježna, a takve okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere kako bi se izbjegle fatalne posljedice za čovječanstvo”, smatra bivši američki državni sekretar Henry Kissinger (100). On je u intervjuu Economistu ocijenio da se ne radi o normalnim okolnostima zbog obostrano zajamčenog uništenja i razvoja umjetne inteligencije. “Mi smo na početku okolnosti u kojima bi strojevi mogli izazvati pandemije smrtonosnih zaraznih bolesti te ne samo nuklearno već i ljudsko uništenje na bilo kom području. Te okolnosti zahtijevaju odgovorne lidere koji će pokušali izbjeći sukob”, naglasio je Kissinger koji smatra da i Japan ide k tome da za pet godina postane nuklearna sila. Pohvalno se izrazio o vanjskoj politici Indije jer “pokazuje ravnotežu”, a ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog smatra „izvanrednim, mudrim liderom“. Što se tiče Ukrajine, smatra da joj je mjesto u NATO savezu. Aljazeera

geopolitika Henry Kissinger Kina rat u Ukrajini SAD

Osinje gnijezdo

Henry Kissinger: “Snovi o razbijanju Rusije mogli bi izazvati nuklearni kaos”

How to avoid another world war | The Spectator

“Približava se vrijeme da se gradi na strateškim promjenama koje su već postignute i da ih se integrira u novu strukturu u cilju ostvarenja mira putem pregovora”, ustvrdio je Kissinger (99) za časopis The Spectator. “Mirovni proces trebao bi povezati Ukrajinu s NATO-om, kako god to bilo izraženo. Alternativa neutralnosti više nema smisla”, dodao je. Pokaže li se povratak na status quo iz 2014. nemogućim, opcija bi mogli biti međunarodno nadgledani referendumi na područjima koja je Rusija anektirala. Kissinger je upozorio da bi želje da se Rusiju učini “nemoćnom” ili da se ona raspadne mogle izazvati kaos. “Raspad Rusije ili uništenje njezine sposobnosti za stratešku politiku moglo bi pretvoriti njezin teritorij koji se proteže kroz 11 vremenskih zona u vakuum oko kojeg bi se borilo”, smatra Kissinger. N1

Henry Kissinger raspad Rusije rat u Ukrajini

Kocka je bačena

Henry Kissinger: Svijet hoda po rubu. NATO je pogriješio s Ukrajinom, ali sad ju treba tretirati kao članicu

Bivši američki državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost Henry Kissinger (99) upravo je objavio svoju 19. knjigu “Leadership: Six Studies in World Strategy”. Riječ je o svojevrsnoj analizi vizija i povijesnih postignuća, kako on to naziva, panteona idiosinkrastičnih vođa koji su vladali nakon Drugog svjetskog rata – bivšeg njemačkog kancelara Konrada Adenauera, bivšeg francuskog predsjednika Charlesa DeGaullea, bivšeg predsjednika SAD-a Richarda Nixona, bivšeg predsjednika Egipta Anwara Sadata, bivšeg singapurskog premijera Leeja Kuan-Yewa i bivše britanske premijerke Margaret Thatcher. “Razdoblje od 1914. do 1945. pridonijelo je daljnjem oblikovanju svijeta. Tada su i nastala dva arhetipa vodstva: dalekovidni državnički pragmatizam i vizionarska proročka smjelost”, smatra Kissinger i dodaje: “Mislim da sadašnje razdoblje ima velikih problema s definiranjem smjera jer je vrlo osjetljivo na emocije trenutka. Amerikanci se žestoko opiru odvajanju ideje diplomacije od osobnih odnosa s protivnikom kojeg žele ili preobratiti ili osuditi.” Jutarnji

Henry Kissinger knjiga "Leadership: Six Studies in World Strategy" rat u Ukrajini

You are never to old

Kissinger: Biden treba prestati s napadima na Kinu. To vodi u katastrofu jednaku Prvom svjetskom ratu

U razgovoru za Bloomberg Henry Kissinger, legenda međunarodnih odnosa (99) je napomenuo “Naravno, važno je spriječiti hegemoniju Kine ili bilo koje druge zemlje. No, to nije nešto što se može postići beskrajnim sukobima”. Geopolitika i odnosi velikih sila središnja su tema Kissingerove nove knjige, “Leadership: Six Studies in World Strategy” (Liderstvo: Šest studija o svjetskoj strategiji), koja se fokusira na šest ključnih čelnika – njemačkog Konrada Adenauera, francuskog Charlesa de Gaullea, Nixona, egipatskog Anwara Sadata, britansku premijerku Margaret Thatcher i utjecajnog prvog singapurskog premijera Lee Kuan Yewa. Kissinger je u svojih gotovo 100 godina života upoznao svih šest čelnika čije primjere navodi, a kroz svoju konzultantsku tvrtku i dalje je tražen kako bi dao svoje mišljenje o globalnim pitanjima od Pekinga do Washingtona. Osvrćući se na učinak današnjih europskih čelnika, od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona do njemačkog kancelara Olafa Scholza, Kissinger je rekao da ga čini tužnim što sadašnje “europsko vodstvo nema osjećaj za smjer i misiju”, što su imali prethodni šefovi država, poput Adenauera i de Gaullea, i što ih je dovelo do toga da odigraju uloge koje su odigrali na povijesnoj pozornici… Bloomberg / Jutarnji

Henry Kissinger intervju

Da mi je u 99. godini imat tako bistar um i dobro pamćenje

Henry Kissinger: Tri moguća ishoda rata u Ukrajini

“Ako rat završi kao što sam skicirao u Davosu, mislim da će to biti značajno postignuće za saveznike. NATO će biti ojačan dodavanjem Finske i Švedske, stvarajući mogućnost obrane baltičkih zemalja, dok će Ukrajina imati najveće konvencionalne kopnene snage u Europi povezane s NATO-om ili njegovom članicom. Rusiji će biti pokazano da strah koji se nadvio nad Europom od Drugog svjetskog rata, od ruske vojske – konvencionalne vojske koja bi prodrla u Europu preko utvrđenih granica – može biti spriječen NATO-ovom konvencionalnom akcijom. Prvi put u novijoj povijesti, Rusija bi se morala suočiti s potrebom suživota s Europom kao entitetom, umjesto da Amerika bude glavni element u obrani Europe sa svojim nuklearnim snagama” izjavio je Kissinger u intervjuu tjedniku The Spectator. Jutarnji

Henry Kissinger rat u Ukrajini

P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28

Obilježio je cijelo jedno stoljeće