Iako se radi o jednoj od atraktivnijih zagrebačkih nekretnina, kuća se prodaje već neko vrijeme. To dokazuje i snižena cijena koja je s nedavnih 1.790.000 tisuća eura spuštena na 1.390.000 eura. Osim kuće od 250 m2, na parceli od 950 m2 nalazi se i uredski objekt od 110 m², koji se sastoji od tri ureda i do kojeg vode stepenice. Sama kuća ima četiri spavaće sobe i dvije kupaonice te dnevni boravak iz kojeg puca prilično magičan pogled na zelenilo koje ga okružuje. Kuća je obložena drvom i kamenom, a u oglasu stoji da je u odličnom stanju. Dobro je prošla i nakon potresa, što samo po sebi dokazuje kvalitetu gradnje, pa i življenja. Nalazi se u ulici Dubravkin put, okružena zelenilom i drvećem, a nalazi se praktički u centru Zagreba (blizu je i Tuškanac) (Haus)
Svega 63 posto građana Hrvatske ima dokumentaciju kojom može dokazati vlasništvo nad nekretninama, pokazalo je istraživanje Prindex. Još 15 posto građana posjeduje dokumentaciju o nekretnini, ali bez imena, dok ‘papire’ nema čak 21 posto posjednika ili vlasnika nekretnina u Hrvatskoj. Zbog paralelnog upisivanja imovine u zemljišne knjige i katastar došlo je do razlika koje se sad pokušavaju ispraviti. No, ljudima je i dalje teško ‘srediti papire’, ostvariti svoja vlasnička prava, a potencijalno i participirati u budućim mjerama priuštivog stanovanja. Neriješeni ili kompleksni imovinsko-pravni odnosi najčešće se nalaze na stolovima odvjetnika ili sudaca, a njihovo razrješavanje često traje godinama. Nekoliko je uzroka svih tih problema, najčešće ih se traži u prošlosti, a jedno od rješenja je usklađivanje. tportal
Mnogi vlasnici najprije pozovu policiju, ali to može ispasti najgora opcija. Policija vam u takvoj situaciji ne može pomoći osim ako podstanari remete javni red i mir. S druge strane, podstanar može reći policiji da vlasnik koji je došao u njegov stan remeti njegov posjed i u tom će slučaju vlasnik zaraditi prijavu. Tako je jedna vlasnica došla vidjeti u kakvom je stanju stan nakon poplave, da bi ju podstanarka prijavila za uznemiravanje, a u drugom je slučaju vlasnik stana završio u zatvoru jer je prijetio podstanaru koji osam mjeseci nije plaćao najam i režije. Pravni stručnjaci ističu važnost dobrog, solemniziranog ugovora, kao i podnošenje tužbe radi iseljenja. Index
Treba podsjetiti da je država direktno sudjelovala u rastu cijena nekretnina. Doslovno ga je poticala, iako su mnogi upozoravali na štetnost toga. Radi se o subvencioniranju preko državne Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), koje u različitim oblicima postoji od 2017. Država je sedam godina direktno APN-om poticala rast cijena nekretnina. One bi rasle i bez toga, ali manje. Sada uvodi mjere zbog problema u čijem je stvaranju direktno sudjelovala. Ipak, treba priznati da je ministar Bačić dobro detektirao probleme. U Hrvatskoj je jako puno nenastanjenih stanova i njihov udio raste, a priuštivost i kupnje i najma je jako niska. Hoće li država uspjeti spasiti situaciju koju je sama stvarala desetljećima? Možda, iako povijest APN-a i korupcijskih afera povezanih s njim ne nudi previše nade. Branimir Perković za Index
Cijene najma u Europskoj uniji u prvoj polovici 2024. porasle su za 47,1% u odnosu na kraj 2023., dok je u Hrvatskoj taj rast bio samo 1,3%, svrstavajući je među države s najmanjim skokom. Najveći rast bilježe Mađarska i Rumunjska (6,5% i 6,2%), dok Luksemburg ima najmanji (0,7%). Iako je Hrvatska imala skromniji rast na nacionalnoj razini, Zagreb i Split su doživjeli značajne skokove u cijeni najma, s porastima od 20% i 26%. U Zagrebu cijena najma stana doseže i do 1000 eura mjesečno. Novi list
Što je povoljnije nego u Poljskoj, Švicarskoj i Luksemburgu. Najbrže do stana dolaze Danci, koji za 114 plaća mogu kupiti isti prostor, dok u Slovačkoj treba čak 297 plaća. Globalno, najpovoljnije je u Južnoafričkoj Republici (71 plaća), a najnepristupačniji su Nepal (684 plaće) i Turska (361 plaća). Podaci također pokazuju razlike u kamatnim stopama na hipoteke, gdje su stvarne kamate u Hrvatskoj 0,64%, a u Rusiji čak 12,3%. Forbes
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima oko 600 tisuća praznih nekretnina za stanovanje, što je oko 30% ukupnog broja stambenih jedinica. Prazne nekretnine najčešće se nalaze u ruralnim područjima poput Ličko-senjske i Šibensko-kninske županije, gdje taj postotak prelazi 50%. Iako Vlada planira uvođenjem poreza potaknuti vlasnike da ih stave na tržište, problem je što mnoge od tih nekretnina nisu atraktivne za život, zbog čega njihov utjecaj na cijene stanovanja ostaje upitan. Forbes
Prema podacima Državne nekretnine d.o.o., koja upravlja državnim nekretninama, Hrvatska ima više od 7000 stanova u svom vlasništvu. Ukupna površina im iznosi 321.775 m². Hipotetski, kada bi svi bili pogodni za stanovanje i u potpunom vlasništvu države, godišnje bi država morala plaćati između 193 tisuće i 2.6 milijuna eura poreza na nekretnine. U stvarnosti država uopće ne zna koliko nekretnina ima ni koliko vrijede, zbog čega proces prodaje teče jako sporo. Prije nekoliko godina je broj navedenih stanova u državnom vlasništvu bio manji nego danas, pa se može dobiti dojam da država zapravo stalno kupuje nekretnine. U stvarnosti ih samo “pronalazi” i još se ne zna konačan broj. Branimir Perković za Index.
Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu govorila je o uvođenju poreza na nekretnine, naglasivši da bi to bio “kopernikanski obrat” u hrvatskoj svijesti i poslovanju. Istaknula je da je nekretninski sektor u Hrvatskoj postao porezna oaza, bez adekvatnog oporezivanja, što stavlja i puno prostora za pranje novca. Smatra da će odluke lokalnih vlasti o visini paušalnog poreza utjecati na ponudu nekretnina, što bi moglo stabilizirati ili sniziti cijene. Vizek je također upozorila na potrebu boljeg sustava procjene vrijednosti nekretnina kako bi se takav porez uveo na pravi način. Razlozi su jednostavnost i transparentnost, smanjenje administrativnog tereta, ali i tehnološka ograničenja. Net