Turska smanjila izdavanje viza ruskim emigrantima - Monitor.hr
05.02.2023. (11:00)

Persona non grata

Turska smanjila izdavanje viza ruskim emigrantima

Istanbul's population more than 75 countries despite slight decline - Türkiye News

Mnogi su Rusi do sada bez problema mogli dobiti boravišnu dozvolu u Turskoj ako predoče ugovor o najmu stana, zdravstveno osiguranje i potvrdu o prihodima. Do listopada 2022. ruski državljani bili su na čelu stranaca koji su dobili boravišne dozvole u Turskoj. Ukupno 153.000 Rusa dobilo je takve dozvole u 2022., od kojih 132.000 u turističke svrhe. Ali od kraja prosinca iz raznih turskih gradova pristiže sve više odbijenica. Nema točne statistike o tome. Prema chatu Telegrama, u kojem Rusi koji su stigli sami prikupljaju podatke, od kraja prosinca bilo je više od 250 odbijenica i nešto više od 100 odobrenja. “Mnogi ljudi dobivaju odbijenice, ali ima i pozitivnih odgovora. Razlozi i kriteriji su nejasni. Nema službenih objašnjenja”, kaže Eva Rapoport, koordinatorica projekta “Kovčeg” koji pomaže ruskim emigrantima. Deutsche Welle


Slične vijesti

Prekjučer (07:00)

Vratiće se rode

Povratak iz Irske: Hrvati biraju stanove, dom i zdrave barove

Sve više Hrvata vraća se iz Irske, ali ne zahvaljujući vladinim mjerama poput “Biram Hrvatsku”, već zbog visokih stanarina, stambene krize i povoljnijih uvjeta zapošljavanja u Hrvatskoj. Procjene govore o 16-17 tisuća Hrvata u Irskoj, što je znatno manje od 33.300 izdanih PPS brojeva. Povratnici ističu nostalgiju, obiteljske razloge i nove prilike u domovini. No, izazovi ostaju – razočarani povratnici upozoravaju na niže plaće i političku korupciju. Stručnjaci zaključuju da su privremeni odlasci korisni za stjecanje iskustva, no nije lako balansirati između “irske plaće i hrvatskog srca”. Index

07.10.2023. (20:00)

Egzistencijalni stres

Zašto se izbjegli Rusi ipak vraćaju u domovinu

Slobodna Dalmacija - Zašto sve više ljudi napušta Rusiju? Mobilizacija, homofobija, ekonomija... - evo priča iz egzila od Švedske do Srbije

Godine 2022. Rusiju je, prema procjenama demografa zasnovanima na statistikama zemalja domaćina i informacijama dobivenim od tamošnjih vlasti, napustilo 500.000 do 800.000 ljudi. Postojala su dva vala emigracije: neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu i nakon objave mobilizacije. “Mnogi ljudi nisu stigli do zemalja u koje su zapravo željeli otići. Većina je bar jednom promijenila zemlju. Čula sam i da je jedan mladi par boravio u ukupno šest zemalja, ali to je apsolutni maksimum”, kaže moskovska sociologinja Ljubov Borusjak u intervjuu za DW. Prema njenim riječima, mnogi ljudi su stigli u zemlje u kojima nikada nisu mislili da će završiti, praktički bez dokumenata i s vrlo malo novca. “Neki od njih su se kasnije vratili u Rusiju, barem privremeno”, dodala je Borusjak. Deutsche Welle

23.05.2023. (15:00)

Pak nas budu Drakule prestigle

Rumunjska je na korak od tranzicije iz zemlje emigranata u zemlju useljenika

Samo jednu generaciju unazad Rumunji su čekali u redu za hranu, a u glavnom gradu Bukureštu danas se ponovno se stvaraju redovi – no, u njima više ne stoje Rumunji. U jednoj ulici u redu ispred centra za distribuciju pomoći stoje ukrajinske izbjeglice. U drugom redu Nepalci, državljani Bangladeša i drugi čekaju ispred imigracijskog ureda da obnove radne i boravišne dozvole. Rumunjsko gospodarstvo, kako piše The Economist., postojano raste već cijelo desetljeće, a prošle godine za 4,7 posto. Hoteli, barovi i restorani očajnički traže radnike, ali najveća nestašica radne snage je u graditeljstvu. Slobodna

16.07.2022. (19:00)

Ruska pedagoginja i antiratna prosvjednica:

“Kažu da svatko tko je protiv rata je i protiv države. I morao bi dobrovoljno napustiti posao”

Procjenjuje se da je više od 100.000 ruskih stručnjaka već napustilo domovinu zbog straha od progona zbog kritika Kremlja. Novinari, istraživači, IT stručnjaci, umjetnici i glumci bježe u Gruziju, baltičke države, Tursku ili Njemačku. Među njima je poznati mladi povjesničar i teolog Konstantin Mihajlov. Već nekoliko tjedana živi u Beču i, kao istraživač, želio bi da može slobodno govoriti o svom radu: „Sve je više zabrana, vlada se sve više uključuje u povijest, o čemu ona vrlo malo zna. Zato radije govorim sa sigurne udaljenosti čak i o bezazlenim stvarima”. Trenutno radi na knjizi o novim vjerskim pokretima u Rusiji kojih sve više biva proglašeno ekstremističkima. „Naravno da nisam član ovih pokreta, ali bih mogao biti proglašen ekstremistom samo zato što ih istražujem”, kaže Mihajlov. Deutsche Welle

18.12.2018. (21:30)

Drugi najveći grad u državi zove se Emigrant City

Institut za javne financije: Iz Hrvatske se od 2013. iselilo 230.000 ljudi

Hrvatsku je od ulaska u EU napustilo čak do 2,6 puta više ljudi nego što to tvrdi službena statistika, dakle ne 102.000 ljudi, nego njih 230 tisuća, zaključak je Instituta za javne financije. Usto, prosječna dob novih hrvatskih emigranata znatno je niža nego kod ranijih iseljenika – u razdoblju od 2001. do 2013. emigrant je bio star 41,5 godinu, a 2016. je imao 33,6 godina. Jutarnji…

14.10.2017. (10:11)

Možda sutra bude bolje

Baretić: Glupi smo i naivni, zato ne odlazimo iz Hrvatske

“Mi smo ostali, ostajemo i ostat ćemo, bando! Vama pak preostaje tek da, kako ono reče Vlado Gotovac, umrete u pustoši svojeg mrtvog srca. Naivno, glupo i katoličko-ateistički milosrdno, nadam se da će vam se to dogoditi kratko i bezbolno.

P.S.: Za kakvu-takvu utjehu: svi mi, naravno, spremamo svoju djecu za što skoriju emigraciju, zlu ne trebalo. Ali, zaludu vam nada, vratit će se ta djeca, čim vi pocrkate. Možda tada od Hrvatske ipak nešto i nastane”, piše Renato Baretić.

28.07.2017. (21:14)

Izvrsna ideja

‘Ostaše’: Odličan projekt na Indiegogu – kako pokrenuti posao u Hrvatskoj

“U zemlji koja teško pati od procesa emigracije, jedna osoba pokušava započeti svoj biznis”, stoji u kratkom objašnjenju ‘Ostaša’, novog filma Mirka Logožara koji je osvanuo na crowdfunding platformi Indiegogo. Prema opisu autora, ovaj bi film trebao dati odgovore na tri ključna pitanja: kako pokrenuti svoj posao u Hrvatskoj, kako preći prepreke na putu i kako država i nevladine organizacije mogu pomoći. Iako si je zacrtao cilj od 500 dolara, već je sad, 20 dana prije kraja kampanje, prikupio više od 1700 dolara. Jutarnji

11.07.2017. (17:20)

To su samo oni prijavljeni

Prošle godine iz Hrvatske u Njemačku odselilo 56 tisuća ljudi

Samo prošle godine iz Hrvatske je u Njemačku odselilo sveukupno 55.970 osoba, tako da je krajem 2016. broj građana RH u Njemačkoj iznosio 332.605 ljudi, otkriva Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu. Otkako je Hrvatska ušla u EU, broj Hrvata u Njemačkoj svake je godine rastao. Primjerice, krajem 2012. u Njemačkoj je bilo prijavljeno 224.971 državljana RH. N1