Trump, Arktik i Kina: Nova godina, isti izazovi - Monitor.hr
21.01. (13:00)

I Grenland je postao trendi destinacija

Trump, Arktik i Kina: Nova godina, isti izazovi

Jučerašnja inauguracija Donalda Trumpa donosi nove izazove na svjetskoj političkoj sceni, s obećanjima o okončanju sukoba u Ukrajini i preuzimanju Grenlanda od Danske. U međuvremenu, kineski trgovinski suficit ruši rekorde, a Arktik postaje ključna geopolitička točka zbog otapanja leda i novih trgovačkih ruta. Dok se Europa bori s energetskom krizom, cijene nafte i plina rastu, a američki dolar možda doseže vrhunac. Sve to dok su rezerve plina u Engleskoj na kritičnoj razini, a svijet čeka jasnije smjernice Trumpove administracije. Lider


Slične vijesti

27.12.2024. (16:00)

Velike glavobolje

Izazovi EU za iduću godinu: Rješavanje globalnih kriza uz vlastiti kaos

  • Pomoć Ukrajini: Osiguranje 18 milijardi eura i nastavak vojne podrške, osobito ako Trump smanji američke doprinose
  • Jačanje obrane: Uspostava koordinacije u naoružanju i nabavi među članicama, ali bez europske vojske
  • Upravljanje dugovima: Financiranje obrane, zelenih investicija i obnove kriznih regija s već preopterećenim proračunima
  • Sprječavanje trgovinskog rata: Održavanje ekonomskih odnosa sa SAD-om i Kinom usprkos prijetnjama kaznenih tarifa
  • Očuvanje jedinstva: Nadilaženje nacionalizama i političke slabosti unutar članica kako bi EU funkcionirala

DW

13.12.2024. (20:00)

Malo manje tog turizma, molim

Izazovi 21. stoljeća zahtijevaju fleksibilnu i inovativnu strategiju

Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider

29.11.2024. (14:00)

Kiša eura, ali i oblaci birokracije... pred Božić

Njemačka dobiva 13,5 milijardi, Hrvatska na redovnoj rati iz EU fondova

Europska komisija isplaćuje nove tranše iz Fonda za oporavak od korone, uključujući 13,5 milijardi eura Njemačkoj do kraja godine. Hrvatska bi ukupno trebala dobiti oko 10 milijardi eura potpore i kredita, dok je Italija, kao najpogođenija pandemijom, predvodnik sa 195 milijardi eura pomoći. Otplata ovog povijesnog paketa potpore trajat će do 2058., a detalji vraćanja dugova još su pod znakom pitanja. Dok jedni broje milijarde, drugi se pitaju tko će to sve na kraju platiti. DW

23.09.2024. (10:00)

EU na trostrukom toboganu

Sigurnost, konkurentnost i energetika monumentalni su izazovi Starog kontinenta

Europska unija suočava se s tri povezane krize: slabljenjem konkurentnosti, sigurnosnim prijetnjama zbog rata u Ukrajini i energetskoj krizi koja ju čini manje konkurentnom naspram SAD-a i Kine. Tri nova izvješća, uključujući ona Enrica Lette i Marija Draghija, slažu se da EU treba dublju integraciju, osobito na jedinstvenom tržištu energetike i financija. No, napredak koče otpor država članica i rastući ekonomski nacionalizam. Ključne reforme zahtijevaju hrabrost, no nacionalni političari nisu skloni riskirati zbog nepopularnosti kod birača. Poslovni

27.08.2024. (09:00)

Godišnji je prošao, idemo radit

Politico: Von Der Leyen je u prvom mandatu bila krizna menadžerica, izazovi kakvi su pred njom slamaju političare

Europski parlament rascjepkaniji je nego ikada. Rat u Ukrajini ne pokazuje znakove jenjavanja (kao ni sukobi na Bliskom istoku), dok Sjedinjene Države oklijevaju oko daljnjeg financiranja Kijeva. Trump bi mogao pobijediti na izborima u SAD-u u studenome. Tijekom sljedećih pet godina Von der Leyen će također morati pripremiti EU za buduće proširenje – Crna Gora, Moldavija i Ukrajina. Tu su i napeti odnosi s Charlesom Michelom, a iako su uspjeli potisnuti rastuću desnicu, morat će naporno raditi kako bi uvjerili europske zakonodavce da podrže nove zakone. Index

03.06.2024. (14:00)

Budućnost nam je neizvjesna

EU izbori: Izborne ankete za ove izbore najavljuju uspon tvrde i krajnje desnice

Izbori se održavaju od 6. do 9. lipnja. Prvi kreću Nizozemci, u četvrtak 6. lipnja, u petak i subotu glasaju Česi, u subotu su izbori u Latviji, Malti i Slovačkoj, a u svim ostalim članicama izbori su u nedjelju 9. lipnja. Ugovor o EU-u određuju da neka zemlja može imati najviše 96 (Njemačka), a najmanje šest zastupnika (Cipar, Luksemburg, Malta). Hrvatska bira 12 zastupnika. Rezultati izbora moći će se objavljivati tek nakon zatvaranja birališta u svim državama članicama, u nedjelju nakon 23 sata. Ovi bi izbori mogli zadati i konačan udarac konceptu tzv. vodećih ili ‘spitzenkandidata’. Riječ je o modelu kojim se nastoji uspostaviti izravna veza između izbornih rezultata izbora i izbora predsjednka Europske komisije. To je u osnovi federalistički pokušaj koji ne odgovora sadašnjem ustroju Europske unije, savezu država koje se dio svojih ovlasti prenijele na zajednička tijela. Nacional

29.04.2024. (10:00)

Eeee unijo...

EU: Europa je još bila mala i uska. Ostatak dijelova kontinenta gubilo se u izmaglici. Istočna Europa već je bila odsječena, pala je željezna zavjesa. Hladni rat bio je opasan, i nalagao zajedništvo

Haški kongres 1948. obilježila je rasprava što Europa treba biti, ali 700 sudionika nije dovodilo u pi tanje ujedinjenje. Već je Zajednica za ugljen i čelik bila do tad nepoznati politički objekt. Ta je Zajednica donijela velike carinske olakšice, dakle postavila je podlogu za ekonomsku uniju, počela se graditi struktura i suradnja koja je nalikovala federalnoj državi, ali način na koji su države djelovale bio je unionistički, dogovor onih koji znaju što je čije. Jedni su rekli: Dobro, nismo jedna država, Zajednica za ugljen i čelik, ali trebamo imati vrstu javne građanske kontrole nad radom zajednice koja barem u elementima nalikuje na državu. Na kraju, u ugovor o suradnji unesena je i odredba o stvaranju skupštine koja se zvala Zajednička skupština Zajednice za ugljen i čelik, i koja se trebala sastojati od predstavnika naroda potpisnica ugovora o Zajednici za ugljen i čelik. Naroda! A ne država. Poslovni

17.02.2024. (12:00)

Sad smo puno sigurniji

Od danas se na sve internetske platforme u EU počinje primjenjivati Akt o digitalnim uslugama

Korisnici, države članice i platforme sada se mogu koristiti alatima iz Akta o digitalnim uslugama kako bi oblikovali sigurniji i transparentniji internet.  Platforme koje nisu određene kao vrlo velike internetske platforme ili vrlo velike internetske tražilice bit će pod nadzorom, na razini država članica, neovisnog regulatornog tijela koje djeluje kao nacionalni koordinator za digitalne usluge (DSC). Nacionalni koordinatori bit će odgovorni da te platforme djeluju u skladu s pravilima. Korisnici internetskih platformi će morati dobiti jasne informacije, primjerice, o tome zašto su im preporučeni određeni sadržaji, moći će ukinuti preporuke sadržaja na temelju podataka s profila, a imat će i pristup jasno razumljivom sažetku uvjeta poslovanja svake od platformi, na svojem jeziku. Od sad vrijede i nova pravila za oglase, maloljetnici dobivaju još više zaštite, a od platformi se očekuje da će više poraditi na moderaturi kako bi suzbili dezinformacije. Lider

22.12.2023. (00:00)

Nemre više kredit sam tak

EU postavlja nova pravila za zaduživanja

Gornja granica ukupnog zaduživanja ostaje na 60 posto BDP-a. Granica za godišnji novi dug ostaje na tri posto. Međutim, brzina smanjenja duga prilagođena je željama visoko zaduženih zemalja, među kojima su Grčka, Italija i Francuska. Polovica članica EU-a prelazi granicu od 60 posto. Njemačka, koja je samo malo iznad te granice, uspjela se izboriti za to da postoje fiksne smjernice za smanjenje duga i novo zaduživanje, o čemu svaka članica neće moći pojedinačno pregovarati s Europskom komisijom. Ubuduće će iz obračuna ukupnog duga biti isključeni određeni državni rashodi za obranu i zaštitu klime koji se financiraju zaduživanjem. DW

20.12.2023. (17:00)

Ili ih primi ili daj pare

EU postigla dogovor o migrantima, svaka članica će birati hoće li ih prihvatiti ili uplatiti sredstva u zajednički fond


Europski parlament i Vijeće postigli su politički dogovor o migraciji i azilu, objavila je povjerenica EU za unutarnje poslove. Preliminarni sporazum trebaju ratificirati oba tijela. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naglasila je da će Pakt o migraciji i azilu osigurati učinkovit europski odgovor i zaštitu onih kojima je potrebna pomoć. S druge strane, skupina ljevice u Europskom parlamentu rekla je: “Mračan dan za EU. Upravo dogovoreni Pakt o migraciji i azilu označava smrt individualnog prava na azil u Europi. Ovo je najznačajniji napad na prava azila i migracija od osnutka EU.” Očekuje se daljnja rasprava i ratifikacija. (Index)