Trećina djece u SAD-u jede fast food svaki dan - Monitor.hr
17.09.2015. (06:53)

Nezdravi od malih nogu

Trećina djece u SAD-u jede fast food svaki dan

Oko trećina američke djece jede brzu hranu svaki dan, pokazuje najnovije istraživanje, a nezdravi obroci čine 12% njihovog dnevnog unosa kalorija. Fast food najmanje konzumiraju djeca u Aziji – 8%. Osim toga, u posljednjih 30 godina broj pretile djece se udvostručio, a broj tinejdžera sa prekomjernom kilažom je čak četiri puta veći. Guardian


Slične vijesti

13.11. (22:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj

09.11. (21:00)

Ako može bez alimentacije

Rasprava na Forumu: Koliko košta imati dijete?

Djeca su ogroman trošak, usporediv sa ratom kredita za stan. Ako moraš plaćat kredit/najam i djecu, teško da ti išta ostane. Još dok ste u vezi/braku to nekak podijelite, ali kao rastavljen roditelj si prilično u financijskim problemima – početak je rasprave na Forumu, s naglaskom na dejtanje rastavljenih ljudi i plaćanje životnog prostora. Netko je na nekoj temi mrtav ozbiljan napisao kako mu je prijatelj koji ima djecu rekao da je mjesečni trošak djeteta 100 do 200€. Ne znam bi li prijatelju trebalo poslati na vrata socijalnu službu ili policiju – komentar je drugog forumaša, dok se u drugim komentarima čude kako nekome tko je situiran i želi djecu to predstavlja ikakav problem.

06.10. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

09.07. (18:00)

Bitno da se ne svađaju (previše)

Biti najstarije ili najmlađe dijete u obitelji ne utječe nužno na njihovu osobnost, kaže jedna novija studija

Prema psihologu Alfredu Adleru, rođenje brata ili sestre lišava najstariju djecu isključive roditeljske pažnje – i kao rezultat toga ona su neurotična, sklonija konzervativizmu i oponašanju starijih. Druga djeca natjecateljski privlače pažnju, dok najmlađa djeca često ispadnu razmažena i lijena. Adler je postavio teoriju prema kojoj ljudi koji odrastaju bez braće i sestara imaju “kompleks majke” i da su u rivalstvu sa svojim ocem. Iako danas najpouzdaniji test osobnosti, poznat kao “Big five”, ne potvrđuje dokaze kako redoslijed rođenja u obitelji ima nekog utjecaja na razvoj osobnosti djeteta, ipak je primijećena jedna karakteristika kod prvorođene djece, a to je pojačana verbalna inteligencija nego kod mlađe djece. To ne znači da su prva djeca pametnija i da lakše uče, to samo ukazuje kako su ona ipak provela najviše vremena s odraslim ljudima, što se ne može reći za djecu koja su rođena poslije. Nat Geo

 

01.06. (14:00)

Mobiteli su loši odgojitelji

Nije dobro djecu prerano pustiti da sama sjede pred ekranom

U vremenu kada su pametni telefoni sve češće u ulozi dadilje, stručnjaci upozoravaju na negativne posljedice koje takav odgoj ostavlja na razvoj djeteta. Igra postaje dosada, a potreba za ekranima – sve veća. Djeca radije izabiru njih nego slikovnice. Daju im, dakle, jednu vrstu nagrade, djeluju na centre ugode i na takav način djeluju adiktivno poput nekih supstancija poput alkohola, droga, upozorava psihijatar i voditelj Službe za mentalno zdravlje NZJZ. Ok je da dijete sudjeluje u videopozivu i gledanju tv-a zajedno s roditeljem, da komentira, ali nije dobro prepustiti dijete sadržaju s ekrana, pogotovo prerano. HRT

03.05. (14:00)

Doviđenja, tradicijo

Sve popularniji životni stil parova bez djece s razdvojenim financijama

Mlade žene također žele biti financijski neovisne i kada se o tome govori u američkom kontekstu, onda se često objašnjava da žene žele raditi, imati karijeru, ne žele prekid u karijeri i žele financijsku neovisnost. Kod nas su žene dugo na tržištu rada i taj dio nije problematičan, problematični su niski prihodi oboje, što nam je stambena politika nikakva, što je stanovanje skupo i to su sigurno neki od razloga zašto se ljudi odlučuju ne imati djecu ili kasnije imati djecu, objašnjava sociologinja za HRT. Iako djecu ne žele iz različitih razloga, takav životni stil donosi im veću slobodu raspolaganja svojim vremenom i financijama.

15.02. (17:00)

Fair enough

Novinarka: 14 razloga zašto ne želim djecu

Novinarki BuzzFeeda je prekipjelo zbog stalnih ispitivanja kada će on i njezin partner s kojim je 8 godina imati djecu. Sad je sastavial članak gdje je navela da neće i otkrila 14 razloga zašto (Index):

  • 1. Skupa su
  • 2. Želi putovati svijetom
  • 3. Dovoljno joj je to što je zabavna teta
  • 4. Plaši me ideja o rađanju
  • 5. Želi se usredotočiti na svoje hobije
  • 6. Velika odgovornost i previše pritiska da ne pogriješiš i napraviš djetetu traumu
  • 7. Ima psa
  • 8. Ako požalite što ste dobili dijete, nema nazad
  • 9. Sviđa joj se odnos s partnerom baš takav kakav jest
  • 10. Ne podnosi zvuk dječjeg plača
  • 11. Voli slobodu bez djece
  • 12. Osjećala bi se krivom da donese dijete na ovaj svijet – ratovi, rasna netrpeljivost, klimatske promjene…
  • 13. Voli spavati
  • 14. Jednostavno ne želi biti majka
03.02. (18:00)

Umjesto da se čita njima

Kako djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju

Kako ističe nakladnik, knjiga “Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci”, namijenjena roditeljima, odgojiteljima, učiteljima i knjižničarima, nastoji odgovoriti na pitanja kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige. Riječ je o pristupačno napisanoj knjizi koja govori o čitanju djeci i s djecom, a po ocjeni recenzentice Marijane Hameršak, znanstvene savjetnica i docentice iz Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, knjiga je važan i u hrvatskom kontekstu pionirski prilog interdisiplinarnom i popularno-znanstvenom istraživanju važnosti poticanja ranog čitanja. HRT