Trebaju li djeca nositi maske? - Monitor.hr
22.08.2020. (21:30)

Da, za mobitele

Trebaju li djeca nositi maske?

Djeca od 12 godina naviše trebala bi nositi maske svaki put kad ih nose i odrasli, primjerice u gužvama, objavio je UN. No, preporuka nije generalna jer da postoje situacije kad maske mogu “značajno smetati procesu učenja i imati negativan utjecaj na važne školske aktivnosti”. Manju djecu se ne bi trebalo tjerati da nose maske, pogotovo zato što ih ne mogu sama stavljati i skidati na pravi način. Posve mala djeca morala bi biti pod stalnim nadzorom ako bi nosila maske. RTL


Slične vijesti

15.12. (12:00)

Od zaglupljivanja do superklinca: videoigre spašavaju stvar

Videoigre i dječji IQ: igrajući postaju pametniji

Nova istraživanja pokazuju da igranje videoigara može povećati IQ kod djece. Devetogodišnjaci koji su dvije godine igrali više od vršnjaka ostvarili su rast inteligencije od 2,5 IQ boda, dok gledanje televizije i korištenje društvenih mreža nisu imale utjecaj. Videoigre razvijaju kognitivne i motoričke vještine – akcijske igre poboljšavaju reflekse, strategijske potiču logiku, a suradničke jačaju timski duh. Istraživanje ističe važnost digitalne inteligencije za moderni svijet i ruši mitove o igrama kao uzroku agresivnosti. Uz umjereno igranje, videoigre mogu biti alat za razvoj ključnih vještina i pripremu djece za digitalnu budućnost. Igor Berecki za Bug

11.12. (08:00)

Sve u dva sloga

Ovoga ljeta rođeno je 8605 beba, najčešća imena Luka, Jakov, Mia i Rita

Na svijet je od 1. srpnja do 1. listopada ove godine stiglo 4479 dječaka i 4126 djevojčica, najviše u Gradu Zagrebu (2692) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (1102), dok je u Zagrebačkoj županiji rođen samo jedan dječak. Novorođeni dječaci najčešće su dobivali imena Luka, Jakov, Petar i Toma, dok su roditelji novorođenih djevojčica najčešće birali imena od tri ili četiri slova: Mia, Rita, Nika i Mila. Index

13.11. (23:00)

Čuvajte ih, pazite ih

U Hrvatskoj oko 50 tisuće djece ima probleme s mentalnim zdravljem

U pandemijskom periodu došlo je do značajnog porasta tema vezanih za depresivnost i anksioznost kod mladih, koje su zamijenile ranije dominantne teme vršnjačkog nasilja – rekli su iz organizacije Hrabri telefon. Hrabri telefon za djecu godišnje zazvoni više od 4000 puta, na liniji prvenstveno namijenjenoj djeci koja osjećaju da ih netko iz njihove okoline na bilo koji način zlostavlja ili zanemaruje. Gotovo 12 posto mladih od 10 do 19 godina, odnosno oko 50.000 djece, ima poteškoće s mentalnim zdravljem, kažu, zbog čega ističu važnost osvještavanja mentalne higijene, odnosno zdravlja. Klikaj

09.11. (21:00)

Ako može bez alimentacije

Rasprava na Forumu: Koliko košta imati dijete?

Djeca su ogroman trošak, usporediv sa ratom kredita za stan. Ako moraš plaćat kredit/najam i djecu, teško da ti išta ostane. Još dok ste u vezi/braku to nekak podijelite, ali kao rastavljen roditelj si prilično u financijskim problemima – početak je rasprave na Forumu, s naglaskom na dejtanje rastavljenih ljudi i plaćanje životnog prostora. Netko je na nekoj temi mrtav ozbiljan napisao kako mu je prijatelj koji ima djecu rekao da je mjesečni trošak djeteta 100 do 200€. Ne znam bi li prijatelju trebalo poslati na vrata socijalnu službu ili policiju – komentar je drugog forumaša, dok se u drugim komentarima čude kako nekome tko je situiran i želi djecu to predstavlja ikakav problem.

06.10. (13:00)

Djeca botovi i NPC-evi

“Nikad nisam popio kavu s prijateljima, jesam li robot?”

U kliničkoj praksi imam sve više ljudi koji me pitaju, koji mi govore da nikad nisu popili kavu, koji me pitaju doktorice jesam li ja robot, da mi govore o tome da nemaju nijednog prijatelja stvarnog nego virtaulne, da zapravo ne znaju komunicirati niti pozdraviti nekoga, da ne govorim o nekim bliskim kontaktima i pravim prijateljstvima – kaže psihijatrica za HRT. Djeca vise i do osam sati dnevno na internetu, a posljedična usamljenost i ovisnost o internetu vodeći su problem mentalnog zdravlja, kaže. Lijek je u empatiji i stvaranju kulture dijaloga.

09.07. (18:00)

Bitno da se ne svađaju (previše)

Biti najstarije ili najmlađe dijete u obitelji ne utječe nužno na njihovu osobnost, kaže jedna novija studija

Prema psihologu Alfredu Adleru, rođenje brata ili sestre lišava najstariju djecu isključive roditeljske pažnje – i kao rezultat toga ona su neurotična, sklonija konzervativizmu i oponašanju starijih. Druga djeca natjecateljski privlače pažnju, dok najmlađa djeca često ispadnu razmažena i lijena. Adler je postavio teoriju prema kojoj ljudi koji odrastaju bez braće i sestara imaju “kompleks majke” i da su u rivalstvu sa svojim ocem. Iako danas najpouzdaniji test osobnosti, poznat kao “Big five”, ne potvrđuje dokaze kako redoslijed rođenja u obitelji ima nekog utjecaja na razvoj osobnosti djeteta, ipak je primijećena jedna karakteristika kod prvorođene djece, a to je pojačana verbalna inteligencija nego kod mlađe djece. To ne znači da su prva djeca pametnija i da lakše uče, to samo ukazuje kako su ona ipak provela najviše vremena s odraslim ljudima, što se ne može reći za djecu koja su rođena poslije. Nat Geo

 

01.06. (14:00)

Mobiteli su loši odgojitelji

Nije dobro djecu prerano pustiti da sama sjede pred ekranom

U vremenu kada su pametni telefoni sve češće u ulozi dadilje, stručnjaci upozoravaju na negativne posljedice koje takav odgoj ostavlja na razvoj djeteta. Igra postaje dosada, a potreba za ekranima – sve veća. Djeca radije izabiru njih nego slikovnice. Daju im, dakle, jednu vrstu nagrade, djeluju na centre ugode i na takav način djeluju adiktivno poput nekih supstancija poput alkohola, droga, upozorava psihijatar i voditelj Službe za mentalno zdravlje NZJZ. Ok je da dijete sudjeluje u videopozivu i gledanju tv-a zajedno s roditeljem, da komentira, ali nije dobro prepustiti dijete sadržaju s ekrana, pogotovo prerano. HRT

03.05. (14:00)

Doviđenja, tradicijo

Sve popularniji životni stil parova bez djece s razdvojenim financijama

Mlade žene također žele biti financijski neovisne i kada se o tome govori u američkom kontekstu, onda se često objašnjava da žene žele raditi, imati karijeru, ne žele prekid u karijeri i žele financijsku neovisnost. Kod nas su žene dugo na tržištu rada i taj dio nije problematičan, problematični su niski prihodi oboje, što nam je stambena politika nikakva, što je stanovanje skupo i to su sigurno neki od razloga zašto se ljudi odlučuju ne imati djecu ili kasnije imati djecu, objašnjava sociologinja za HRT. Iako djecu ne žele iz različitih razloga, takav životni stil donosi im veću slobodu raspolaganja svojim vremenom i financijama.