Top 30 najgorih odluka u povijesti

Ne ponovile se

Top 30 najgorih odluka u povijesti

Infotainment kanal WatchMojo, koji se bavi uglavnom pop kulturom, ovaj put na isti način na koji radi liste se pozabavio najgorim odlukama u povijesti. Među njima se nalazi Hitlerov (i Napoleonov) napad na Rusiju, netestiranje Titanica, invazija u Zaljevu svinja, Churchillov napad na Galipolje, bitka u Little Bighornu, četvrti Križarski rat, nuklearna katastrofa u Černobilu, eskaliranje rata u Vijetnamu, napad na Irak, odluka Austrougarske da proglasi rat Srbiji, a u prvih pet se našao i rat u Ukrajini, napad na Pearl Harbor kojim je Japan uveo SAD u Drugi svjetski rat, a kao najveću grešku navode Mirovni sporazum u Verseillesu, kojim su Njemačkoj zadali prestroge sankcije, a koja je dovela znamo već koga na vlast.

povijest

Sat povijesti kakav nismo imali u školi

History Oversimplified: Drugi punski rat i Hanibalov pad

Zabavni i poučni kanal na YT History Oversimplified napokon je izbacio treći dio o Punskim ratovima, gdje uz vrlo zanimljivu animaciju i specifičan humor prikazuje povijesne činjenice. Hannibal, čovjek koji je bio najbliže osvajanju i uništenju antičkog Rima nego bilo tko drugi doživio je svoj konačan poraz protiv rimskog vojskovođe Scipija Afričkog. Važne su i okolnosti koje su dovele do toga. Tu je prvi i drugi dio o punskim ratovima.

antički Rim Hanibal Barka Hannibal Kartaga povijest

Djeca u odijelima

Starešina: Saborske se rasprave uglavnom svode na plitka međustranačka podbadanja i nadigravanja. ‘Outfiti‘ su puno važniji od sadržaja. Kao u nekom dječjem vrtiću za poodmaklu dob

Nije uopće zamislivo da u današnjem Hrvatskom saboru neki izabrani narodni zastupnik ili zastupnica održi govor na razini Strossmayera ili Starčevića 1861., Radića 1918. ili Tuđmana 1990. Pitam se koliko tih izabranih narodnih zastupnika uopće može razumjeti što su u istoj sabornici govorili njihovi znameniti prethodnici. Možda bi se našlo dvoje-troje koji bi razumjeli.

I sve to dakako postaje izvor političkih frustracija koje proizvode potpunu nezainteresiranost za sudjelovanje u političkom životu jer sve izgleda zadano, strogo-kontrolirano, neprobojno za bilo kakve nove inicijative ili nove ljude, koji nisu izravan proizvod starih elita i to u cijelom političkom spektru – od krajnje lijevog o krajnje desnog i obrnuto. Gledano iz te perspektive oktroirane političke scene, danas izgleda nevjerojatnim da se u dogledno vrijeme pojavi netko tko će unijeti novu energiju u taj učmali, zatvoreni politički bazen. Ali velike se političke promjene i ne događaju u svakome izbornom mandatu, već se mjere u epohama. U Hrvatskoj su se uglavnom uvijek događale u sklopu ili ako hoćete na repu europskih i svjetskih previranja i promjena. Kriza elita i političkog upravljanja nije samo naša autohtona pojava, već je dio europske i šire zapadne političke krize. Višnja Starešina za Lider.

govori Hrvatski sabor povijest saborski zastupnici Višnja Starešina

Geopolitika i tenis – Tuđman protiv svijeta na dva terena

Kako je Hrvatska postala geopolitički “break point” Europe

Ne mislimo veličati prvog predsjednika RH, ali Višnja Starešina za Lider ističe njegovu nepobitnu ulogu u geopolitičkim uvjetima koji su doveli do osamostaljenja hrvatske države: Za početak, bilo je važno prepoznati da su političke promjene u Europi, urušavanje komunizma i uspostava demokratskih sustava, koji podrazumijevaju i pravo naroda na samoodređenje, za Hrvatsku prilika da se konstituira kao samostalna država i iskorači iz nametnutog versajskog geopolitičkog poretka, odnosno iz Jugoslavije. Tuđman je tu priliku prepoznao. Imao je i ozbiljne protivnike. Prvi je protivnik bio velikosrpski projekt, potpomognut vojnom silom JNA, po procjenama četvrtom vojnom silom tadašnje Europe, kojem je samostalna hrvatska država bila ultimativni neprijatelj. A drugi, kojeg se često previđa, bile su vodeće europske političke sile, Francuska i UK, ujedno i stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, koje su pod svaku cijenu željele očuvati jugoslavenski državni okvir, kao geopolitički okvir koji im osigurava dominaciju na europskom kontinentu i predstavlja branu njemačkom utjecaju na jugoistoku Europe i dalje na Bliskom istoku.

Franjo Tuđman povijest Višnja Starešina

Hvala, ovo ne gledam

Na HRT-u krenula dokumentarna serija ‘Partija’, Klasić: To je klasičan primjer povijesnog revizionizma

Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče. Volio bih vidjeti seriju koja će biti prikazana na HRT-u o, recimo, HDZ-u, koja će, umjesto od barake na Jarunu, krenuti od toga da je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom, sa svojim šefom u zatvoru. To se nikad neće dogoditi. Netko tko ne zna ništa o Partiji, gledajući ovu seriju, neće saznati ništa o tome da je ona bila treća stranka po snazi u Kraljevini Jugoslaviji, ponajviše zbog svojih emancipatorskih politika u smislu prava radnika i žena, koja se borila protiv velikosrpske hegemonije i zato bila zabranjena. Kaže Hrvoje Klasić za tportal, na kojemu su pitali i Zlatka Hasanbegovića za mišljenje, koji se, očekivano, ne slaže s kolegom Klasićem, tvrdeći da se takva serija trebala snimiti i ranije.

dokumentarna serija Gordan Malić Hrvoje Klasić Komunistička partija povijest

Kako izgubiti državu u nekoliko koraka

Hrvatska u magli – srljanje u Kraljevinu SHS i uloga Stjepana Radića u borbi protiv toga

Stjepan Radić je 24. studenog 1918. održao znameniti govor upozoravajući na opasnosti ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom, poručivši političarima da „ne srljaju kao guske u maglu“. Radić se protivio centralizmu pod srpskom dinastijom, predviđajući da će takva državna zajednica ugroziti hrvatsku samostalnost. Za razliku od Strossmayerova i Starčevićeva govora na Velikom Saboru 1861., koji su bili konceptualne naravi, Radićev je govor bio reakcija na važnu odluku o budućnosti Hrvatske, odluku koja markira granicu između dviju epoha hrvatske (geo)političke pripadnosti (zapadnom i istočnom krugu) i gotovo proročanski ukazuje na posljedice južnoslavenskog ujedinjenja provedenog po diktatu Beograda. Iako je bio marginaliziran i suočen s prijetnjama smrću, ostao je nepokolebljiv. Nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prosvjedi su ugušeni, a Radić je 1928. ubijen u beogradskoj skupštini. Višnja Sarešina za Lider.

povijest Stjepan Radić Višnja Starešina

Novi Amsterdam

Kad bi vas netko pitao koji je glavni grad svijeta, odgovor bi se možda nametnuo sam od sebe

New York je svet u malom, jer bi najviše ljudi na planeti htelo baš tamo. Iako bi mnogi što su tamo trenutno hteli da su negde drugde. Takvo je vreme. Grad na ušću Hudsona uvek je bio drugačiji. Ovog meseca taj grad slavi veliki jubilej – 400 godina. Nije baš kao Beograd ili London, još manje kao Atina ili Damask.

Starosedeoci Severne Amerike sasvim izvesno nisu razumeli koncept posedovanja zemlje kakav su sa sobom doneli Evropljani, ali je bar savest Holanđana mogla da bude mirna – nisu ništa ukrali, nego pošteno platili. U svoje četiri decenije postojanja Nieuw Amsterdam i cela Nova Holandija bili su izrazito multinacionalni. Oko polovine stanovnika došlo je iz cele Nizozemske, ali je druga polovina obuhvatala ljude sa svih krajeva koje zapljuskuje Atlantik.

Novi Amsterdam brzo je postao bitna tačka u holandskoj pomorskoj mreži, koja je na Atlantiku sezala do Benina, južnih krajeva Afrike, Brazila, Surinama, Kariba i matične zemlje. Protok robe unutar te mreže bio je veoma obiman. Odmah je bilo jasno da ovaj grad ima mnogo veći značaj od običnih trgovačkih naseobina kakve su nicale po svim kolonijama. Pulse o povijesti New Yorka.

New York povijest SAD

Njegova riječ vrijedi tisuću kuna

Otac domovine: Tek nakon njegove smrti, Starčevićev koncept samostalne hrvatske države počinjao je dobivati težinu u hrvatskoj politici i širu političku podršku u narodu.

Njegova se politika sastojala od puno strasti, emocija i nacionalnog zanosa, čvrste logičke i povijesne i pravne utemeljenosti njegovih političkih zahtjeva, krutosti stavova i nesklonosti bilo kakvom kompromisu ili taktiziranju, borbenosti i prezira prema političkom pacifizmu, oštre polemičnosti i nerijetko gruba verbalnog izričaja. I od potpune posvećenosti onome što je smatrao prioritetom hrvatske politike – stvaranju samostalne hrvatske države: ‘makar bila samo uru dugačka i uru široka, makar bilo pet Hrvata neka to pet bude slobodno i sretno‘. Pritom je imao izraziti deficit političke pragme, a diplomatske finese nije imao ni u tragovima. Ili kako je sam rekao znamenitom govoru na Velikom saboru 1861.: ‘Gospodo, ja najradje mučim, nu kad govorim, ja govorim kako mislim i ćutim.‘

Starčevićev koncept samostalne hrvatske države izgrađen je na osnovi povijesnog državnog prava, odnosno prava na teritorije koji su nekoć pripadali hrvatskim kraljevstvima, a u pogledu stanovništva je možda bio najsličniji konceptu na kojem je stvoren SAD – sve tijekom stoljeća doseljeno stanovništvo smatrao je Hrvatima. Iz današnje političke perspektive to izgleda kao asimilacijski i velikohrvatski koncept. Ali u to doba, kada su Austrija i Mađarska dogovorno otimale hrvatske teritorije uz snažnu germanizaciju i mađarizaciju, a Srbija intenzivno promovirala velikosrpski projekt među pravoslavnim stanovništvom, Starčevićev je koncept bio inkluzivna ‘kamilica‘, bez šanse za političkom realizacijom. Višnja Starešina za Lider.

Ante Starčević povijest Višnja Starešina

Nekad se u Saboru moglo čuti i nešto pametno

Josip Juraj Strossmayer: Njegov govor u Saboru 1861. vjerojatno je najsnažniji poziv za stvaranje autentične i autohtone nacionalne elite ikad izgovoren

U hrvatskom Saboru, jel. Kićenom i kultiviranim retorikom, po kojoj je bio čuven, biskup Strossmayer poručio je svojim kolegama zastupnicima: Gospodo, nije dosta, da nosimo zdravu mišicu i srce junačko. Danas se vojuje više i odlučuje oružjem duha nego oružjem materijalnim. Zaman nam najznamenitiji položaj, zaman najplemenitije zadaće, ako nam umnih i moralnih sila uzmanjka, bez kojih sve blago neba i zemlje ništa ne prudi… Imenovanje Strosmayera biskupom malene pogranične biskupije postalo je zaglavni kamen razvoja hrvatske kulture te sustava znanosti i obrazovanja, dakle sustava koji oblikuju nacionalnu elitu, proizvode ‘softver‘ nužan za stvaranje samostalne države i njezinu opstojnost. Višnja Starešina za Lider

Josip Juraj Strossmayer povijest Višnja Starešina

I autoindustrija je imala svoj ratni put

Renault je proizvodio najbolje tenkove i taksije koji su zaustavili ofenzivu na Marni, a Citroën streljivo, Rolls-Royce proizvodio oklopnjake…

Andre-Gustave Citroën uoči izbijanja Prvog svjetskog rata nije bio netko koga se prvo povezivalo s automobila. Francuski industrijalist je doduše 1906. postao direktorom automobilske tvrtke Mors, no kad su topovi zapucali nad Europom Andre Citroën bio je zadužen za masovnu proizvodnju streljiva. I to je činio briljantno te je stekao svjetsku slavu. Prva bitka na Marni odvijala se od 5. do 12. rujna 1914., a za zaustavljanje snažnog njemačkog napada najzaslužniji su Renaultovi automobili Type AG i Type AG-1, kolokvijalno zvani ‘Taxi de la Marne’. Malo je poznato da je Henry Ford bio veliki pacifist, međutim, kad je Amerika 1917. ušla u rat svi Fordovi traktori i kamioni u britanskim tvornicama proizvodili su se isključivo za potrebe vojske. Nacional

povijest Prvi svjetski rat vojna industrija vojska

Navik on živi ki zgine pošteno

Urota zrinsko-frankopanska i njezino brutalno slamanje od strane Bečkog dvora i danas može biti povijesna lekcija iz politike i geopolitike

U vrijeme kada se hrvatska politička retorika nerijetko spušta na razinu psovke, a strateško promišljanje budućnosti i ne postoji, cilj je ovog serijala Višnje Starešine za Lider podsjetiti kako se o velikim i egzistencijalnim izazovima naroda i države može promišljati, govoriti i djelovati drukčije – Oproštajno pismo grofa Petra IV Zrinskog supruzi i političkoj suradnici Ani Katarini Zrinski rođ. Frankopan jedno je od najdirljivijih pisama u hrvatskoj (političkoj) povijesti. Večer uoči smaknuća u Bečkom Novom Mestu, dakle, 29. travnja 1671., na smrt osuđeni Petar iz tamnice piše Ani Katarini: Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu Bratcu. Budi I Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim.

Ovo pismo nije samo osobni, intimni oproštaj Petra Zrinskog od Ane Katarine. Ono označava i tragičan slom jednog pokušaja osamostaljenja Hrvatske u odnosu na tuđinsku vlast, u ovom slučaju u odnosu na Bečki dvor, u povijesti poznat kao Urota zrinsko-frankopanska. Označava i tragičan kraj dviju hrvatskih plemićkih obitelji – Zrinskih i Frankopana – koje su puna dva stoljeća bile nositelji obrane od osmanskih osvajanja. I to ne samo obrane vlastitih posjeda i hrvatskih granica, već i obrane kršćanske Europe.

Petar Zrinski povijest Višnja Starešina Zrinsko-frankopanska urota

P	U	S	Č	P	S	N
		1	2	3	4	5
6	7	8	9	10	11	12
13	14	15	16	17	18	19
20	21	22	23	24	25	26
27	28	29	30	31

Ne ponovile se