18.08.2019. (14:00)
Status slobodnjaka i honorarni rad donose financijsku fleksibilnost, ali mogu smanjiti iznos mirovine zbog nižih doprinosa. Poslodavci plaćaju 10% za mirovinske doprinose kod autorskih ugovora, što je upola manje od doprinosa iz radnog odnosa. Ako je honorarni rad jedini izvor prihoda, uplaćeni doprinosi utječu na radni staž i buduću mirovinu. Ipak, zbog smanjenih doprinosa, slobodnjacima se preporučuje dodatna mirovinska štednja u trećem stupu ili dodatne uplate u prvi i drugi stup kroz HZMO kako bi osigurali primjereniju mirovinu u starosti. tportal
Mnogi sanjaju o financijskoj neovisnosti i što bržem odlasku u mirovinu. To je cilj i takozvanih frugalista, odnosno “štedljivih”. Oni štede i investiraju svaki cent. Je li to koncept samo za one koji dobro zarađuju? Tijekom financijske krize 2008. godine „FIRE pokret” (Financial Independence, Retire Early”) je dobivao sve više sljedbenika. Samo odricanje nije dovoljno. Frugalisti ulažu veliki dio svog prihoda, na primjer, u investicijske fondove kao što su ETF-ovi. Također često pokušavaju više riskirati, ali ulažu i u obveznice ili nekretnine. Svatko čija je ušteda 25 puta veća od njegovih godišnjih troškova smatra se financijski neovisnim. U pravilu je stopa štednje frugalista 60 do 70 posto. Za usporedbu: u Njemačkoj ljudi u prosjeku štede oko jedanaest posto svojih prihoda. No mnogim ljudima na kraju mjeseca ne ostaje ništa što bi mogli staviti na stranu. DW
“Nisam mogla pronaći nikoga tko je učio o novcu na način na koji sam ja to željela naučiti” – kaže jedna influencerica s oko milijun pratitelja. Preporučuju mladima da počnu razmišljati kako ići ukorak s inflacijom i povećanjem troškova života ako je potrebno. “Trebali biste zarađivati 15% više svake godine”, rekla je. “A ako to ne postižete na svom trenutnom poslu, trebali biste promijeniti posao.” Mladi ljudi se pitaju ‘kada ću doći do točke gdje zapravo ne moram brinuti o novcu? Postaje jako pametno uštedjeti novac, ulagati ga i tako graditi bogatstvo.”… Žene generacije Z češće govore da sudjeluju na burzi od bilo koje druge dobne skupine, pri čemu je 71% žena u dobi od 18 do 26 reklo da su ulagale, u usporedbi sa 63% milenijalki i 57% boomer žena. tportal
Bez obzira na godine, dostizanje financijskog cilja za raniji odlazak u mirovinu zahtijeva značajne prilagodbe financija i životnih navika te spremnost na odricanje. Najvažnije je stjecanje financijske slobode, što zahtjeva ozbiljan plan (tportal):
Planiranje mirovine dugoročan je proces koji bi trebao osigurati prihode barem u visini vaše trenutne plaće. Prosječni umirovljenik prima samo četrdesetak posto svoje prijašnje plaće, što nije dovoljno za udoban život. Stoga je važno razmotriti dodatne izvore prihoda poput drugog i trećeg mirovinskog stupa te investicijskog portfelja. Pratiti stanje na osobnom računu u mirovinskom fondu ključno je jer ostvareni prinosi utječu na visinu buduće mirovine. Preporučuje se aktivno upravljanje kapitaliziranom štednjom, uključujući promjenu kategorije fonda i društva za upravljanje. Treći mirovinski stup nudi dobrovoljnu mirovinsku štednju, omogućujući vam da sami odaberete koliko i kada želite uplaćivati. Razmatranje investicijskog portfelja također je ključno. Odvajanje određenog postotka mjesečnih prihoda za dugoročno investiranje može značajno doprinijeti mirovinskim prihodima. (N1)
Redateljica Irena Ščurić, iza koje je 38 godina radnog staža, nema pravo na mirovinu i zdravstveno osiguranje zbog, kako ističe, nemara javnog bilježnika i nerazumijevanja hrvatske birokracije. Njezin javni bilježnik na Trgovačkom sudu nije je odjavio kao direktoricu tvrtke kad je to trebalo. Bilježnik Martinović je u međuvremenu otišao u mirovinu te zbog toga Ščurić na Trgovačkom sudu više ne može biti odjavljena s datumom kad je otišla u mirovinu. Dodaje kako je samo javni bilježnik može odjaviti s mjesta direktorice, ali i da sad cijeli državni aparat pere ruke. Ščurić je prestala biti direktorica 1. siječnja 2021. kad je otišla u samostalne umjetnike.
Zahtjev da je se na Trgovačkom sudu odjavi s mjesta direktorice i da se uvede novi direktor podnijela je 18. siječnja iste te godine. Kad ju je država poslala u mirovinu prošle godine, Rješenje o mirovini nikako nije stizalo. Na upit zašto nema Rješenja stigao je odgovor da je još uvijek upisana kao direktorica. U Mirovinskom kažu da ne mogu izdati Rješenje bez odjave na Trgovačkom sudu. Slučaj je prijavila građanskom sudu, iz kojeg su poslali nalog bilježniku da to provede, no ispalo je da ipak nemaju ingerenciju nad njim, budući da je otišao u mirovinu. Pitanje je što je s njegovim nasljednikom, koji zasad nema pristup ispravama i koji ne želi ništa komentirati jer se radi o poslovnoj tajni. Izgleda da je jedino rješenje tužiti umirovljenog javnog bilježnika, i to u vrijeme kada suci svako malo štrajkaju. Index
U Europskoj uniji, standardna dob za umirovljenje većinom iznosi 65 godina, no brojne zemlje razmatraju povećanje tog praga zbog produljenja životnog vijeka. Francuska se ističe s najnižom dobi za umirovljenje od 62 godine i tri mjeseca, no planira postupno podizanje na 64 godine do 2032. godine. Suprotno tome, Bugarska, Italija, Grčka i Danska zahtijevaju 67 godina prije odlaska u mirovinu. Očekuje se da će mnoge zemlje podići granicu na 67 godina u idućem desetljeću, dok Danska planira podići dob za umirovljenje na 69 godina do 2035. godine. Također, nekoliko zemalja primjenjuje fleksibilne dobne granice za umirovljenje, dok Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine za osobe s 41 godinom staža, omogućujući im stjecanje mirovine već sa 60 godina života. (Tportal)
Ne možemo pobjeći od činjenice da će država regulirati rad tih fondova i to nije loše. Loše je da rezultati ovise o tome što kaže država. Ovo je dodatna politizacija drugog mirovinskog stupa. Želimo odmicanje od politike – rekao je analitičar Andrej Grubišić za N1, nadodavši kako bi trebali povećati ulaganja u privatne mirovinske sheme. Treba nam hrabra reforma mirovinskog sustava. To ne znači da nema elemenata u dobrom smjeru, npr. povećanje sa 15 na 20 posto. No, malo toga istinski doprinosi tranformaciji.
Neodrživost sustava je evidentna, postoje prijepori samo oko toga što napraviti po tom pitanju. Od toga da se trenutni sustav utemeljen na međugeneracijskoj solidarnosti održava i dalje do toga da mirovine postanu potpuno individualna stvar, puno je prijedloga. Pokušava se odgovoriti na to hoće li budući umirovljenici dobiti zadovoljavajuće iznose mirovina (adekvatnost), mogu li trenutni mirovinski sustavi izdržati demografske i financijske izazove (održivost) i jesu li dovoljno dobro regulirani tako da se potiče dugoročno povjerenje. Najbolje mirovinske sustave u Europi imaju Nizozemska, Island, Danska i Finska. Najodrživije mirovinske sustave imaju Island, Danska, Nizozemska i Švedska. U Portugalu, Nizozemskoj i Islandu su mirovinski sustavi najviše adekvatni, a u Finskoj, Belgiji i Norveškoj imaju najveći integritet. Hrvatska ima ocjenu C+. Ima neke dobre karakteristike, ali je dugoročno neodrživ. Index
Prosječna mirovina u Njemačkoj nakon 35 godina rada iznosi 1.384 eura