'Tko ne bi htio živjeti u Hrvatskoj ako bi dobivao njemačku ili nizozemsku plaću' - Monitor.hr
14.08.2020. (15:30)

Rad od kuće kao prilika

‘Tko ne bi htio živjeti u Hrvatskoj ako bi dobivao njemačku ili nizozemsku plaću’

Procjene kažu da će do 2035. godine od kuće raditi čak milijardu ljudi. Korona je zasigurno ubrzala taj trend. Hrvatska bi definitivno, osim za klasične turističke posjete, mogla biti itekako zanimljiva i za višemjesečne boravke ljudi koji ne moraju u ured, tj. svoj ured nose sa sobom u laptopu, piše Večernji. Jedan Nizozemac koji se doselio kaže: Tko ne bi htio živjeti u Hrvatskoj ako bi ovdje mogao dobivati njemačku, austrijsku, švicarsku ili nizozemsku plaću?


Slične vijesti

04.09.2023. (10:00)

Nećemo multi kulti

Jokić: Ulovljeni u mrežu agenata i kriminala, sad ih čeka najopasnija stvar – hrvatska politika

Dolazak desetaka tisuća stranih radnika pozitivna je stvar za hrvatsko gospodarstvo jer privremeno rješava kroničan nedostatak radne snage uzrokovan negativnim demografskim trendovima i odlaskom mladih iz zemlje. Dok je ekonomska strana imigracije većinom jasna, ona društvena uopće se ne spominje. Strani radnici ulovljeni su u mrežu različitih agenata, posrednika, organiziranih kriminalnih skupina i poslodavaca koji im ponekad ne osiguravaju ni osnovne životne uvjete. Istovremeno, Republika Hrvatska nema sustavnu politiku njihove stvarne integracije u društvenu zajednicu. Zbog toga ih mnogi ne gledaju kao ljude, već isključivo kao dostavljače hrane, kuharice, zidare i čistačice koji su tu da čiste naše smeće. Svi oni koji su otišli iz Hrvatske i svoj kruh potražili u Njemačkoj, Austriji ili Švedskoj znaju koliko je razarajući i bolan taj pogled. Prisutnost stranih radnika u izbornoj godini postat će jedno od ključnih političkih pitanja od Makarske preko Zagreba do Vukovara. Desne stranke će prozivajući HDZ iskoristiti njihov broj, boju kože i životne navike za narativ o ugroženim Hrvaticama i Hrvatima. Toliko je puta to već isprobana formula na Zapadu, pri čemu je jedino što se mijenja nacionalnost. Boris Jokić za Tportal.

28.08.2020. (21:30)

Drugi dom

Nawar iz Iraka u Zagrebu na doktoratu

Za mene kao Jezida, pripadnika religijske manjine, na fakultetima u Iraku nije bilo mjesta ni prije 9 godina. Zato sam došao ovdje… Mnogo me ljudi pitalo zašto plaćam iz svojeg džepa da bih naučio hrvatski kad je moj studij na engleskom jeziku. Govorili bi mi ‘ma, ne treba ti to’, ali ja sam to napravio iz poštovanja. Živim ovdje i osjećao sam da mi je dužnost naučiti jezik mjesta u kojem živim, kaže Nawar Ghanim Murad.

05.02.2017. (19:50)

Lijepa naša vaša

Nijemac u Zagrebu: Hrvatski nacionalni ponos izgleda – smiješno

“Ja nisam ponosan na svoju zemlju. I uopće ne razumijem kako se netko može identificirati sa svojom nacijom. To u Njemačkoj baš i ne postoji. Ali postoji to da se identificiraš s nekom idejom” kaže Maik Paap, dečko iz Hamburga koji studira u Zagrebu. “Iznenadilo me i što se nitko udruženo ne buni ni oko čega. Ljudi su razočarani, defenzivni, spremni su na kritiku, ali ništa stvarno ne čine”, kaže Paap. T-Portal

01.10.2016. (11:14)

Hrvatsko-ugarska cijena

Zašto Mađari osnivaju poduzeća u Hrvatskoj?

Mađarski poduzetnici sve više osnivaju poduzeća u Hrvatskoj, i to jednostavne d.o.o.-ove, i to ne zato što u Hrvatskoj proces ide brže, nego zato što je puno jeftinije nego u Mađarskoj, prepričava Hajnalka Lukacs Puklavec, prevoditeljica i sudionica trećeg Business caffea Sjeverne Hrvatske čija je tema bila “Doći i ostati u Hrvatskoj”. “Nemojte se bojati grešaka jer smo i mi u Sloveniji također griješili”, kaže Slovenac Simon Ferjuc, vlasnik poduzeća Tetida, koji se u Hrvatsku preselio radi ljubavi (prema ženi, ne državi 🙂 ), tkđ. sudionik Caffea. Australska Hrvatica Adriana Lukić doselila se jer joj se svidjela država, način života i odnos ljudi. T-Portal