Tko će razviti PTSP? Evo koji su ključni čimbenici - Monitor.hr
20.11. (23:00)

Crna sjećanja

Tko će razviti PTSP? Evo koji su ključni čimbenici

PTSP nastaje kada je osoba izložena proživljavanju traume. Hoće li osoba razviti ovaj poremećaj, ovisi o nekoliko faktora: vrsti traume, obilježjima ličnosti i podršci okoline nakon traume. Kod prirodnih katastrofa, koje se percipiraju kao viša sila, manje je vjerojatno da će doći do PTSP-a. Puno je vjerojatnije kada je u pitanju ljudska okrutnost, naglašava psihijatrica dr. Marijana Braš za Radio Sljeme. Ako je osoba emocionalno nezrela, primjerice dijete ili mlada osoba, rizik za razvoj PTSP-a znatno raste. Presudnu ulogu ima intenzitet i duljina trajanja. Podrška okoline nakon traume često odlučuje hoće li se trauma razviti u kronični poremećaj ili će osoba, nakon akutne reakcije na stres, uspjeti izaći iz krize.


Slične vijesti

19.11.2020. (09:33)

Vrapče postalo prvi telepsihijatrijski centar u Hrvatskoj (liječenje na daljinu)

14.05.2019. (22:30)

Nemam točka kom drugom se obratit

Prva dnevna bolnica za ovisnike o internetu i video-igrama otvara se u Zagrebu

Liječit će se psihoedukacijom na predavanjima, radionicama i vježbama, grupnim psihoterapijskim radom, podrškom razgovorom sa starijim apstinentima, individualnim razgovorima s terapeutom. U dnevnoj bolnici polaznike će naučiti tehnikama relaksacije, a za njih će se organizirati zajednički izleti, sportske aktivnosti, kreativne radionice. Liječnički tim sastavljen je od psihijatara, psihologa, socijalnih pedagoga, radnih terapeuta i medicinskih sestara. Bolnica je namijenjena odraslima, na Jankomiru. Ovdje bolnica popisala simptome. T-Portal…

14.05.2019. (20:30)

Puno ljudi, al malo živih duša

Nova knjiga psihijatra Torrea ‘Ima li života prije smrti?’ – duhovito nas tjera da se zamislimo nad onim što jesmo

Naizgled lagano i svakome razumljivo pisano štivo, ali u biti zahtjevno, jer artikulira suštinska pitanja naše egzistencije i (be)smisla života. Ima li života prije smrti? u fokus stavlja suštinska pitanja naše egzistencije, a ona su uvijek nelagodna i tegobna. Odgovor na naslov knjige? “Da…ima života i prije smrti, no samo za neke, i to, u pravilu povremeno. Što je više nego zadovoljavajući nalaz koji ne dopušta nikakvo malodušje budući da drži otvorenim horizont nade i spasa”. Novi list…

21.10.2018. (08:30)

Bakahijatrija

Zimbabve: Radikalno liječenje depresije – bake na klupici

U Zimbabveu je na 16 milijuna stanovnika samo 12 psihijatara pa je 2006. pokrenut projekt Klupa prijateljstva kojim su tamošnji psihijatri podučili 400 tamošnjih gospođa u davanju terapije razgovorom. Gospođe su raspoređene u 70 zajednica, a samo prošle su godine pomogle 30.000 ljudi, u metodi koja je empirijski provjerena i proširena na druge države, uključujući SAD. U svijetu 300 milijuna ljudi pati od depresije.

26.11.2017. (09:44)

Kad se ljude pravi zdravima

Izvanredan oporavak oboljelih iz projekta mentalnog zdravlja u Osijeku

Guardian vrlo pohvalno piše o programu osječke psihijatrije koja je ljude iz institucije preselila u zajedničke stanove po gradu, s bolničarima koji im pomažu kad je pomoć potrebna. Pokretač programa je bivši socijalni radnik Ladislav Lamza, a kaže da prvi dan, kad je ljude poslao u stanove, nije mogao zaspati, ali da su ga rezultati oduševili – “kad im damo izbor slobodne volje, rehabilitiraju se. Vjenčaju se, nađu poslove, žive gotovo normalnim životima”. Oboljeli koji su se preselil iz umobolnice u svoje stanove kažu da vole svoju novu nezavisnost – “mogu gledati TV-serije koje mi se sviđaju”, “nije tako gužva – u instituciji je stalno netko vikao”, “mogu si kuhati što želim”, a i neke je rodbina počela češće posjećivati.

08.10.2017. (15:48)

Terapija je gangsta: Kako se promijenio stav hip hopa prema mentalnom zdravlju?

05.04.2017. (15:52)

Zanimljivi esej o psihijatriji: Liječenje depresije je nagađanje, psihijatri spremaju preokret

06.03.2017. (18:23)

Na scenu stupa još jedan Vuco: Splitska Psihijatrija izdala prvi album – zvuk im je tvrd, a tekstovi ‘do testisa’!

05.03.2016. (19:56)

Jednostavniji razlozi

Gdje griješimo kad su u pitanju masovni ubojice?

“Nakon što se zna da ste počinili ubojstvo, bilo kakva ekscentričnost postaje dokaz mentalne bolesti“, kaže Joel Dvoskin, profesor s psihijatrije Sveučilištu Arizona. “Utješno je misliti ‘to nisam ja’. U stvarnosti većina ljudi ubija zbog ljutnje, osvete, ljubomore ili pijanstva. Anti-socijalno ponašanje, zlouporaba opojnih droga, siromaštvo i povezanost s kriminalnim skupinama su mnogo bolji pokazatelji opasnog ponašanje od ludila“, kaže Dvoskin. Ozy