Tko bi primio Rome? - Monitor.hr
06.04.2022. (18:00)

Iznimke gostoljubive Europe

Tko bi primio Rome?

Ukrajinski ratni izbjeglice romske etničke pripadnosti nailaze na manjak susretljivosti i na kršenje međunarodnih konvencija pri ulasku u zapadnije zemlje i boravku u njima. Same ukrajinske vlasti, ali također i vlasti u drugim zemljama, pa i u Evropskoj uniji, sklone su stereotipu da Romi nisu „pravi izbjeglice“. Procjene realnog broja pripadnika te etničke skupine u Ukrajini kreću se od 300 do 400 tisuća. U pokušaju bijega od rata, mnogi od njih suočavaju se s nemogućnošću izlaska iz zemlje, ili ulaska u neku od susjednih zemalja, zbog neposjedovanja važećih osobnih isprava. Oni koji ipak prijeđu granicu, nailaze na nesklonost vlasti i stanovništva zemalja u kojima su pokušali pronaći utočište. H-alter


Slične vijesti

18.08.2023. (10:00)

Glazba je zvonka radost

Direktor Filharmonije Roma i Sinta: Naš orkestar se zalaže za europsko nasljeđe, za zajedničku europsku kulturu

U mom orkestru su svi glazbenici profesionalno obrazovani. Romi su, ali su svirali u međunarodnim profesionalnim orkestrima. U Bečkoj operi, na primjer, ili solo-čelist u radio-televizijskom orkestru iz Leipziga, koncertmajstor u Gothi. Ima dosta Roma koji su diplomirali na Akademiji Franz Liszt u Budimpešti. Ti glazbenici su kao naši glazbeni potomci koji prenose dalje tu glazbu – u isto vrijeme i ozbiljna glazba i narodna glazba djedova ili pradjedova i očeva. Mnogi od njih potječu iz obitelji u kojima se stoljećima sviralo u malim orkestrima. Određeni način sviranja i tempo su se prenosili s koljena na koljeno. Ovaj orkestar, ova glazba – to su ambasadori. Oni pokazuju što nas stoljećima spaja. Nasljeđe je glazba, glazba romskog naroda čiji je zavičaj u mnogim europskim zemljama. Oni govore jezik tih zemalja, preuzeli su njihovu tradiciju, kulturu, vjeru, ali posjeduju i vlastitu glazbenu snagu i energiju. I kada se uključe u ovaj projekt, onda je cijela Europa, cijela kultura Europe tu. DW

14.02.2023. (13:00)

Raste stopa diskriminacije u Hrvatskoj, ali ju se i sve češće prepoznaje

Društvo naprijed, žene i Romi stoj

Neprihvatljivi uvjeti života i svakodnevica praćena predrasudama stvarnost je mnogih Roma u Hrvatskoj - Pučka pravobraniteljica

Istraživanje pučke pravobraniteljice pokazuje da se broj građana s predrasudama smanjio u pogledu svih ugroženih skupina osim žena i Roma – čak četvrtina anketiranih smatra da žene nisu jednake muškarcima, dok ih više od polovice tvrdi da Romi ne žele raditi. Od 2016. naovamo smanjio se broj građana Hrvatske koji ne bi željeli da im dijete stupi u brak s osobom druge vjere, nacionalnosti ili boje kože. Manje je i onih koji tvrde da se ne druže ili ne  surađuju sa Srbima, kao i onih koji bi osjetili nelagodu kad bi doznali da im je kolega na poslu ili susjed gej/lezbijka. U padu je i broj građana koji gaje predrasude prema osobama s invaliditetom i duševnim smetnjama, onih koji smatraju da ne treba zapošljavati azilante, da su beskućnici sami krivi za svoju situaciju ili da su starije generacije nesposobnije od mlađih. Novosti

24.10.2022. (16:00)

Je li sve zaista odjednom poludjelo?

Začarani krug geta – nagrada za najbolju reportažu

Na festivalu reportaže i reportera, Fra Ma Fu, veliku nagradu struke dobila je velika Lupigina reportaža koju potpisuje Hrvoje Ivančić (Lupiga). Kao i sva romska naselja u Međimurju, i ovo je smješteno na livadi, udaljeno od sela s većinskim stanovništvom, izolirano šumama, travnjacima i potocima. Ovde je kraj puta, jer naselje je kao slijepo crijevo, ceste dalje nema. Piškorovec je na zlu glasu. Čak i sami Romi ga smatraju zadnjom rupom na svirali njihove lokalne geografije. Svako romsko naselje vizualno odskače od susjednog sela. Razlika se primjećuje u visini decibela s nečijeg kazetofona i u dječjem smijehu i vriski koja traje od jutra do mraka. „Ja nemam loša iskustva. Znam se prema njima postaviti … i dobri su. Ali kradeju, to treba paziti, jako”, rekla je jedna od prodavačica… „Jedan krade, svi smo krivi. Hoću delat, idem pitat, ali NE jer se prezivam Oršuš. To je problem…i tak“, sliježući ramenima žali se mladić koji je pristao razgovarati. Lupiga

02.09.2022. (09:00)

Krivo smo sve postavili otpočetka

Romi i život izvan civilizacije

Dobro je poznato kako u Hrvatskoj većina Roma živi u udaljenim, izoliranim zajednicama, nerijetko bez pristupa vodi ili električnoj mreži. Primjerice, u studiji o romskom identitetu, socijalnoj distanci i iskustvu diskriminacije iz 2020. godine je podcrtano kako je jedna od centralnih “karakteristika romske zajednice, a često i drugih manjinskih skupina, njihova prostorna izolacija i segregacija od većinskoga stanovništva. Od dolaska na hrvatske prostore Romi su se uglavnom nastanjivali na perifernim dijelovima naselja, što je djelomično posljedica ekonomske depriviranosti, a djelomično zakonskih odredaba. Takav način života dovodi do vrlo slaba ili gotovo nikakva kontakta romskoga stanovništva s članovima većinske skupine. Podijeljenost prema rasnim i etničkom osnovama zasnovana je na predrasudama i stigmatizaciji određene društvene skupine. Segregacija je pritom fizička i prostorna refleksija diskriminacije te ju povratno dodatno potencira. Kulturpunkt

19.03.2022. (12:00)

Stereotipima nikad kraja

‘Anticiganizam’ – suočavanje s diskriminacijom

Europa ima ozbiljan problem sa raširenom svakidašnjom diskriminacijom romske manjine, što po sebi i nije neka novost. Međutim, unatoč sveprisutnosti diskriminacije rijetko se u javnom prostoru može primijetiti kako se problem razmatra kroz prizmu rasizma ― tj. specifično antiromskog rasizma ili anticiganizma. Riječ je o pojmu koji je u prethodnom desetljeću ušao u širu upotrebu i postao uvriježen u EU institucijama i dijelu civilnog društva. Kako navodi Europska komisija, anticiganizam kao oblik rasizma prema Romima ukazuje na “povijesno ukorijenjen strukturalni fenomen koji se pojavljuje na institucionalnoj, društvenoj i međuljudskoj razini. Svoje porijeklo ima u načinu na koji većina promatra i tretira one koji smatra ‘ciganima’. Ukorijenjen je u procesu ‘proizvodnje drugosti’ koji se gradi na negativnim, ali i pozitivnim, egzotizirajućim stereotipima. Kulturpunkt

01.08.2021. (10:00)

Inovativni modeli uključivanja

Održana konferencija čija je glavna tema uključivanje marginaliziranih skupina u civilno društvo

Centar za mirovne studije i Romska organizacija mladih sredinom su srpnja održali konferenciju o inovativnim modelima uključivanja mladih Romkinja i Roma u društvo. Konferencija je bila podijeljena na dva tematska panela; prvi se doticao uključivanja Romkinja/a putem programa prakse i mentorske podrške, a drugi je temu integracije propitivao kroz područja kulture i umjetnosti. Program mentorstva i prakse u organizacijama civilnog društva omogućio je mladim Romkinjama i Romima da steknu iskustvo i znanje potrebno za samostalan rad u vlastitim zajednicama. Snimka čitave konferencije dostupna je na Facebook stranici CMS-a. Kulturpunkt

14.04.2021. (10:56)

Sretna obitelj

Sanja Modrić provela je prijepodne s mamom i tatom koji su udomili dječačića iz Međimurja

Nije točno da se u Hrvatskoj ne može usvojiti dijete, kaže otac. Ali puno ljudi ne bi malog Roma. A oni su, kaže, htjeli samo dijete. Ne naciju, vjeru i boju kose. I dobili su ga prilično brzo. Pa i beba se nosi u trbuhu devet mjeseci. Otac kaže kako ljudi obično ulaze u to preplašeni, puni dezinformacija i predrasuda, a to treba demistificirati jer postupak je zapravo dosta jednostavan i normalan. No parovi bi na posvojenje trebali gledati kao na dugoročni plan da se nekom djetetu da mogućnost odrastanja u obitelji, a tek nakon toga da se oni sami realiziraju kao roditelji. To je put pun neizvjesnosti, strepnje, očekivanja i emocija, a uz to i truda da se prođu propisane stepenice i zadovolji procedura. Ali ne možeš ni očekivati da će ti beba pasti u krilo. Posvojenje nije šoping – Sanja Modrić.

24.03.2021. (08:33)

'Oni kradeju'

Začarani krug najvećeg geta u Hrvatskoj

Lupiga donosi reportažu o Romima iz Međimurja: Svako romsko naselje vizualno odskače od susjednog sela. Razlika se primjećuje u visini decibela s nečijeg kazetofona i u dječjem smijehu i vriski koja traje od jutra do mraka. Socijalna služba, policija i pokoji znatiželjnik najčešći su posjetitelji, a zlonamjerni će reći da je tamo bolje ne zalaziti ‘jer će te netko opljačkati’. Stvarnost nije u potpunosti takva, ali nepovjerenje je prisutno i izvire kroz svakodnevni život međimurskih ljudi. Ovih, ali i onih. Ili ako ćemo korektnije, onih, ali i ovih.

19.02.2020. (10:49)

Situacija van kontrole

U Otvorenom se žestoko svađali o Romima u Međimurju

Brojni slučajevi nasilja u Međimurju, u koje su uključeni Romi, zabrinjavaju javnost. Župan Matija Posavec rješenje vidi u povećanju broja policajaca i socijalnih radnika, strožim uvjetima za dobivanje socijalne pomoći te kažnjavanju roditelja koji ne šalju djecu u školu. Veljko Kajtazi, zastupnik romske nacionalne manjine u Saboru, župana je optužio da štiti kriminalce, te da su za nerede krivi pojedinci, a ne cijela zajednica.

09.06.2019. (16:30)

Tomić: Da sam sedamdeset pete izabrao pošten posao konjokradice, što bih propustio? Možda onaj skup besramnih lažljivaca iz Čakovca

“Po duši govoreći, da sam sedamdeset pete, šeste, otišao s popravljačem kišobrana i gatarom, izabrao pošten posao konjokradice, švercera ili violinista, što bih propustio? Što bi mi nedostajalo iz našega svijeta bijelaca? Možda ono otprije nekoliko dana u Čakovcu, gdje je tisuću desničara izašlo na ulicu protestirajući protiv svojih ciganskih susjeda, visoko podižući natpise: “Hoću normalan život.” Ma, znate šta, poserem se na njihov normalan život. Tko je uopće Bujancu i Rojsu rekao da su zdravi u glavi?”, piše Ante Tomić za Jutarnji.