Tjedni pregled vijesti iz znanosti: Šećer u krvi otkriva se mjerenjem visine nečijeg glasa, senzorne olovke čitaju Brailleovo pismo, a osmišljen je i kotač koji se prilagođava terenu - Monitor.hr
Petak (18:00)

Ako ništa, vijesti iz znanosti nas pune optimizmom

Tjedni pregled vijesti iz znanosti: Šećer u krvi otkriva se mjerenjem visine nečijeg glasa, senzorne olovke čitaju Brailleovo pismo, a osmišljen je i kotač koji se prilagođava terenu

Istraživači Sveučilišta znanosti i tehnologije u Hong Kongu (HKUST) razvili su prototip “personaliziranog uređaja za upravljanje toplinom”. Ovaj sustav koristi hladnjak za hlađenje zraka koji se zatim zrači prema korisniku sa super-hladne površine. To će biti super zamjena za klima uređaje. Jedan drugi tim znanstvenika otkrio je način na koji bi se mogli riješiti neugodnih mirisa iz zadimljenog vina. Iz medicinskih novosti, otkriveno je kako se količina šećera u krvi može vidjeti po visini glasa. To utire put novom načinu otkrivanja dijabetesa tipa 2 ili praćenja šećera u krvi dijabetičara jednostavnim razgovorom s pametnim telefonom. Pomoću umjetne inteligencije će se moći otkriti i druge bolesti putem zvuka snimljenih na telefon. Bug donosi (prošlo)tjedni pregled ostalih vijesti iz svijeta znanosti.


Slične vijesti

06.07. (17:00)

Sva lica ljudskog zdravlja

Brzi skenovi ljudskog lica pokazuju koliko brzo starite i postoji li rizik od razvoja određenih bolesti

Model strojnog učenja koji su izradili stručnjaci Pekinškog sveučilišta može automatski obraditi i analizirati toplinsku kartu lica osobe kako bi predvidio ima li metabolički poremećaj, poput masne jetre ili dijabetesa, s više od 80 posto točnosti. Toplinski profil pojedinca povezan s načinom života i metaboličkim zdravljem; toplinski profil lica dijabetičara u prosjeku je više od šest godina stariji od profila zdravih vršnjaka. Ljudi s povišenim krvnim tlakom pokazuju povećanu temperaturu u području oko očiju i na obrazima, a muškarci s hipertenzijom obično imaju relativno hladnije noseve. Bug donosi pregled znanstvenih novosti tjedna.

01.06. (10:00)

Ne baš skroz, ali i ovako je bolje

Raos: Može li se plastika potpuno reciklirati?

Jasno je da se ne može pronaći jedinstveni postupak za depolimerizaciju, jer svaka je plastika napravljena od drugačijeg polimera, sintetizirana iz drugog monomera. Usto treba znati da postoje, u kemijskom smislu, dvije vrste umjetnih polimera, kondenzacijski i vinilni (ili adicijski) polimeri. Prvi se mogu, barem u načelu, depolimerizrati vodom, dok kod ovih drugih, vinilnih polimera, voda ne pomaže.

Zahvaljujući rezultatima deset tisuća kompjutorskih simulacija, autori novijeg rada došli su do zaključka da bi cijena stirena (produkta pirolize polistirena) proizvedenog u pogonu kapaciteta 120 tona na dan bila točno 2,09±0,21 dolara po kilograma, što je otprilike dvostruko više od cijene stirena na tržištu (1,0 – 1,3 USD/kg). Ta konstatacija ne zvuči dobro, no treba uzeti u obzir da se opisanim postupkom dvostruko smanjuje emisija ugljikova dioksida u usporedbi s najjednostavnijom metodom zbrinjavanja polistirena, naime spaljivanjem. Kada se i to uzme u obzir (jer se emisija CO2 plaća!), stiren proizveden od otpada mogao bi konkurirati onom proizvedenom iz nafte. Nenad Raos za Bug.

15.05. (18:00)

Racionalno o realnome

Korado Korlević u nedavnoj Explori: S ovom civilizacijom nećemo zaustaviti globalno zatopljenje

Emisija o svima i svemu, iznad i ispod. Stalni gost Korado Korlević odgovora na brojna pitanja i zagonetke svijeta oko nas. Zanimljive i kontroverzne teme, znanstve novosti, povijesne zagonetke i trendovi razvoja tehnologije. Urednik i voditelj Elvis Mileta. Ovdje možete poslušati i druge emisije. U emisiji od 30. travnja Korlević je govorio o globalnom zatopljenju, GMO ljudima, obnovljivim izvorima energije, zašto djeci ne treba davati bluetooth slušalice… Video na Youtube-u je razdijeljen na poglavlja o kojima priča.

10.05. (21:00)

Dobro pa ne letim u svemir u bližoj budućnosti

U svemiru se razvile opasne bakterije, otporne na antibiotike

Istraživanje provedeno na Međunarodnoj svemirskoj postaji je pokazalo da su se tamo, iako je u pitanju visoko kontrolirano okruženje, razvile opasne bakterije koje su otporne na antibiotike, a kakve ne postoje na Zemlji. Znanstvenici su proučavali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena još 2018. godine. Studije su pokazale da mikroorganizmi izloženi mikrogravitaciji mogu steći otpornost na više antibiotika i povećanu virulentnost, odnosno zaraznost. U takvim uvjetima, dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sustav astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti. Kako je borba protiv otpornosti bakterija na antibiotike postala globalan problem, ovakva saznanja pomažu u boljem razumijevanju kako bakterije evoluiraju i prilagođavaju se u različitim okruženjima. (Index)

09.05. (19:00)

Korisna informacija za one koji su neodlučni otići u Tajland

Otkrivena je nova vrsta zmije s očnjacima koji su ‘poput oštrice‘

Nova vrsta zmije pronađena je na Tajlandu, a dobila je ime špiljska zmija Kukri (Oligodon speleoserpens). Zmija živi u vrlo nemilosrdnom okruženju u tajlandskim vapnenačkim planinskim špiljama, a otkrio ju je herpetolog Harry Ward Smith, nakon što je uz stijenu u špilji vidio zmiju kako se penje. Zmija ima izbrazdane ljuske na donjem dijelu trbuha, koje joj pomažu da se penje po stijenama. (Jutarnji list)

17.04. (15:00)

Dr. House intro music

Istraživanja sugeriraju da je naša percepcija vremena usko povezana s ritmovima našeg srca

Eksperiment s 45 sudionika otkrio je da su intervali između otkucaja srca povezani s doživljajem trajanja zvukova: kraći intervali rezultirali su duljim percepcijama zvuka, dok su duži intervali skratili doživljaj trajanja. Ovo istraživanje sugerira da je naša trenutna percepcija vremena povezana s ritmovima srca, što ukazuje na kompleksnu ulogu srca u našem doživljaju vremena. Otkucaji srca su ritam koji naš mozak koristi kako bi nam dao osjećaj da vrijeme prolazi. A to nije linearno – stalno se skuplja i širi. (Znanost)

07.04. (20:00)

Dok mi stagniramo, znanost ide naprijed

Tjedni pregled znanstvenih novosti: Robot koji zna kada se nasmiješiti, produljen vijek plazmene baklje, energija iz svjetlosti i suza…

Silikonski obloženo robotsko lice uspostavlja kontakt očima i koristi dva modela umjetne inteligencije za repliciranje nečijeg osmijeha i predviđanje tuđeg izraza lica, kineski znanstvenici uspješno su produžili životni vijek plazmene baklje s nekoliko stotina sati na nekoliko godina, razvijen sustav koji suze pretvara u dovoljno električne energije za rad pametnih kontaktnih leća i drugih očnih uređaja, zatim tu je “inteligentna tekućina”, odnosno programabilni tekući metal s podesivom elastičnošću, optičkim svojstvima, viskoznošću pa čak i sposobnošću prijelaza između newtonske i nenewtonske tekućine…. Pregled novosti iz znanosti i tehnologije na tjednoj bazi donosi Bug.

30.03. (14:00)

Joj da mi je rudnik toga

Fullereni s azotnim atomima unutar sebe: najskuplja stvar na svijetu, gram košta čak 130 milijuna eura

Fullereni s azotnim atomima unutar sebe postavlja novi standard u cijeni. Čak 130 milijuna eura po gramu čini ga najskupljom tvari na svijetu. Ali zašto je cijena toliko visoka? Razlog leži u potencijalu ove tvari za revolucionarnu tehnologiju. Njihova primjena u izradi atomskih satova mogla bi promijeniti način navigacije, omogućujući precizno određivanje položaja i eliminiranje slijepih točaka GPS-a. Znanstvenici vjeruju da bi čak i pametni telefoni mogli uskoro sadržavati ove revolucionarne satove. Fullereni, nazvani po arhitektu Richardu Buckminster Fulleru, oblikovani su poput kaveza od atoma ugljika, s jednim atomom azota unutar sebe. Ova struktura obećava svijetlu budućnost za tehnološka dostignuća. (Klik.hr)

20.03. (12:00)

U početku bijaše znatiželja

10 hipoteza koje su oblikovale znanost

Svaki veliki znanstveni pothvat započeo je s hipotezom. Od Newtonovih razmišljanja o gravitaciji do Einsteinove revolucionarne teorije relativnosti, hipoteze su bile iskra koja je zapalila plamen otkrića. Kroz analizu i razumijevanje ovih temeljnih koncepata, možemo se inspirirati za istraživanje, postavljati pitanja i težiti znanju koje oblikuje našu budućnost. Pregled donosi Geek:

  1. Hipoteza o velikom prasku
  2. Darwinova teorija evolucije
  3. Mendelovi zakoni nasljeđivanja
  4. Einsteinova teorija relativnosti
  5. Heisenbergov princip neodređenosti
  6. Hipoteza o tektonici ploča
  7. Hipoteza o crnim rupama
  8. Hipoteza o mikrobima
  9. Hipoteza Gaia
  10. Hipoteza o velikom filtru