Tisuću stabala za 100 će godina postati knjige: Zavirite u Knjižnicu budućnosti - Monitor.hr
06.02.2024. (16:00)

Tko doživi pričat će

Tisuću stabala za 100 će godina postati knjige: Zavirite u Knjižnicu budućnosti

Ne radi se o čudu moderne tehnologije, nego će se u njoj 100 godina čuvati neobjavljeni rukopisi svjetski poznatih autora. U šumi Nordmarka, sjeverno od Osla, 2014. godine, posađeno je tisuću stabala. Za sto će godina od njih nastati papiri – za tiskanje 100 djela, koja su čuvana 100 godina, donosi HRT. tportal


Slične vijesti

18.01. (12:00)

I korice su važne

Hrvatska lijepa knjiga: Nagrađene knjige s najljepšim naslovnicama 2024.

Na natječaj je pristiglo čak 197 izdanja, od kojih je prosudbeno povjerenstvo izabralo njih 12, a među njima se našla i knjiga uz dizajnerski potpis Zorana Đukića i studija đkć – Grad je sinteza Saše Šimprage (link). Među odabranim knjiga su Designing in Coexistence – Reflections on Systemic Chang objavljena u izdanju Udruženja hrvatskih arhitekata kao rezultat istraživanja u sklopu Hrvatskog paviljona na 18. Venecijanskom bijenala, čiji dizajn potpisuje Niko Mihaljević (više ovdje), te Krešimirac autora Dina Igreca i Sonje Leboš u nakladi Udruge za interdisciplinarna i interkulturalna istraživanja, a za čije je oblikovanje knjige zaslužna Tessa Bachrach Krištofić (ovdje). Vizkultura

16.01. (10:00)

Ajde, napokon nešto dobro od tih influencera

Nakon blogera nove vrste influencera: ”booktokeri” i ”bookstagrameri”

Na društvenim mrežama knjiga postaje sve traženiji pojam. Svi su složni: ”knjiški influenceri” potiču promjenu porazne statistike čitalačkih navika u nas. A koliko su na mlađe naraštaje društvene mreže utjecajne, svjedoče izdavači: Mladi jako vole “vrištati” kada vide da je neka knjiga prevedena na hrvatski, iako je činjenica da jako puno čitaju na engleskom. HRT je razgovarao s izdavačima, ali i samim influencerima koji svoju publiku educiraju o knjigama.

11.01. (14:00)

Da vas ne manipuliraju podacima - naučite statistiku

Brojevi ne lažu: Poučna i zabavna knjiga – statistički podaci stavljeni u određeni povijesni i znanstveni kontekst

Vaclav Smil dosad je napisao više od četrdeset knjiga o temama koje obuhvaćaju energiju, promjene okoliša i stanovništva, proizvodnju hrane i prehranu, tehničke inovacije, procjenu rizika i javnu politiku. Nijedan živući znanstvenik nije napisao više knjiga (o širokom spektru tema) recenziranih u uglednom časopisu Nature. Član je Kraljevskog društva Kanade, a 2010. godine časopis Foreign Policy proglasio ga je jednim od stotinu najboljih mislilaca na svijetu. Britanski The Guardian naziva ga “štreberom nad štreberima”, The Times “ambicioznim i zadivljujućim eruditom”. Ovu je knjigu podijelio u sedam velikih poglavlja u kojima se bavi ljudima, državama, potom strojevima, konstrukcijama i uređajima, zatim gorivima i električnom energijom i na kraju prometom, hranom i okolišem. Najbolje knjige

05.01. (13:00)

Za knjige iz druge ruke

Najstariji antikvarijat u Hrvatskoj je u Rijeci, neprekidno radi već 63 godine

“Mali neboder” jedan je od dva riječka antikvarijata, s fondom knjiga od 30 tisuća domaćih i stranih naslova. Od šezdesetih do kraja devedesetih godina prošloga stoljeća, vlasnik antikvarijata bila je Matica hrvatska, a zatim je dobio privatne vlasnike, kolekcionare starina, Sašu Dmitrovića i Tomu Vučinića. I dok mlađa populacija kupuje popularne skandinavske krimiće i svjetski poznate avanturističke sage, stariji guštaju u raritetnim izdanjima. Svi antikvarijati posljednji su svjetionik raritetnih knjiga koje ne bi smjele imati samo dekorativnu ulogu na policama. HRT… na Forumu inače ima popis antikvarijata u Hrvatskoj, za one koji su u potrazi za knjigama.

03.01. (09:00)

Čita se manje, ali se zato odabire popularno i dokumentarno štivo

Čitanje knjiga je u padu, no ne previše značajno, raste popularnost publicistike

Najveći postotak čitatelja pročitane knjige ili kupuje (40%) ili posuđuje u knjižnici (37%). Iako se beletristika čita manje nego prije četiri godine, još uvijek je najčitanija vrsta knjiga (58%). Na drugom mjestu je publicistika, kod koje se uočava lagani trend rasta čitanosti (2020: 27%; 2024:34%), slijede stručne knjige (28%) i priručnici (22%), dok strip, dječje knjige i knjige o umjetnosti čita svega oko 8% populacije. Najtraženiji naslov protekle jeseni zasigurno je bio roman Intermezzo, novi naslov s potpisom Sally Rooney, zatim novi roman Dolly Alderton naslovljen Dobar materijal i posljednji Marquezov roman Vidimo se u kolovozu. Od domaćih autora, pri vrhu je novi roman Ante Tomića Nada, a zabilježen je i povratak Hrvoja Šalkovića. Pri vrhu je i hvaljeni roman Kristiana Novaka Slučaj vlastite pogibelji objavljen godinu prije. Velik interes ponovno je privukla i knjiga Atomske navike, kao i nova knjiga o rimskom caru-filozofu Marku Aureliju. Journal

01.01. (15:00)

Knjige koje osvajaju nagrade, srca i noćne ormariće

Književni šlageri 2024: što čitati kad stvarnost dosadi

  • Han Kang: “Ljudska djela”
    Potresan roman o masakru u Gwangjuu, istražuje ljudsku patnju i otpornost.
  • Virginia Woolf: “Dnevnik spisateljice”
    Intimni uvid u misli i svakodnevicu jedne od najvažnijih autorica modernizma.
  • Witold Gobrowicz: “Dnevnik 1953-1969”
    Refleksije o životu, umjetnosti i egzilu, monumentalno svjedočanstvo 20. stoljeća.
  • Jonathan Littell: “Dobrostive”
    Monumentalan roman o Drugom svjetskom ratu, nazvan novim “Ratom i mirom”.
  • Kristian Novak: “Slučaj vlastite pogibelji”
    Duboko istraživanje ljudskih trauma i odnosa, ovjenčano brojnim nagradama.
  • Tea Tulić: “Strvinari starog svijeta”
    Poetičan roman o otuđenju i prolaznosti, dobitnik tportalove nagrade.
  • Martin Puchner: “Pisani svijet”
    Publicistički pregled povijesti književnosti i utjecaja knjiga na ljudsku civilizaciju.
29.12.2024. (00:00)

Knjige koje vas mogu spasiti od razgovora s ljudima ove godine

Knjige koje su obilježile 2024. – izbor čitatelja i kritike

U kategoriji regionalne književnosti, spominju se sljedeći naslovi: O čemu ne govorimo (Slavenka Drakulić), Žigice (Jurica Pavičić), Sigurna kuća (Marina Vujčić), Liga ribara (Marija Andrijašević), Visoke trave (Zoran Žmirić), Bečki roman (Dragan Velikić), Rat (Miljenko Jergović), Divlji kvas (Ivica Đikić), Beskućnik (Namik Kabil) i Pasja kola (Nataša Govedić).

U kategoriji strane književnosti objavljene u Hrvatskoj, spominju se: Intermezzo (Sally Rooney), Kad smo bili mlađi (Oliver Lovrenski), Empuzij (Olga Tokarczuk), Dobrostive (Jonathan Littell), Familia Grande (Camille Kouchner), Vukovi iz šume vječnosti (Karl Ove Knausgård), Nož (Salman Rushdie) i Dnevnik spisateljice (Virginia Woolf). tportal

12.12.2024. (23:00)

Kad Interliber završi, knjige ne spavaju

Pet novih naslova koji vrište: “Pročitaj nas!”

  • Staljingrad – Vasilij Grossman
    Ratni roman o Staljingradskoj bitki, koji balansira između socrealističke ideologije i univerzalne humanosti. Grossman, ratni dopisnik, donosi upečatljive opise života i smrti na fronti.
  • Priče vjetra – Adelheid Duvanel
    Zbirka priča o neprilagođenima i drugačijima, punih apsurdnog humora i nadrealnih obrata. Izrazito poetski i duboko emotivni portreti onih “nesposobnih za život.”
  • Zidovi pamte – Eric Ušić
    Kulturalna analiza grafita u Istri, koji prizivaju Titovu Jugoslaviju, socijalističku revoluciju i antifašizam, kroz povijesnu i simboličku prizmu.
  • Babette i druge snažne žene – Karen Blixen
    Tri pripovijetke i esej o ženama koje mijenjaju dinamiku moći i sudbine. Klasična Blixen – snažno, introspektivno i književno uzvišeno.
  • Zašto ne pišem – Dijana Matković
    Autofikcija i esej o društvenim nepravdama, borbi s kapitalističkim sustavom i važnosti solidarnosti. Roman koji bolno secira suvremeno društvo.
26.11.2024. (20:00)

Preporuke iz zatvora

Knjiga koju je Beroš čitao u zatvoru: Bestseler NY Timesa, svojevrsni self-help

Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara’, stoji u opisu knjige na stranicama izdavača. ‘Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga u ‘Faktologiji’ predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na ‘nas’ i ‘njih’) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja’, dodaju iz VBZ-a. tportal