Teoretičar kolapsologije: Svijet je doživio opći srčani udar, a mi nismo bili spremni za takav brz i brutalan šok - Monitor.hr
21.12.2020. (14:30)

Biće skoro propast sveta (nek propadne nije šteta)

Teoretičar kolapsologije: Svijet je doživio opći srčani udar, a mi nismo bili spremni za takav brz i brutalan šok

Kolapsologija proučava rizike od sloma naše industrijske civilizacije pa iako koncept društvenog ili civilizacijskog kolapsa postoji već godinama, kolapsologija usmjerava svoju pozornost na suvremeno, industrijsko i globalizirano društvo. Zagovornici te teorije smatraju da će najviše, ako dođe do kolapsa, biti pogođeni gradovi, mnogi će se sektori naći na udaru, povećat će se siromaštvo, krađa i nesigurnost i prije nego što to spoznamo, sve će se početi raspadati. Pablo Servigne jedan je od teoretičara kolapsologije i koautor knjige ‘I drugačiji kraj svijeta je moguć – kako živjeti s kolapsom‘ kaže: “Čini se kao da se oko toga više nitko previše ne uzbuđuje. Danas se sve više mirimo s činjenicom da se događaju globalne katastrofe, kao i s činjenicom da one podrazumijevaju i sustavnu, globalnu kataklizmu.” Jutarnji


Slične vijesti

12.12. (22:00)

Kad Interliber završi, knjige ne spavaju

Pet novih naslova koji vrište: “Pročitaj nas!”

  • Staljingrad – Vasilij Grossman
    Ratni roman o Staljingradskoj bitki, koji balansira između socrealističke ideologije i univerzalne humanosti. Grossman, ratni dopisnik, donosi upečatljive opise života i smrti na fronti.
  • Priče vjetra – Adelheid Duvanel
    Zbirka priča o neprilagođenima i drugačijima, punih apsurdnog humora i nadrealnih obrata. Izrazito poetski i duboko emotivni portreti onih “nesposobnih za život.”
  • Zidovi pamte – Eric Ušić
    Kulturalna analiza grafita u Istri, koji prizivaju Titovu Jugoslaviju, socijalističku revoluciju i antifašizam, kroz povijesnu i simboličku prizmu.
  • Babette i druge snažne žene – Karen Blixen
    Tri pripovijetke i esej o ženama koje mijenjaju dinamiku moći i sudbine. Klasična Blixen – snažno, introspektivno i književno uzvišeno.
  • Zašto ne pišem – Dijana Matković
    Autofikcija i esej o društvenim nepravdama, borbi s kapitalističkim sustavom i važnosti solidarnosti. Roman koji bolno secira suvremeno društvo.
26.11. (20:00)

Preporuke iz zatvora

Knjiga koju je Beroš čitao u zatvoru: Bestseler NY Timesa, svojevrsni self-help

Kada nam netko postavi jednostavna pitanja o globalnim trendovima: koliki postotak svjetskog stanovništva živi u siromaštvu, zašto se broj ljudi u svijetu povećava, koliko djevojčica završava osnovnu školu, sustavno biramo pogrešne odgovore. Toliko pogrešne da će čimpanza, koja odgovore bira nasumice, uvijek bolje pogoditi od učitelja, novinara, dobitnika Nobelove nagrade ili investicijskog bankara’, stoji u opisu knjige na stranicama izdavača. ‘Hans Rosling, vrsni švedski liječnik i statističar, uz pomoć Anne Rosling Rönlund i Olea Roslinga u ‘Faktologiji’ predstavlja novo radikalno objašnjenje zašto se to događa i otkriva deset instinkata koji iskrivljuju našu perspektivu – od naše sklonosti da dijelimo svijet u dvije kategorije (obično na ‘nas’ i ‘njih’) preko načina na koji konzumiramo sadržaje koje nam serviraju mediji (a koji potiču naš strah) do toga kako percipiramo napredak (pri čemu vjerujemo da se većina stvari pogoršava). Naš je problem što smo zapravo nesvjesni svoga neznanja i što predrasude koje nosimo duboko u sebi utječu čak i na naša nagađanja’, dodaju iz VBZ-a. tportal

05.11. (20:00)

Tjedan za čitanje

Uskoro i Interliber, ove godine u fokusu mađarski autori

Počinje u utorak, 12. studenog i traje do nedjelje 17. studenog. Svake godine posjećuju ga mase ljudi što dokazuje da ljubav prema književnosti ne jenjava i da se knjige još uvijek čitaju. Na Interliberu se može pronaći svašta. Od kuharica, znanstvenih dijela, poezije, slikovnica, krimića i brojnih drugih djela. Journal donosi popis zanimljivijih klasika. Ove godine u fokusu je Mađarska koja će predstaviti svoju književnu, umjetničku, gastronomsku i kulturnu scenu. Interliber donosi i glazbenu pozornicu s drugim popratnim sadržajima. Uz sajamske popuste na knjige, na ovogodišnjem izdanju Interlibera predstavit će se novi naslovi, nastupati hrvatski i inozemni autori, te održavati književne radionice, okrugli stolovi, predavanja i kvizovi u cilju isticanja važnosti knjige i čitanja. Očekuje se više od 300 izlagača iz Hrvatske i inozemstva. HRT

05.11. (00:00)

Čitaj više, gledaj manje – knjige za brzo uranjanje u drugi svijet

Knjige ispod 200 stranica ako tražite nešto brzo, a kvalitetno za čitanje

  • Zbogom romantiko! – Sanja Pilić
    • Zbirka priča o životnim situacijama koje će vas nasmijati, dirnuti i potaknuti na razmišljanje.
  • Pad – Albert Camus
    • Pridružite se Jean-Baptiste Clemenceu u njegovoj introspektivnoj ispovijedi u kišnom Amsterdamu.
  • Let iznad kukavičjeg gnijezda – Ken Kesey
    • Klasična borba pojedinca protiv sustava, gledana očima šutljivog, ali pronicljivog poglavice Bromdena.
  • Životinjska farma – George Orwell
    • Satirično i pronicljivo putovanje kroz alegoriju života i vlasti na jednoj ne baš običnoj farmi.
  • Vrli novi svijet – Aldous Huxley
    • Putovanje u distopijsku budućnost gdje je sreća imperativ, a individualnost – prijetnja.

Journal

01.11. (18:00)

Kids are alright

Povratak literature: Vjerovali ili ne, ali knjiga postaje novi statusni simbol predstavnika generacije Z

Iako statistike pokazuju poraznu stopu pročitanih naslova, milenijcima i generaciji Z (!) najviše se može zahvaliti što se uopće išta čita. U Hrvatskoj, konkretno, prema podacima koji su objavljeni na otvorenju manifestacije ‘Noć knjige‘, postotak ljudi koji su pročitali barem jednu knjigu tijekom godine pao je s 49 na 38 posto. Ta se vjerojatnost povećava ako je u pitanju ženska osoba (45 posto), visokoobrazovana (61 posto) ili osoba s višim primanjima u kućanstvu (49 posto), a knjige najviše kupuju osobe u dobi od 26 do 45 godina. Podaci iz Ujedinjenoga Kraljevstva optimističniji su i pokazuju da je lani oboren rekord s 669 milijuna prodanih tiskanih knjiga. Njih najviše kupuju predstavnici generacije Z, koji više posjećuju i knjižnice (rast od 71 posto). U Americi pak generacija Z čita više knjiga od bilo koje generacije, a 70 posto preferira knjige u tiskanom izdanju. Lider

24.10. (13:45)

Rijedak primjerak “Malog princa” u prodaji za 1,25 milijuna dolara

09.10. (15:00)

E-knjiga ne miriše na papir

Tiskane knjige će preživjeti digitalnu revoluciju, iako je odnos s njima drugačiji nego prije

Iako digitalno doba mijenja način na koji čitamo, knjige ostaju važan dio našeg života. Antikvarijati poput onog obitelji Brala, otvorenog 1989., nude utočište ljubiteljima tiskanih knjiga. Unatoč napretku tehnologije, ljubitelji knjiga i dalje cijene fizičku prisutnost knjiga zbog mirisa, dodira i osobnih priča vezanih uz njih. Iako je popularnost digitalnih sadržaja u porastu, knjige kao fizički predmeti imaju posebnu vrijednost i, prema riječima urednika Andrije Škare, opstajat će i u budućnosti, jer svaki čitatelj uživa u svojoj jedinstvenoj vezi s knjigom. HRT

03.10. (13:00)

Uvijek je moderno čitati knjige

Videoteke su izumrle, a knjižare ne – zarađuju milijune i opstaju unatoč e-knjigama

Unatoč izazovima koje predstavljaju online trgovine poput Amazona koji je u Americi glavna stranica za online kupovinu svega pa tako i knjiga te rastuća popularnost e-knjiga, knjižare doživljavaju comeback u posljednjih nekoliko godina. Da, mnogi su se davno oprostili od fizičkih knjiga i sve čitaju preko tableta. No, knjižare, posebno nezavisne, svjedoče oživljavanju. Ima nekoliko razloga zašto, a tiču se promjena u ponašanju potrošača, angažmana zajednice i potragom za malo osobnijim iskustvima. Iako možda ne ostvaruju toliko prihoda kao veliki online trgovci, mnoge su profitabilne i održive zahvaljujući specifčnim strategijama. Postale su centri zajednice. Mnoge knjižare u današnje vrijeme nude book clubs, čitanja autora, predstavljanja knjiga, radionice pisanja i druge događaje koji potiču osjećaj pripadnosti… Journal

29.09. (01:00)

Knjige koje su protresle stoljeće – sada u 5 koraka

Top 5 najboljih knjiga 21. stoljeća prema New York Timesu

Cijelu listu svih 100 najboljih knjiga 21. stoljeća možete pročitati ovdje. Journal donosi top 5:

  • “Genijalna prijateljica” – Elena Ferrante
    Proglašena najboljom knjigom stoljeća, ovaj roman donosi snažnu priču o dugogodišnjem prijateljstvu dviju djevojčica u Napulju, istražujući složenosti odrastanja, društvenih klasa i politike kroz dirljive likove.
  • “The Warmth of Other Suns” – Isabel Wilkerson
    Ova monumentalna povijesna knjiga o migraciji Afroamerikanaca transformira suhoparne povijesne činjenice u uzbudljivo narativno putovanje koje se čita poput fikcije, ali je duboko ukorijenjeno u stvarnim događajima.
  • “Wolf Hall” – Hilary Mantel
    Povijesni roman koji vas uvlači u intrige tudorskog dvora i pokazuje kako se Thomas Cromwell uzdiže iz sjene, osvajajući ljubitelje povijesti i fikcije bogatim prikazom Engleske 16. stoljeća.
  • “The Known World” – Edward P. Jones
    Složen roman koji duboko zadire u moralne dileme vlasništva robova, dok bivši rob postaje vlasnik plantaže i suočava se s teškim pitanjima ljudske slobode i moralne odgovornosti.
  • “Korekcije” – Jonathan Franzen
    Ova obiteljska saga duboko i satirično promišlja o američkom društvu, odnosima i osobnim krizama, ostavljajući čitatelje s pitanjima o modernom identitetu i kulturi.
23.09. (09:00)

Knjige na dijeti: Manje stranica, manje emisija

Izdavači smanjuju knjige radi održivosti i uštede

Kako bi smanjili emisije ugljika i troškove, izdavači prelaze na tanji papir i manje fontove, što rezultira lakšim i tanjim knjigama. Smanjenje broja stranica ne samo da smanjuje emisije, već i troškove proizvodnje, dok održivi fontovi poput Sustainable Serif omogućuju manji, ali čitljiv tekst. Stručnjaci poput Andreasa Stobberupa predlažu smanjenje stranica za do 50%, ali su estetski kompromisi neizbježni. Pandemija je dodatno povećala troškove papira, prisiljavajući izdavače da traže ekološki prihvatljivije i jeftinije načine proizvodnje. Forbes