Tea Tulić: Tugu treba prigrliti, a kad se iščistimo, osjećamo zahvalnost za vlastiti život - Monitor.hr
14.06. (12:00)

Dama koja prvu jutarnju kavu pije sama

Tea Tulić: Tugu treba prigrliti, a kad se iščistimo, osjećamo zahvalnost za vlastiti život

Na poslovično pitanje tko je Tea Tulić dat će zanimljiv odgovor. ‘Žena koja svoju prvu kavu pije sama. Promatračica ptica i ljudi. Volim rješavati sudoku. Ne plašim se visine, ali se plašim tunela’, rekla je između ostalog. O jednoj od tema svog aktualnog romana ‘Strvinari starog svijeta’ – odlasku bliskih i za što se nakon toga uhvatiti – kaže da se treba uhvatiti sebi bliskih ljudi. Tulić često govori i o strahu od toga da Rijeka postane klasična turistička destinacija. Ako se trebamo turistički razvijati, Rijeka treba krenuti u smjeru kulturnog turizma, ali uz jaču brigu za kulturu. tportal


Slične vijesti

12.06. (01:00)

Slučaj svačije pogibelji

Kristian Novak: Moje je da iznesem priču ljudi koji guraju male revolucije, ali ne mogu sami

Dok smo bombardirani irelevantnim informacijama o tome tko je skinuo kile, a tko izvalio kakvu glupost u reality showu, među nama ima čestitih i časnih ljudi koji guraju svoje male revolucije, bore se protiv sustava stostruko jačih od njih i u tome su često sami – rekao je jedan od finalista tportalove književne nagrade, književnik Kristian Novak koji je ove godine izbacio novi hvaljeni hit roman Slučaj vlastite pogibelji. Tportal donosi cijelu seriju kratkih intervjua s finalistima ove nagrade.

15.05. (19:00)

Za one koji slušaju, a kao da čitaju

Book&zvook prva je domaća digitalna biblioteka za slušanje knjiga

Do danas je aplikaciju book&zvuk preuzelo gotovo 30 tisuća ljudi, a njih malo više od 5 tisuća stalni su korisnici. Biblioteka obuhvaća vrlo širok raspon – od klasika, preko suvremenih domaćih autora, prijevoda i školske lektire do publicistike te pažljivo uređenih naslova za djecu. Osim u mobilnoj aplikaciji book&zvuk, knjige su dostupne i na svim velikim svjetskim distribucijskim kanalima, kao i u većini gradskih knjižnica gdje ih možete posuditi. Na svjetskim tržištima rast audio knjiga je golem, no to ne znači da pada prodaja papirnatih knjiga, upravo suprotno. HRT

25.04. (14:00)

U potrazi za dobrim sf-om

Izdisaj: Ted Chiang kroz spekulativnu fikciju filozofski propituje društvo našeg doba

Ime vam na prvu možda ništa ne znači, ali ako ste gledali film “Dolazak” (2016) Denisa Villeneuvea, onda ste otprilike stekli dojam kako Ted Chiang (1967) piše jer je francuski redatelj bazirao zaplet na njegovoj kratkoj priči “Kako si došla na svijet”. U Izdisaju je devet pripovijetki: u “Trgovcu i alkemičarovom prolazu” bavi se putovanjem kroz vrijeme; u “Izdisaju” piše o civilizaciji robotskih bića koja potroše sav zrak a dišu na umjetna pluća; “Što se očekuje od nas” poigrava se s idejom da slobodna volja ne postoji; “Životni vijek softverskih predmeta” istražuje duboku emotivnu povezanost ljudi i digitalnih stvorenja… Chianga ne zanima klasični trop o putovanju kroz vrijeme i (ne)mogućnosti promjene prošlosti, nego razvija priču u kojoj ta nemogućnost nije nužno izvor tuge. Možda je najintrigantnije njegovo književno razmatranje pogrešivosti ljudskog pamćenja i mogućnosti da ono jednoga dana postane digitalno i besprijekorno. Najbolje knjige

20.04. (01:00)

Pročitam knjigu, odgledam seriju, odigram igru – savršena cjelina

Novi trend: Književnost kao inspiracija za videoigre

U svijetu videoigara, inspiracija pronalazi svoje korijene u književnosti više nego ikad prije. Imamo tako igre čiji su svjetovi izvorno bili osmišljeni u proznim djelima, kao npr. Discworld, Dune, Harry Potter, The Witcher, Lord of the Rings… Svoje adaptacije u videoigre dobila su neka slavna književna ostvarenja, npr. Kafkin Preobražaj (Metamorphosis), a ni suvremena književnost nije zaostajala pa je čak i Paolo Coelho imao svoju igru (Pilgrim). No, koji bi naslovi mogli biti sljedeći? Što biste vi voljeli vidjeti? Možda “Američki bogovi” Neila Gaimana kao epsku avanturu? Pita se Zoran Žalac za HCL.

05.04. (20:00)

Zli jezici

Danilo Kiš je svojevremeno bio optuživan za plagiranje: Grobnica kopana zavišću

Zaplet te književne drame koja je obeležila književnu i javnu scenu u drugoj polovini sedamdesetih godina, prema dobrim poznavaocima prilika, svoj osnov je crpio u zavisti nekih njegovih kolega kojima nije prijalo Kišovo uzdizanje na lestvici evropskog književnog Panteona. Tako se u potrazi za Ahilovom petom Kišovog stvaralaštva i njegovog autorskog pristupa došlo do toga da je u pisanju “Grobnice za Borisa Davidoviča” preuzimao čitave delove drugih knjiga. Time je doveden u pitanje čitav njegov književni postupak, a usput je insinuirano da su i neke njegove ranije knjige delimično bile plagijati. Sam Kiš je napad doživeo teško, kao hajku, montiran proces i nesumnjiv pokušaj njegove moralne i književne likvidacije. Međutim, “Grobnica za Borisa Davidoviča” živi i dalje. I u godinama kada se pojavila imala je velike tiraže, prevedena je na preko 30 svetskih jezika. Ipak, sve ono što se dogodilo ostavilo je ožiljke na Kišovoj duši i dovelo je do neke vrste njegovog samoizgnanstva u Francusku, mada se povremeno vraćao u Beograd i na letovanje u Dubrovnik. Pulse

04.04. (00:00)

Za držati pokraj kreveta

Tri kratke preporuke: Marko Aurelije, Ernest Becker, Tessa Hadley

  1. Marko Aurelije – Meditacije (Planetopija, 2017.): Više od 1800 godina prošlo je od smrti rimskoga cara Marka Aurelija koji je u svojim četrdesetim i pedesetim godinama pisao svojevrsni „dnevnik“. Tekst nije mišljen da bude objavljen, Marko Aurelije pisao ga je da izdrži sam sa sobom: često je u tim zapisima otvoreno ranjiv, dirljivo iskren i samokritično uporan u onome što bismo danas mogli nazvati „tesanjem karaktera“. No ponajprije je riječ o stoičkom građenju „unutarnje tvrđave“, osnovnih filozofskih uvjerenja i postulata koji nam mogu poslužiti kao utočište u trenucima izazova i kriza.
  2. Ernest Becker – Poricanje smrti (Naprijed, 1987.): Ovom je knjigom smrću opsjednuti Woody Allen mahao pred nosom Diane Keaton u filmu „Annie Hall“. Slijedom te asocijacije, Becker čitatelja, poput Vergilija, knjigom „spušta“ niz stranputicu neuroze. „Poricanje smrti“ dobar je pregled najvažnijih postignuća psihologije od Freuda nadalje, no mnogo je važniji sociološki aspekt koji se nadovezuje na čovjekovu temeljnu egzistencijalnu dilemu: činjenicu da je pola životinja a pola simbol
  3. Tessa Hadley – Late in the Day (Jonathan Cape, 2019.): Alexandr i Christine te Zachary i Lydia dva su bračna para, sve četvero prijatelji koji se poznaju od mladosti. Kad Zachary iznenada umre, u njihovu se kvartetu otvara pukotina dubine Marijanske brazde. „Late in the Day“ obiteljski je roman, filigranska studija četiriju karaktera, rijetko utješno štivo koje govori da je život, unatoč, nedaćama, žilava, tvrdoglava životinja.

Najbolje knjige

 

 

26.03. (00:00)

Pohvala umjesto epitafa

Ono što je Joyce bio za Dublin, Abdulah Sidran je bio za Sarajevo

Veliki književnik preminuo je prije dva dana u 80. godini života. Njegova spisateljska karijera započela je 60-ih godina, pripadao je generaciji mladih književnika koju se i danas često naziva šezdesetosmaškom, a opus su mu obilježila brojna djela. Bio je redoviti član Akademije nauka i umjetnosti BiH (ANUBiH), a za književni rad dobio je veliki broj domaćih i međunarodnih nagrada uključujući “Nagradu slobode” PEN centra Francuske. Rođeni Sarajlija i gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao je u svome gradu, a do travnja 1992. godine bio je vodeći dramaturg na RTV-u Sarajevo.

Do 2011. Abdulah Sidran široj hrvatskoj javnosti bio je možda najpoznatiji kao scenarist kultnih filmova “Sjećaš li se Dolly Bell” i “Otac na službenom putu” koji su proslavili Emira Kusturicu. No, kada je Naklada Ljevak objavila izbor iz poezije “Partizansko groblje” tog bosanskohercegovačkog akademika i majstorskog kandidata u šahu, doživljaj tog autora u Hrvatskoj počeo se mijenjati, da bi objavom njegove obiteljske sage “Otkup sirove kože” Sidran potpuno “kupio” našu čitalačku publiku. I ne samo našu, jer do danas “Otkup sirove kože” njegov je najprodavaniji roman i kod nas i u svijetu. Večernji

22.03. (20:00)

Književnost sa začinom

McCarthyjev problem: razorna moć metafore

Kad je “Putnik” prvotno najavljen 2015. godine, biolog David Krakauer opisao ga je kao “matematički i analitički roman”. “Što napravite nakon što napišete ‘Cestu‘?” retorički je upitala McCarthyjeva urednica u Knopfu Jenny Jackson. “Napišete dvije knjige o Bogu i egzistenciji.” Cormaca McCarthyja za života su nazivali “velikim pesimistom američke literature”, njegov “Krvavi meridijan” opisali su kao “gnostičku tragediju”. Slično bi se moglo reći i za “Putnika” i “Stellu Maris” – i to su gnostičke tragedije. Oba su romana romani ideje – u prvom se autor više bavi fizikom (tuge), u drugom matematikom, sviješću, nesvjesnim i porijeklom jezika; prirodom stvarnosti i povezanošću genijalnosti i ludila.

Nakon što pročitate “Stellu Maris” shvatit ćete da morate ponovno pročitati “Putnika” jer odjednom sve što se zbiva Bobbyju dobiva novo značenje. A onda opet “Stellu Maris” jer sve s čime se Alicia muči ima novo tumačenje. Dva romana o Bogu i egzistenciji napisani su kao beskonačna petlja, uroboros koji grize svoj rep, jebeni prsten, McCarthy!, noćna smjena, podsvjesna matematika. O čemu doista govore vjerojatno ćete shvatiti dok opsesivno važete sastojke za čokoladnu tortu, ili u trenutku kad Keith Jarrett usred koncerta uzvikne od oduševljenja, iznenađen vlastitom improvizacijom u Kölnu. Najbolje knjige

22.03. (09:00)

Autor: ChatGPT

Alati umjetne inteligencije: prijetnja za autore trilera i znanstvene fantastike

Salman Rushdie, slavni pisac i dobitnik prestižne Bookerove nagrade, upozorio na potencijalnu prijetnju koju alati umjetne inteligencije predstavljaju za autore žanrovske književnosti. Rushdie je testirao ChatGPT, alat umjetne inteligencije, zatraživši od njega da napiše 200 riječi u njegovom stilu. Rezultat je nazvao hrpom gluposti, ističući nedostatak originalnosti i humora. Rushdie smatra da bi autori trilera i znanstvene fantastike mogli biti ugroženi, dok bi umjetna inteligencija mogla biti korisna za pisanje filmskih i TV scenarija, posebno u svijetu gdje se često recikliraju iste priče. Ovaj osvrt na utjecaj umjetne inteligencije na književnost postavlja pitanje o budućnosti kreativnog procesa i ulozi tradicionalnih autora u svijetu sve naprednije tehnologije. (Nacional)