Tako si sićušna i nebitna, a opet je cijeli svemir u tebi - Monitor.hr
12.04.2022. (23:00)

Pojmi ti to

Tako si sićušna i nebitna, a opet je cijeli svemir u tebi

Put sad odavde do udaljenosti od 10 milijardi svjetlosnih godina, pa nazad do jednog femtometra (10 na -15-tu metra ili jednu bilijuntinu milimetra) i jezgre atoma. U samo dvije minute. Ma čudo jedno.


Slične vijesti

Jučer (12:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

11.12. (17:00)

Vrijeme leti, ali sada znamo točno koliko!

Najtočniji sat u Hrvatskoj kuca na Institutu za fiziku

Na Institutu za fiziku u Zagrebu predstavljen je Laboratorij za vrijeme i frekvenciju, koji Hrvatsku uključuje u globalni sustav Koordiniranog svjetskog vremena (UTC). Laboratorij pruža alternativu GPS signalu, ključnu za nacionalnu sigurnost i stabilnost infrastrukture. Također, razvija optički atomski sat temeljen na atomima stroncija, 10.000 puta precizniji od trenutnih standarda. Time Hrvatska postaje međunarodni partner u mjerenju vremena, omogućujući umjeravanje uređaja domaće industrije te smanjenje ovisnosti o inozemnim uslugama. Cilj: redefinicija sekunde i nova razina preciznosti u mjerenju vremena! Bug

11.12. (12:00)

Kad AI pokuca na Nobelova vrata

Nobelova nagrada za fiziku otišla pionirima neuronskih mreža

John Hopfield i Geoffrey Hinton, fizičar i “kum AI-ja”, podijelili su ovogodišnju Nobelovu nagradu za fiziku zahvaljujući primjeni fizikalnih modela u razvoju neuronskih mreža. Hopfieldova mreža prepoznaje obrasce poput mozga, dok Hintonovi Boltzmannovi strojevi “kuhaju” rješenja u procesu simuliranog kaljenja. Njihova interdisciplinarna otkrića spojila su fiziku i AI, omogućivši napredak u znanosti i tehnologiji. Iako neki prigovaraju kako nagrada prelazi granice fizike, njihove inovacije nedvojbeno oblikuju budućnost. Zaključak? Fizika nije samo čestice – ponekad je i statistika na steroidima. tportal

09.12. (00:00)

Kako su molekule "dosadom" stvorile temelje fizike

Hrupec: Dosadna svakodnevica molekula – Kako plinovi preživljavaju bez drame

Sve se tvari sastoje od atoma koji u plinovitom stanju kaotično jure, sudaraju se i stvaraju tlak i temperaturu. Kinetička teorija plinova objašnjava kako je prosječna kinetička energija molekula proporcionalna temperaturi, dok promjena energije dovodi do promjena agregatnih stanja (kondenzacija, skrućivanje). Povijesni razvoj teorije uključuje radove Einsteina, Boltzmanna i Maxwella, čije su ideje preobrazile znanost. Sve se svodi na “dosadan” život molekula—puno gibanja, sudaranja i promjene energije, dok se približavanje apsolutnoj nuli smatra krajem molekularne “zabave”. Dario Hrupec za Bug

19.10. (00:00)

Kada fizika postane kućni majstor i vrtlar u isto vrijeme

Prijenos topline: Od džezve do jagoda – kako nam fizika spašava dan

Toplina se prenosi na tri načina: konvekcijom, kondukcijom i radijacijom. Konvekcija uključuje kretanje fluida, poput zagrijavanja vode ili zraka, dok kondukcija podrazumijeva prijenos topline kroz nepomične dijelove materijala, kao što su zidovi. Radijacija je prijenos topline zračenjem, bez potrebe za medijem. Ovi mehanizmi objašnjavaju svakodnevne pojave poput kuhanja, grijanja prostora, pa čak i zaštite jagoda od smrzavanja. Na primjer, polijevanje jagoda vodom tijekom niskih temperatura stvara ledeni izolator koji štiti plodove od hladnoće. Dario Hrupec za Bug

03.10. (20:00)

Skoro ništa ne razumijem, ali odlično!

Mladi znanstvenici odgovaraju na pitanja postavljenima na društvenim mrežama


Članovi Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode iz Križevaca odgovaraju na pitanja postavljena na društvenim mrežama. Na pitanje nalazi li se izvan svemira antimaterija odgovorio je dr. rer. nat. Andrej Dundović. Ovaj institut možete pratiti i na Youtube-u.

12.09. (14:00)

Atomski satovi odlaze u mirovinu – nuklearni preuzimaju smjenu

Nuklearni sat postaje stvarnost

Znanstvenici su korak bliže izradi nuklearnog sata, koji bi mogao nadmašiti preciznost atomskih satova, najpreciznijeg koncepta za mjerenje vremena trenutno. Korištenjem torija-229 i ultraljubičastog svjetla, istraživači su uspjeli pobuditi nuklearne prijelaze i povećati točnost mjerenja vremena. Nuklearni satovi, manje osjetljivi na elektromagnetske smetnje, obećavaju revoluciju u fizici, od proučavanja prostor-vremena do tamne tvari. Iako su još u razvoju, očekuje se da će nuklearni satovi postati jednostavniji i prenosiviji od atomskih, otvarajući nove mogućnosti za znanost. Index

08.09. (14:00)

Možda smo samo bug u nečijem sustavu

Prema jednoj teoriji, Svemir je velika računalna simulacija, a mi smo samo kod

Teorijski fizičari postavljaju temeljna pitanja o svemiru, pokušavajući razumjeti zašto su fizikalni zakoni upravo takvi da omogućuju postojanje života. Razmatraju kako su zakoni poput tamne energije postavljeni na način da omogućuju formiranje zvijezda i planeta, a istražuju i ideje o tome da je svemir možda računalna simulacija, konstruirana od informacija. Alternativno, postoji teorija multiverzuma, gdje naš svemir predstavlja samo jedan od beskonačnih svjetova s različitim zakonima fizike, od kojih je naš “pogodan” za život. Informacijska fizika istražuje ovaj koncept simulacije i stvarnosti iz perspektive informacija. Bug

17.08. (20:00)

Tajna je u preciznom mjerenju

Fascinantnan proboj u mjerenju vremena može promijeniti temeljne ideje o svemiru

Američki fizičari razvili su tehniku koja bi se mogla upotrijebiti za razvoj nuklearnih satova koji bi bili značajno precizniji od najboljih postojećih atomskih satova. Takvo precizno mjerenje vremena trebalo bi omogućiti provjere postojećih teorija i konstanti te olakšati napredak u navigaciji i komunikaciji u dubokom svemiru. Ovo fascinantno postignuće predstavljeno je u časopisu Physical Review Letters. Nuklearni satovi trebali bi omogućiti mjerenja koja bi pokazala jesu li temeljne konstante prirode, poput Planckove i gravitacijske konstante te brzine svjetlosti, doista stalne ili se samo čini da jesu zato što ih još nismo dovoljno precizno izmjerili. Index

09.08. (20:00)

Samo da ne ode van kontrole

Stara tehnologija dobila novi zamah – ono što su htjeli još u Sovjetskom savezu sada uspijevaju u SAD-u

Reaktor WHAM zasnovan je na tehnologiji “magnetskog zrcala” kao izvora energije. U posebnoj se komori nalaze dva vrlo snažna elektromagneta, pa se u prostor među njih ubacuje gorivo za fuzijsku reakciju, deuterij i tricij. Oni se tamo pod utjecajem magnetskih silnica kreću u spiralnim putanjama, a budući da se magnetsko polja dvaju magneta okreće u suprotnim smjerovima, i spiralno kretanje plazme odvija se na taj način. Odatle i “zrcalo” u nazivu te metode. Cilj je dovesti iznimno vruću plazmu u stanje u kojem će se atomi deuterija i tricija neizbježno sudarati i pokretati fuziju, koja s povećanjem intenziteta ima potencijal pokrenuti lančanu reakciju i stvoriti velike količine energije. Krajnji cilj je, dakako, stvoriti više energije negoli je uloženo u pokretanje i održavanje same reakcije. Bug