24.05.2019. (13:30)
Stručnjaci upozoravaju da je industrija prisluškivanja korisničkih razgovora putem pametnih uređaja postala posao vrijedan više milijardi dolara. Softver za “aktivno slušanje” prikuplja podatke kroz mikrofone, čak i kad uređaji nisu aktivno korišteni. Podaci se prodaju oglašivačima i drugim tvrtkama, a korisnici često nesvjesno pristaju na to putem uvjeta korištenja. Kako bi se zaštitili, savjetuje se brisanje nepotrebnih aplikacija i ograničavanje pristupa mikrofonu. Poslovni
Marketinški program američke tvrtke za digitalni marketing, koju su navodno koristili Google, Meta i Amazon, protuzakonito prikuplja i analizira snimljene glasove s pametnih telefona, televizora i drugih uređaja potrošača. Marketinški materijali tvrtke CMG, koje je otkrio portal 404 Media i koji su u međuvremenu uklonjeni s njihove web stranice, tvrdili su da ova tehnologija može otkriti relevantne razgovore i pružiti oglašivačima podatke za učinkovitije ciljanje potrošača. Tvrtka je pojasnila da ne sluša izravno razgovore, već se oslanja na agregirane, anonimizirane i šifrirane podatke trećih strana za plasiranje oglasa. CMG se brani da se pristanak obično dobiva putem korisničkih ugovora, iako su jasnoća i transparentnost takvog pristanka upitni. Bug
I prije pojave američkoga sigurnosnog “zviždača” Edwarda Snowdena, ili sada oko priča s TikTokom, javno se govori o tome da nas pametni telefoni “prate” ili “prisluškuju”. I onima koji nisu paranoici i teoretičari urote potvrda za to može doći od Facebooka i drugih aplikacija kada poslije priče o nečemu vidimo oglas proizvoda o kojemu smo razgovarali ili nam aplikacija ponudi prijateljstvo osobe o kojoj smo razgovarali. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i u marketinške svrhe aktiviranjem prilikom izgovaranja ključnih riječi. Ako razgovaramo o tome da nam se uređaj za pranje rublja pokvario, postoji velika mogućnost da ćemo vidjeti oglase za uređaje za pranje rublja. Sve je legalno, jer smo dali svoj pristanak, objašnjava Marko Barić, stručnjak za marketing, zaljubljenik u nove tehnologije i voditelj marketinga u kompaniji Notchu. Slobodna
/cdn.vox-cdn.com/uploads/chorus_image/image/71932867/1450835668.7.jpg)
Brojni političari sa Zapada tvrde da ByteDance, kompanija koja je vlasnik TikToka, Komunističkoj partiji Kine daje uvid u podatke više od milijardu korisnika širom svijeta. Tako je i Huawei odavno na “crnoj listi” brojnih zemalja Zapada: onemogućena mu je prodaja opreme za 5G telekomunikacijske mreže, a mobilnim telefonima ove kompanije uskraćen je pristup uslugama službene Googleove trgovine aplikacijama. I druge kineske tvrtke dijele slična iskustva, a sve zbog sumnji da Komunističkoj partiji daju uvid u podatke svojih korisnika. Zanimljivo je da i drugi tehnološki giganti svakodnevno prikupljaju ogromne količine korisničkih podataka, poput Googlea ili Mete, odnosno Facebooka i Instagrama, ali nisu ni blizu izloženi optužbama s kojima se suočava kineska konkurencija. Aljazeera
Zaštitu od prisluškivanja nudi nova tehnologija, nazvana Neural Voice Camouflage. Dok razgovarate, ona u pozadini generira prilagođeni audio šum, zbunjujući pritom umjetnu inteligenciju koja transkribira snimljene glasove. Strategija koristi strojno učenje u kojem algoritmi pronalaze obrasce u podacima kako bi podesili zvukove tako da ih UI, ali ne i ljudi, pomiješa s nečim drugim. U suštini, koristite jednu umjetnu inteligenciju da prevarite drugu. Međutim, proces nije tako jednostavan kao što zvuči. Program proizvodi zvukove koji remete niz mogućih fraza koje bi mogle uslijediti. Ljudskim slušateljima audio kamuflaža zvuči poput pozadinske buke i nemaju problema s razumijevanjem izgovorenih riječi. Ali strojevi ostaju zbunjeni. Bug
Načelno sam protivnik prisluškivanja. Imam loše iskustvo. Valjda me je zato Sabor prije gotovo dvadeset godina postavio u povjerenstvo koje je odobravalo “posebne mjere” (Kregarova komisija)… Strache bi najradije rekao da to nije on, da nikad nije bio na Ibizi, da je vjeran muž, praktični vjernik. On je protiv prljavih emigranata koji ugrožavaju europske kršćanske vrijednosti i tradicije, on je inače protiv otuđene europske elite i birokracije. Meni je smiješno što Strache sve to objašnjava podmetanjem tajnih službi. Nije znao da ga se snima? Nije bilo legalno? U pitanju je odjednom je li istina ono što vidimo i čujemo ili zašto je to netko snimio! – piše Josip Kregar na Autografu.
Slovenski premijer napao Hrvatsku zbog navodnog SOA-inog prisluškivanja slovenskih sudaca tijekom arbitražnog postupka
Jeste li primjetili da nakon što ste razgovarali o nekoj temi sa nekim, i to ne preko telefona, baš razgovarali uživo, a mobitel vam je bio u džepu ili na stolu, da ste ubrzo nakon toga na Facebooku počeli dobivati oglase baš u vezi toga o čemu ste pričali. Mi smo primjetili, pripisali smo to slučajnosti. Da nismo paranoični i jedini kojima se to događa uvjerio nas je i članak koji istražuje baš tu nevjerojatnu slučajnost. Zapravo nevjerojatnu drskost koja nadmašuje sve ono što se spominjalo u vezi GDPR-a, naime da vas vaš mobitel cijelo vrijeme prisluškuje i da vas netko snima. Trenutno za ciljanije oglašavanje, ali može i za baš sve ostalo. Opširnije na ovom članku na Vice.com
Američki Senat izglasao je zakon kojim je na šest godina produžen program nadzora interneta bez naloga Državne agencije za sigurnost (NSA). Program dopušta pregled velike količine digitalne komunikacije Amerikanaca i inozemnih državljana izvan SAD-a putem Facebooka, Verizon Communicationsa ili Googleovog Alphabeta. Nova mjera produžuje NSA-ov špijunski program za šest godina, s minimalnim promjenama, a neke aktivističke skupine za zaštitu privatnosti tvrde da su tim zakonom agenciji proširene ovlasti. HRT, The Verge
Telefoni, pametni TV-i i bilo koji drugi uređaji koji imaju zvučnike i mikrofon mogu poslužiti hakerima kao sonarni bug koji je u stanju pratiti korisnikov položaj u prostoriji, kako su to pokazali istraživači s University of Washington (studija ovdje). Oni su hakirali u znanstvene svrhe, samo da pokaže da se to može, a u njihovom slučaju sistemom CovertBand emitirali su visoke sonarne signale skrivene u popularnim pjesmama – iskoristili Michaela Jacksona, Justina Timberlakea i 2Paca – i onda snimali korisnike pomoću mikrofona u telefonima i pametnim TV-ama kako bi odredili aktivnosti tog korisnika. Naravno, tko hakira mikrofon na pametnom TV-u ili računalu može i prisluškivati tog korisnika. Fast Company