Arhiva prometne nesreće - Monitor.hr
06.10.2024. (12:00)

Zlu ne trebalo

Ako nemate ispravnu kutiju prve pomoći u autu, mogu vas kazniti

Koliko god to apsurdno zvučalo, kutija prve pomoći ima rok trajanja. Teško je vjerovati da se zavoji i škare mogu pokvariti, ali ako imate kutiju kojoj je istekao rok trajanja, riskirate kaznu. Držanje kutije prve pomoći u automobilu nije stvar izbora, već obveza regulirana Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Osim stavki koje svaka kutija prve pomoći mora sadržavati, one imaju propisani rok trajanja, najčešće pet godina. Ukratko, moraju biti u skladu s normom HRN 1112, a nove koštaju oko 12 eura. Mirovina, Večernji

03.09.2024. (22:00)

Pazi, sklisko

Ceste mogu biti opasne nakon duljeg razdoblja suše, kiša tad razmaže nakupljenu prljavštinu, ulja i masti

Nesreće sa smrtnim ishodom za kišnih dana su se utrostručile, ali samo kada su ta kišna razdoblja uslijedila nakon sušnih razdoblja koja su bila duža od tri tjedna. Razlog je nakupljanje prljavštine na cestama tijekom sušnih razdoblja zbog kojih ceste postaju skliskije kada su mokre. Kada je vrijeme toplo i sunčano na cestama se nakuplja talog ulja, masti, gume i prašine. Što sušno razdoblje duže traje, te tvari nakupljat će se sve više i stvoriti tanak sloj na površinama cesta. Revija HAK

26.05.2024. (20:00)

Počeli su praviti ceste za ljude koji griješe

Nakon teške prometne nesreće 1995. u Švedskoj uveli revolucionarnu promjenu u sigurnosti u prometu, danas imaju manje poginulih na cestama nego ikad

Godine 1995. dogodila se teška nesreća na autocesti E4 u blizini Stockholma u Švedskoj. Petero mladih ljudi putovalo je u automobilu kada se vozilo prevrnulo u blizini izlazne rampe za trgovinu IKEA. Automobil je udario u betonsku konstrukciju koja je nosila uličnu rasvjetu uz rub ceste, a svih pet putnika je poginulo. Danas Švedska ima jednu od najnižih stopa poginulih u cestovnom prometu na svijetu, a priča o tome kako je zemlja nastojala svesti taj broj na nulu nudi lekciju drugim zemljama. Umjesto na vozače, tadašnji voditelj cestovne sigurnosti, koji je bio medicinski stručnjak, apelirao je da se s cesta uklone, odnosno udalje nosači i druge smrtonosne prepreke. To je promijenilo samo gledanje na prometne nesreće, a utjecalo je i na projektiranje samih cesta. Index

09.04.2024. (13:00)

Možda su i neki vozači rizičniji, a ne auti

Auti sa snažnijim motorima su rizičniji u vožnji, statistički češće sudjeluju u prometnim nesrećama

U istraživanju carVerticala pregledana su izvješća o povijesti vozila 43 marke automobila. U svim su slučajevima automobili sa snažnijim motorima bili skloniji prometnim nesrećama. Čak 46,4 % svih vozila marke Audi sa snagom motora do 100 kW provjerenih na carVerticalu imalo je podatke o oštećenjima, dok je taj postotak među modelima s više od 400 kW još veći – 55,6 %. Slični trendovi zabilježeni su i kod automobila marke Volkswagen, gdje je oštećeno 42,6 % modela do 100 kW te 48,9 % vozila sa snagom motora od 300 do 400 kW. Kod vozila marke Ford, podatke o oštećenjima imalo je 45 % vozila sa snagom motora do 100 kW te njih 55 % sa snagom motora većom od 400 kW. N1

04.01.2024. (17:00)

Nije sve u brzini, ima nešto i u širini

Manje je nesreća zabilježeno na užim cestama nego na onim širokima


Istraživanje provedeno u sedam američkih gradova pokazalo je zanimljive rezultate. Unatoč očekivanjima da veća širina prometnih traka dovodi do manje nesreća, istraživači su zaključili suprotno. Analizirajući 7670 dionica cesta, fokusirali su se na 1117 dionica i otkrili da su uže gradske ceste sigurnije od širih. Većina gradskih odjela za prijevoz preferira gradske ulične trake širine od 3 do 3.6 metara, gdje je to moguće. Međutim, znanstvenici su otkrili da na cestama gdje je širina 2.75 metara nema značajnijeg smanjenja nesreća pri brzini od 32 km/h, ali se drastično smanjio broj sudara pri brzini od 50 do 55 km/h. Osim toga, uže ceste potiču sigurnost pješaka s više prostora za nogostupe i biciklističke staze. (RevijaHAK)

02.11.2023. (10:00)

U psihi je stvar

Neobuzdani za upravljačem: Moraju znati da vožnja nije pravo, nego privilegija

Visoko agresivne i impulzivne osobe oblikuju stil vožnje kojim dominiraju traženje uzbuđenja u vožnji, nestrpljivost, razdražljivost, ljutnja, natjecateljsko ponašanje, sklonost rizičnim postupcima i ignoriranje tuđih potreba. Postoje nekoliko stilova vožnje prema karakteru vozača: strpljivi i pažljivi, rizični (koji traže uzbuđenje), anksiozni, disocijativni i ljutiti stil. Karakteristike ličnosti povezane s rizičnim ponašanjem u vožnji i većom vjerojatnosti događanja nesreća u prometu su: ekstrovertiranost, emocionalna nestabilnost, anksioznost, agresivnost, ljutnja, preuzimanje rizika i impulzivnost. Ne bi se trebalo generalizirati ponašanje vozača prema dobi, ali zato rješenje vide u sustavnom i kontinuiranom prometnom odgoju i obrazovanju od najranije životne dobi, kažu iz Sekcije za prometnu psihologiju Psihološkog društva. Revija HAK

22.10.2023. (07:00)

Malo manje po gasu

Hrvatska je treća u EU po smrtnosti na cestama

Sa 71 poginulim na cestama u 2022. Hrvatska se nalazi na neslavnom trećem mjestu u EU po smrtnosti u prometu, objavila je Europska komisija. Goru statistiku imaju samo Rumunjska i Bugarska. Najsigurnije su ceste u Švedskoj (22 smrtna slučaja na milijun stanovnika) i Danskoj (26 na milijun stanovnika), dok su 2022. u Rumunjskoj (86 na milijun stanovnika) i Bugarskoj (78 na milijun stanovnika) zabilježene najviše stope smrtnosti. Prosjek EU-a 2022. iznosio je 46 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Iako se temeljni dugoročni trend smanjuje, riječ je o 9 % manje u usporedbi s godinom prije pandemije, ne smanjuje se dovoljno brzo da bi se postigao cilj EU-a o upola manjem broju smrtnih slučajeva do 2030. H-alter

28.01.2023. (16:00)

Mladost ludost, a ni starost nije daleko

Jesu li električni romobili najopasnije prijevozno sredstvo?

Koje su najčešće ozljede vozača električnih romobila? - Fitness.com.hr

Romobili su vrlo praktična no i prilično nesigurna prometna sredstva. Prvenstveno je tako zbog njihovih malih kotača zbog kojih su manje stabilni preko neravnina, u zavojima ili prilikom naglog kočenja. Istraživanje je pokazalo da je voziti električni romobil gotovo dvostruko opasnije nego voziti motocikl i 13 puta opasnije od vožnje bicikla. Diljem Europe sudionici u prometu, a posebno pješaci, vrlo su ljuti na vozače romobila jer ignoriraju prometna pravila i često ugrožavaju sebe i druge u prometu. Autostart  Tako je prije nekoliko dana jedan 81-godišnjak zbog prebrze vožnje pao s električnog romobila u pješačkoj zoni Trga bana Josipa Jelačića. Teško je ozlijeđen i zadržan u Traumatološkoj bolnici. Nacional

 

 

05.10.2022. (19:00)

Krš i lom

O tome nitko nije mislio: Automobili sve teži, a zaštitne ograde na cestama stare 30 i više godina

Prometna nesreća - Pročitajte sve na temu: Prometna nesreća — eZadar.hr

Osiguravajuće kuće jasno upozoravaju da čelične ograde i betonske prepreke koje su postavljene u Njemačkoj nisu izrađene za standarde današnjih automobila. U vrijeme kada su te cestovne infrastrukture postavljene, vozila su bila znatno lakša nego danas kad teže u prosjeku između 1600 i 2000 kilograma. “Istraživači su došli do zaključka da u svakom desetom slučaju barijere pucaju, a u svakom desetom slučaju vozilo se prevrnulo kao posljedica udara u ogradu”, rekao je Siegfried Brokman, šef istraživača Njemačke udruge osiguravatelja. On tvrdi da bi oko 10 posto nesreća prošlo s blažim posljedicama da su zaštitni elementi ograda modernije konstrukcije. Autoklub

18.11.2020. (10:30)

Ćorava pravda

Što hrvatsko pravosuđe poručuje divljacima koji ubijaju u prometu?

Marin Kamenički, koji je u strašnom sudaru na Ilici skrivio smrt dvije žene jer je na mjestu gdje je dozvoljeno 50 jurio 195 km/h, dobio je 4 i pol godine zatvora. U obrazloženju presude navedeno je da je nesreću skrivio kao mlađi punoljetnik. Pravni stručnjaci navode da presuda podsjeća na odluku iz 2005. godine kada je 17-godišnjak iz Makarske BMW-om na pješačkom prijelazu pregazio dvije vršnjakinje i dobio samo šest mjeseci zatvora jer “dolazi iz društveno prihvatljive obitelji koja mu je omogućila studiranje u inozemstvu”. Telegram

16.05.2019. (18:30)

Život visi o dva kotača

U prometnim nesrećama lani poginula 59 motociklista i 22 biciklista

U posljednjih pet godina u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama poginulo 236 motociklista, odnosno 14,6% ukupnog broja poginulih na hrvatskim cestama, iako motocikli čine samo 3,82%, što znači da pogibaju četiri puta češće od vozača automobila. Lani je od 59 poginulih motociklista, njih 26 poginulo u nesrećama koje su sami skrivili. Što se biciklista tiče, lani ih je u prometnim nesrećama poginulo smrtno stradala 22, a u razdoblju od 2014. do 2018. njih 125.

28.02.2019. (16:30)

To što je kod njih snijeg, led i mrak pola godine nema veze

U Hrvatskoj lani 331 poginula osoba u prometu, triput više nego u Švedskoj

Prošle je godine u Hrvatskoj u prometu poginula 331 osoba, što je za 14 manje u odnosu na godinu prije, odnosno, statistički, 80 osoba na milijun stanovnika, objavila je udruga Sigurnost u prometu. Prosjek EU je 49 poginulih osoba na milijun stanovnika, a najmanji broj je u Švedskoj – 25 na milijun stanovika. Slijede Velika Britanija (27), Nizozemska (31) i Danska (32). Najveći broj poginulih bilježe Rumunjska (98) i Bugarska (96), a onda slijedi Hrvatska.

08.12.2018. (23:30)

Slijepa ulica

U svijetu svake 24 sekunde jedna osoba pogine u prometnoj nesreći

Broj poginulih u prometnim nesrećama u protekle je tri godine narastao za oko 100.000, a prometne nesreće sada su vodeći uzrok smrti djece i mladih u dobi od pet do 29 godina, objavio je WHO. Ljudi u autima manjina su među poginulima – u ukupnom broju poginulih pješaci i biciklisti čine prosječno 26%, a vozači motora i putnici na motorima 28%. Slobodna

20.11.2018. (19:30)

Što, naravno, ne znači da se može voziti pijan, nego da se ne treba voziti ni pospan

Više ljudi pogine u prometnim nesrećama zbog pospanosti nego pijanstva

Dovoljno je samo 15 minuta nježnih automobilskih vibracija da se smanji vozačeva budnost i izazove pospanost, koja je uzrok 20% fatalnih prometnih nesreća u Europi. Znanstvenici zato pozivaju proizvođače automobila da dizajniraju sjedala tako da se smanje vibracije i njihov uspavljujući učinak. Dotad – zaustaviti auto i odmoriti se. Novi list

16.11.2018. (23:56)

288 poginulih

Hrvat ima triput veću šansu poginuti kada sjedne u automobil nego Šveđanin

Građanin Hrvatske ima tri puta veće šansu poginuti kada sjedne u automobil nego građanin Švedske, upozorila je udruga Sigurnost u prometu povodom Svjetskog dana sjećanja na žrtve u cestovnom prometu. “Do jučer je u 2018. godini na hrvatskim cestama poginulo 288 osoba”, rekao je dr. sc. Željko Marušić upozoravajući da je najveći problem neučinkovito pravosuđe koje ne kažnjava dovoljno oštro najteže prekršitelje. Index

24.05.2018. (08:16)

Vozač u strahu od vozača

Mame i tate se plaše prometa – 40% djece roditelji voze u školu

Dnevno u svijetu u prometu pogine više od 500 djece, a prometne su nesreće vodeći ubojica mladih starosti od 10. do 25. godine, dok je u Hrvatskoj lani sve skupa u prometnim nesrećama poginula 331 osoba. Zbog ovoga je percepcija većine roditelja u Hrvatskoj da su njihova djeca ugrožena u prometu, tako da ih više nego ikada prije svoje školarce dovoze automobilima do škola – 48% učenika 1. do 4. razreda pješači do škole, 40% netko vozi u školu, a 12% koristi javni prijevoz, utvrdio je istraživanjem Fakultet prometnih znanosti (brošura o tome, [pdf], 203 str.). Monitor.hr

24.05.2018. (07:07)

Siguran kao u tenku

Svi novi auti od 2021. morat će imati 11 sustava sigurnosti

Europska komisija 11 će sigurnosnih sustava uvesti kao obavezne na svim novim modelima automobila od 2021. godine. Među ostalima bit će to sustavi automatskog kočenja, sustav upozorenja na promjenu trake, sustav koji očitava ograničenje brzine i prilagođava brzinu automobila, sustav upozorenja na umor kao i kamera straga (ili senzori). Cilj ovog novog propisa je smanjiti smrtnost na cestama, a do 2050. Bruxelles želi posve eliminirati smrtne slučajeve u prometnim nesrećama. Auto Express

02.01.2018. (17:31)

Crna kronika svaki dan

Lani na hrvatskim cestama poginula 331 osoba, 8% više nego 2016.

Na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradala 331 osoba, što je 24 osoba ili 7,8 posto više nego u 2016., čime je hrvatska 60 posto iznad EU prosjeka po smrtnosti na cestama. Autoportal nalazi 10 razloga za ovo: prestar vozni park, preblage kazne na sudovima, preblage kazne za prometne prekršaje, nesigurne prometnice s mnoštvom opasnih točaka, manjkavi i nelogični prometni propisi, preskup taksi prijevoz, previsoke cestarine, loše medicinsko zbrinjavanje unesrećenih, nelogično upravljanje sigurnošću u prometu…

05.11.2017. (09:21)

Nevidljivi ležeći pijanac

Cetinski nakon nesreće u kojoj je pregazio čovjeka: Nisam ga mogao vidjeti

Tijelo 62-godišnjeg muškarca koji je u trenutku nailaska vozila ležao na ulici, Cetinski nije mogao vidjeti – kažu odvjetnici Tonyja Cetinskog koji je u petak u rano poslijepodne svojim Mercedesom u Pustoj ulici u Rovinju pregazio 62-godišnjaka koji je prije toga izašao iz obližnjeg kafića. Odvjetnici objašnjavaju da Cetinski nije vidio čovjeka jer je ovaj ležao na cesti iza zavoja, alkohola u krvi nije imao.

21.10.2017. (20:45)

Kad voziš - ne ubijaj

Više prometnih nesreća zbog pametnih telefona – pogibaju pješaci i biciklisti

Desetljećima je opadao broj poginulih u prometnim nesrećama u SAD-u i onda su stigli pametni telefoni nakon čega je broj poginulih u dvije godine do 2016. godine u prometnim nesrećama porastao za 14% na 37.460 poginulih. U isto to vrijeme korištenje smartphoneova je poraslo sa 75% na 81%, a ono što je najtragičniji da se porast broja poginulih odnosi gotovo isključivo na bicikliste, pješake i motocikliste, male sudionike u prometu koje je lako previdjeti ako je čovjek ometen telefonom. Quartz

01.09.2017. (15:25)

Bušilica nesreća

Bosch razvio tehnologiju za sprečavanje sudara biciklista i automobila

Njemački Bosch razvio je tehnologiju koja vozača automobila upozorava o stanju oko njegovog automobila te reagira umjesto njega, a čime bi se trebali spriječiti sudari biciklista i vozača. Riječ je o senzorima okoline koji reagiraju pri brzinama do 40 km/h i kočnicama zaustavljaju automobil u mjestu brzinom manjom od dva treptaja oka (190 milisekundi) (ovdje video-demonstracija situacije). Osim ovoga, Bosch je razvio sustav nadzora okoline automobila koji obuhvaća radijus od 20 metara oko vozila, koji upozorava putnike o pješacima ili biciklistima u blizini, kako ne bi naglo otvorili vrata i prouzrokovali im ozljede. Bosch je dobavljač dijelova za gotovo sve marke automobila, a novi izum mogao bi se već sljedeće godine pronaći u brojnim modelima. Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 490 prometnih nezgoda koje su imale karakteristiku – nalet na biciklista i u kojima je smrtno stradalo 20 osoba, a 391 osoba je ozljeđena. Cycling Weekly, Forbes

18.06.2017. (15:18)

Krug spasa

Stručnjak: Problem obilaznice Vodica riješiti – s dva kružna toka i kamerom

Dva kružna toka i jedna fiksna kamera trajno bi riješili problem nove obilaznice oko Vodica, na kojoj se u mjesec dana od otvaranja dogodilo 5 prometnih nesreća, komentira prometni stručnjak Željko Marušić. Kružni tokovi na dva načina bitno povećavaju sigurnost: praktički uklanjaju rizike težih ozljeda i smrtnosti na raskrižjima te prigušuju dolazne i odlazne prometne tokove, pogotovo van gradova. Monitor

27.03.2017. (08:27)

Na cesti ćuprija

Prometni stručnjak: Za crni vikend krivi su mostići, policija i stari auti

Nezaštićeni armirano-betonski mostići preko odvodnih kanala uz rubove cesta najveći su problem hrvatskih prometnica, komentira prometni stručnjak Željko Marušić niz prometnih nesreća u Hrvatskoj proteklog vikenda. Zakazala je, kaže, i policija, jer su se nesreće dogodile u krajnje predvidivim okolnostima, u noćnim i ranojutarnjim satima subote i nedjelje, kad naša mladež, često alkoholizirana, juri u nesigurnim starim autima. Monitor

18.02.2017. (12:08)

Dimna bomba

Komentar sudara zbog dima: Zabraniti paljenje korova, kontrolirati razmak između auta

Treba odrediti područja uz autocestu sa zabranom nekontroliranog paljenja korova, piše prometni stručnjak Željko Marušić u osvrtu na jučerašnju prometnu nesreću na autocesti A1 kod odmorišta Zir gdje se sudarilo sedam vozila, uključujući kamione (ovdje snimka sudarenih vozila, ovdje video dima na cesti). Hrvatska je među rijetkim zemljama s razvijenom mrežom autocesta na kojima se sustavno ne kontrolira razmak među vozilima i ne sankcionira prekršitelje. Monitor

08.02.2017. (09:27)

Da je snijeg cijelu godinu...

U siječnju u prometu poginulo 11 osoba, najmanje u povijesti

U prometnim nesrećama u Hrvatskoj u siječnju poginulo je 11 osoba, što je 12 osoba manje nego lani, 14 manje nego u siječnju 2014. godine i najmanje općenito u nekom siječnju. Ovakav mjesec uslijedio je nakon iste takve godine – 2016. u prometnim nesrećama poginulo je 307 osoba, manje nego bilo kada prije u povijesti, jedna osoba manje nego 2014., ali i 41 osoba manje nego 2015. i čak upola manje nego 2007. kad je bilo 619 smrtno stradalih. 24 sata

21.01.2017. (09:00)

16 poginulih, većinom djece u prometnoj nesreći u Italiji

Najmanje 16 osoba, većinom djece, poginulo je sinoć na sjeveru Italije u nesreći mađarskog autobusa koji je prevozio djecu, učitelje i roditelje. Većina žrtava ima između 14 i 16 godina. 39 osoba je ozlijeđeno. Do nesreće je došlo u trenutku kad je autobus udario u stup i zapalio se kod izlaza s autoceste kod Verone. Francuski vozač autobusa mogao bi biti među žrtvama kao i njegova obitelj. Reuters

03.01.2017. (18:02)

Driving Ms. Death

Hrvatske ceste 60% opasnije od europskih, RH među 3 najgore države EU

Sa 304 osobe smrtno stradale prošle godine u prometnim nesrećama u Hrvatskoj, što su 72 osobe na milijun stanovnika, hrvatske su ceste 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka i Hrvatska je među dvije-tri najgore zemlje Unije, ističe prometni stručnjak Željko Marušić. Na razini EU očekuje se smanjenje smrtnosti u usporedbi s 2015. za oko pet posto, uz stopu od 48 poginulih na milijun stanovnika. Kao jedan od glavnih razloga izdvaja lošu prometnu kulturu, koju “matematički potvrđuje” udio najugroženijih skupina sudionika u prometu, poput pješaka, biciklista, mopedista i motorista u ukupnom broju poginulih. Slobodna

16.10.2016. (07:17)

Ograde - rješenje za sve

Frontalne sudare spriječiti – žičanim ogradama na sredini ceste

Žičane barijere na sredini prometnica apsorbiraju energiju kod udara pri čemu se ona raspršuje lateralno, a države koje su postavile ove prepreke zabilježile su pad smrtnosti od 90% u frontalnim sudarima, piše Večernji povodom nedavnog niza sudara sa smrtnim posljedicama. Moramo hitno vratiti uredbu ograničenja snage automobila za mlade vozače i znatno pooštriti i sustavno provoditi nadzor ispunjenje odredbi o trajanju upravljanja za vozače teretnih vozila i autobusa, kaže prometni stručnjak Željko Marušić.

13.10.2016. (22:09)

Zašto prometne nesreće s toliko puno žrtava?

U posljednja četiri dana u prometnim nesrećama u Hrvatskoj poginulo je osmero ljudi, ove godine sve skupa 243 (prošle 273), a u odnosu na broj stanovnika Hrvatska je prvi europskom vrhu po broju poginulih na cestama. Izdvajaju se dva uzroka na kojima se može raditi: trećinu nesreća sa smrtnim posljedicama u posljednjih 10 godina izazvali su vozači s manje od 5 godina iskustva; Hrvatska nema stručnjake koji ceste grade i nadziru isključivo s aspekta prometne sigurnosti. HRT

12.08.2016. (14:17)

Death Proof

Nesreća u Rijeci: Građane se potiče na kupnju mrtvačkh sanduka na kotačima

Nakon prometne nesreće u kojoj je u srijedu u Rijeci poginula žena, oglasio se prometni stručnjak Željko Marušić, koji zaključuje da je “smrtni ishod nesreće posljedica i nerazumne fiskalne politike prema novim, sigurnim vozilima”. On smatra da bi država trebala poticati kupovinu novih vozila, a ne da građani voze “mrtvačke sanduke na kotačima” poput Fiata Uno, koji je vozila stradala. N1

28.07.2016. (13:18)

Fušarenje teško živote

Za nezgodu kod Male Kapele kriva – loža drenaža autoceste

Nesreća koja se u utorak dogodila na autocesti A1 kod tunela Mala Kapela, kad su poginule dvije osobe, posljedica je loše drenaže autoceste, nedostatka kvalitetne ograde, neprilagođene brzine, premalo kamera i manjkavih propisa, kaže prometni stručnjak Željko Marušić. Najveći je problem loša drenaža zbog koje se na zavojitim strminama stvaraju potoci, gubi se kontakt guma s kolnikom i automobil se doslovce počinje skijati, kaže on. Dodatni su problem ograde, nedovoljno dobre izvedbe i lošeg utemeljenja, a koje na mnogim opasnim mjestima mogućeg izlijetanja niti nisu postavljene. Index

01.07.2016. (06:51)

Pridružio se Nikoli

Prvi sudar Teslinog auta na autopilotu sa smrtnom posljedicom

Proizvođač električnih auta Tesla izvijestio je o prvoj prometnoj nesreći svog vozila na autopilotu koja je završila pogibijom čovjeka u njihovom autu. Objašnjavaju iz Tesle kako se nesreća dogodila na autocesti kad se ispred njihovog auta ispriječio kamion bijele boje, a sunce bilo jako pa ga autopilot nije vidio. Dodaju kako je ovo prva pogibija na njihovom autopilotu nakon 130 milijuna prevezenih milja, američki je prosjek 94 milijuna milja, a svjetski 60. Forbes se pita je li Tesla kriv za ovu pogibiju. NY Times

18.04.2016. (13:39)

Pijana pravda

Miljuš o prometnoj u Ilici: Represivni sustav građanima pljunuo u lice

Prekršajno, a ne kazneno procesuiranje za prometnu nesreću u Ilici skandal je koji će nanijeti dugoročnu štetu sigurnosti cestovnog prometa i dovodi u pitanje funkcioniranje pravne države, kaže prometni stručnjak Željko Marušić. “Kad treba povući konkretne poteze koji će pokazati odlučnost države prema divljacima za volanom, domaćim ili stranima, naći ćemo sto načina da njihovo divljaštvo prođe bez odgovarajuće sankcije”, komentira Dušan Miljuš.

18.04.2016. (06:22)

Proda nešto tenisica i eto...

Vozač Audija koji je skoro pokosio bebu s ocem – kažnjen s 18.800 kuna i pušten

Vozač Audija koji je u subotu ujutro u zagrebačkoj Ilici pijan izgubio kontrolu nad autom i završio na pločniku, gdje su bili otac i 3-mjesečna beba, kažnjen je s 18.800 kuna i pušten na slobodu. Vozač je prekršajno kažnjen, no postojala je mogućnost kaznenog progona, za obijesno vožnju, za što je propisana kazna 3 godine zatvora, što sud očito nije smatrao potrebnim. Čovjek je identificiran kao biznismen Miroslav Stanojević (46). Večernji, HRT

28.05.2015. (09:54)

Češće za volanom, češće pijani

Muškarci puno češće ginu u prometu nego žene

Analizirani podaci iz 2012. godine pokazuju da je u vozilima u SAD-u poginulo dva i pol puta više muškaraca nego žena – 23.808 naspram 9.733. Djelomično je to zbog toga što muškarci više i češće voze, ali stoga što su veći izgledi kako će u vožnju krenuti pijani. Gotovo četvrtina nesreća s fatalnim ishodom uključivale su muškarce s više od 0,8 promila alkohola u krvi, naspram 15% žena. T-Portal

12.05.2015. (10:33)

Zataškano

Googleovi auti bez vozača skrivili prometne nesreće

Četiri od 48 auta koji sami voze u Kaliforniji imala su prometne nesreće u posljednjih osam mjeseci. Tri od tih automobila u vlasništvu su Googlea, a četvrti tvrtke Delphi. Obje tvrtke su opovrgnule da su njihova vozila skrivila nesreću, a prema kalifornijskom zakonu detalji nesreća su povjerljivi. BBC

25.03.2015. (09:09)

On the road

Na domaćim cestama najviše ginu mladi u dobi od 18 do 24 godine

Prema podacima MUP-a, lani je na domaćim prometnicama život izgubilo 308 osoba, što je za 60 manje nego 2013. godine. U toj crnoj statističkoj kategoriji Hrvatska zauzima 23. mjesto na ljestvici EU-a, ali brojke ipak padaju. Velik je broj mladih koji ginu u prometu, na milijun osoba od 18-24 godina, u Hrvatskoj gine 165, što nas, nažalost, čini neslavnim rekorderom EU-a. Pad broja poginulih na cestama počinje nakon što je vozačima ponovo dozvoljeno do 0,5 promila alkohola u krvi. Novi list