Tada eksperimentalna, transplantacija koštane srži prikazana u filmu Čuvari formule danas je rutinska metoda liječenja - Monitor.hr
25.11.2023. (12:00)

Humanost do srži

Tada eksperimentalna, transplantacija koštane srži prikazana u filmu Čuvari formule danas je rutinska metoda liječenja

Kada se 15. oktobra 1958. dogodila nesreća u Vinči, u svijetu još nije bilo uspješnog liječenja radijacijske bolesti. U Parizu se prof. Georges Mathé odlučuje na eksperimentalan, radikalan postupak liječenja ozračenih vinčanskih znanstvenika – transplantaciju koštane srži. U sali sa eksperimentalnim reaktorom u Srbiji grupa mladih znanstvenika bila je ozračena visokom dozom radijacije prilikom izvođenja eksperimenta. Budući da mjerni uređaji ne uspijevaju očitati visinu radijacije, opravdano se zaključuje da je ona smrtonosna. Roman “Slučaj Vinča” potanko opisuje dileme i strahove Parižana koji pristaju na rizik da im se iz bedrene i grudne kosti izvuče jedna litra koštane srži pod pretpostavkom da će je organizam s vremenom nadoknaditi, a sve radi spašavanja života mladih znanstvenika iz Jugoslavije. Scene presađivanja u “Čuvarima formule” su intenzivne, mučne i tužne. I film i knjiga naglašavaju humanost i hrabrost darivalaca, ali i jedina dva parametra koja je tada prof. Mathé mogao uzeti u obzir prije postupka, a to su podudarnost krvne grupe i spola darivatelja i primatelja. Njegov pionirski pothvat bio je uspješan, predstavlja prekretnicu za buduća liječenja i danas se naziva alogena transplantacija, jer darivatelj i primatelj nisu srodne osobe. Novosti


Slične vijesti

15.11.2023. (08:00)

Prvo po kokice pa pred veliko platno

Čuvari formule: Visoka doza dramatike po receptu Dragana Bjelogrlića

Tema je pogibeljni incident 1958. godine u Institutu za nuklearne nauke u Vinči, petnaestak kilometara od Beograda. Institut je osnovan malo poslije jugoslavenskog raskida sa Sovjetskim Savezom i Staljinom, a stroga tajna i nikad službeno potvrđena ideja bila je da Jugoslavija tamo izradi atomsku bombu. Tri su okosnice filma – jedna je (neuspješni) projekt „atomska bomba“, druga je liječenje četvero znanstvenika i tehničara Instituta u Vinči u pariškom Institutu Curie, koje je vodio profesor i doktor Mathe, te treća – tajne službe u jeku hladnog rata u to vrijeme. Film je nagrađen na oba festivala na kojima je prikazivan, u Locarnu i u Sarajevu, a u zagrebačkim kinima počinje se prikazivati 16. studenog. Treba ga gledati, u subotu je na ZFF-u doživio prave ovacije publike, kaže Zdenko Duka za Lupigu. Svoju recenziju donosi i Zrinka Pavlić za tportal. Temu ima i na Forumu.

12.11.2023. (20:00)

Film i politika, ne baš svakidašnji spoj...

Dragan Bjelogrlić kod Stankovića: Kada vlastodršci pobjede državu, nastane zvjerinjak

Bjelogrlić je nedavno u Zagrebu predstavio svoj novi film Čuvari formule o pokušaju da Jugoslavija napravi atomsku bombu. Danas je u Nedjeljom u 2 istaknuo da su se njegovi filmovi prikazivali u Hrvatskoj, ali uvijek u nekim lošim terminima. Pokraj filmova, dotaknuli su se i politike. Rekao je da se Hrvatska promijenila na bolje otkako je ušla u Europsku uniju i kako bi volio da će u Srbiji biti tako, gdje je politički angažiran, iako osobno smatra da mu je angažman više društveni nego politički. Predsjednika Srbije Aleksandra Vučića je nazvao autokratom te je indirektno prozvao i zapad koji takve vođe naziva “stabilokratima”. HRT, Index

27.12.2021. (09:00)

Pričajmo o filmu

Cane Partibrejker Bjelogrliću: Napravio si, Draganče, pravi rokenrol od filma!

Film “Toma” redatelja Dragana Bjelogrlića do sada je u Srbiji vidjelo više od milijun ljudi, što ga čini najgledanijim srpskim filmom svih vremena. Bjelogrlić je gostujući u emisiji “Oko” otkrio koje su ga se kritike najviše dojmile: Ono što najviše pamtim su tekstovi koje su ljudi napisali, a nisu morali, gospodin Bazdulj, Jergović, Jurica Pavičić, Basara, Dušan Kovačević… I to je meni jako značajno zato što su to ljudi od pera, koji su pogledali i imali potrebu da nešto zapišu… Moglo bi vas zanimati ako ste vidjeli film, a i ako još niste. Na Forumu se također lijepo pisalo o Tomi.

06.10.2021. (17:00)

Ostala je samo uspomena

Markovina: Bjelogrlićev film o Tomi Zdravkoviću bit će hit

Iako je tek krenuo u festivalski život i redovnu distribuciju, već sada je jasno da će biografski film o Tomi Zdravkoviću ‘Toma’ biti apsolutni hit, i to u svim zemljama koje su nekad činile Jugoslaviju.  Njegov burni život obilježen demonima koji su ga progonili, a to su djetinjstvo u Leskovcu, nesretne ljubavi, kocka i alkohol su, istina, dušu dali da postanu filmski hit, ali da je to tako jednostavno, davno bi netko snimio film o Tomi bez da upropasti potencijal koji njegova životna priča ima. Bjelogrlić je napravio sjajan posao, i to ne bježeći od klišeja, nego ih štoviše naglašavajući. A to je već autorska genijalnost – piše Dragan Markovina. Telegram…

27.08.2019. (13:00)

Nemamo mi veze s Balkanom

Dragan Bjelogrlić se čudi zašto hit serija ‘Senke nad Balkanom’ još uvijek nije prikazana u Hrvatskoj

“Nekim čudom se serija nije prikazivala samo u Hrvatskoj. Sad se počinje prikazivati u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj, a čujem da će je gledati i u južnoj Americi. Složit ćete se kako je apsurdno da se ne prikazuje kod vas, jer u Sjenkama (trailer) igra desetak vrsnih hrvatskih glumaca (Bojan Navojec igra Pavelića). Generalno su tridesete godine pune kontroverzi. Čudno mi je kako ne znamo iskoristiti to što živimo na prostoru koji je pun apsurda. To je idealno za serije i filmove” – priča Bjelogrlić na Večernjem. Na Sarajevo Film Festivalu premijerno je prikazana prva epizoda druge sezone serije ‘Senke nad Balkanom’ koja je osvojila publiku u cijeloj regiji. Komentari o seriji na Forum.hr

09.01.2017. (16:09)

Teška pitanja

Dragan Bjelogrlić: Šta nisam mogao da kažem svojoj ćerki

“Svaki roditelj zna da je jedna od najtežih stvari u životu ona kada vam rođeno dete postavi pitanje na koje nemate odgovor. Da li će i meni ceo život ‘seljačine’ određivati šta je dobro a šta ne? Jesu li za njih već unapred rezervisani skupoceni automobili i luksuzni separei, a za ostali svet tramvaji, autobusi i zadimljeni bircuzi sa klekom i lozom? Da li je ta podela završena, tata?”, piše glumac Dragan Bjelogrlić za Nedeljnik.