2050. će na Zemlji živjeti 9,7 milijardi ljudi, u Hrvatskoj 3,3 milijuna - Monitor.hr
18.06.2019. (18:30)

Zemlja + još jedna Kina i Indija

2050. će na Zemlji živjeti 9,7 milijardi ljudi, u Hrvatskoj 3,3 milijuna

Svjetsko stanovništvo sve je starije, a rast broja stanovništva usporava, no očekuje se da će s današnjih 7,7 milijardi ljudi broj Zemljana narasti do 9,7 milijardi do 2050. i na 11 milijardi na kraju stoljeća, stoji u UN-ovom izvještaju. U Hrvatskoj bi 2030. moglo živjeti 3,877 milijuna stanovnika, 2050. godine 3,365 milijuna stanovnika a 2100. tek 2,183 milijuna stanovnika. Devet država bit će zaslužno za više od 50 posto rasta stanovništva – Indjia, Nigerija, Pakistan, Kongo, Etiopija, Tanzanija, Indonezija, Egipat i SAD. Inače, 1990. žene su u prosjeku rađale 3,2 djece, ove godine 2,5, dok će 2050. fertilitet pasti na 2,2.

https://time.com/5608713/world-population-9-billion-2050/

 


Slične vijesti

27.09. (13:00)

Svi bi na zapad

Promjena broja stanovnika u EU državama u posljednjih 30 godina

Prikazana je usporedba broja stanovnika 1993. i 2023. u postocima. Tako je Turska povećala stanovništvo za 49 posto, Irska za 47 posto, dok je Hrvatska smanjila za 16 posto. Stanovništvo Hrvatske ubrzano stari. Do 2030. naša zemlja zabilježit će najveći pad broja stanovnika među članicama Europske unije. Novo izvješće Svjetske banke upozorava da je to potencijalni rizik za gospodarstvo. HRT

11.07. (14:00)

Svi bi u gradove

Najgušće naseljeni gradovi su Rijeka, Split i Zagreb, čak je 195 naselja bez ijednog stanovnika

Najgušće naseljene prostorne jedinice na razini gradova/općina su Grad Rijeka (2 488,75 st./km2), Grad Split (2 022,51 st./km2) i Grad Zagreb (1 196,33 st./km2), dok su najrjeđe naseljene Općina Lanišće (1,86 st./km2), Općina Udbina (1,95 st./km2) i Općina Civljane (2,06 st./km2). Najniža gustoća naseljenosti općenito je primjetna u brdsko-planinskim područjima te depopulacijskim područjima Like, Gorskoga kotara, Korduna, Banovine i Slavonije. Obilježje pak Hrvatskog zagorja i Međimurja jest kontinuirano umjerena gustoća naseljenosti. Najnižu gustoću naseljenosti imaju lička naselja Divoselo, Počitelj i Tiškovac Lički, s po 0,02 st./km2. Sela bez stanovnika su u posebnom razredu s opisom: “nema pojave” (N1)

29.06. (11:00)

Je, ali ima 'caka'... ma dosta mi je caka

Vlasti u Toskani odlučile su sufinancirati kupnju kuće u ruralnim područjima

Ako aplicirate za natječaj, možete dobiti od 10 000 do 30 000 eura za kupnju kuće u jednom planinskih gradića koji imaju manje od 5000 stanovnika – u ovoj regiji ima ih 119. No, valja imati na umu kako su cijene nekretnina u Toskani visoke, a svota koju ćete dobiti ne smije prijeći 50 posto troškova kupnje i renoviranja nekretnine. Dakle, ako u najboljem slučaju pronađete nekretninu i odlučite krenuti za Italiju, u svome džepu, za maksimalan iznos subvencije, morate već imati 30 000 eura, a teško da ćete pronaći nekretninu u koju odmah možete useliti za 60.000 eura. Podnositelji zahtjeva moraju biti talijanski državljani ili državljani druge države Europske unije. Oni izvan EU moraju imati boravišnu dozvolu s najmanje 10 godina. Green

10.06. (17:00)

Tko radi, ne boji se gladi

Nikad više radnika i nikad manje stanovnika

Hrvatska danas ima najviše zaposlenih u protekle 32 godine, pokazuju službene statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Zadnji je put više osiguranika, osoba koje su po različitim radnim osnovama uplaćivale mirovinsko osiguranje, Hrvatska imala tijekom 1992. godine. Tada ih je bilo tek oko 3000 više nego danas. No, naša je zemlja 1992. godine imala oko 4,6 milijuna stanovnika, a danas nas je otprilike 800.000 manje. To znači da Hrvatska nikad nije imala toliko zaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Valja, međutim, naglasiti kako u Hrvatskoj danas radi više od 100.000 tisuća stranih radnika te najmanje 30.000 umirovljenika. Danica

16.01. (15:00)

Treba raditi na podmlatku

Istraživanje: obitelji širom svijeta zbog starenja suočit će se s drastičnim promjenama

Studija pokazuje da će se broj mlađih rođaka smanjiti za više od 35%, dok će broj pradjedova i prabaka značajno porasti. Prema projekcijama, do 2095. godine, prosječna 65-godišnja žena imat će samo 25 živih rođaka, što je značajan pad u odnosu na 41 rođaka koliko ih je imala 1950. godine. Najveće smanjenje očekuje se u Južnoj Americi i na Karibima, gdje bi veličina obitelji mogla pasti za čak do 67%. Demografski problem osobito je izražen i u zemljama jugoistočne Europe, a ponajviše u Hrvatskoj. Hrvatska bi do 2050. mogla izgubiti još oko 600.000 ljudi i to najproduktivnijih, mladih, obrazovanih. Autori studije naglašavaju potrebu za ulaganjem u sustave socijalne podrške kako bi se osigurala dobrobit pojedinaca, posebno starijih. Očekuje se da će države morati preuzeti veću ulogu u pružanju skrbi, budući da se obiteljske mreže smanjuju i starije osobe postaju sve ovisnije o podršci države. (Index)

10.12.2023. (21:00)

Brojke su neumoljive

Hrvatska u 35 godina izgubila milijun stanovnika i 370.000 radnih mjesta

Novi su to podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na dan 30. studenoga u kojem navode kako je riječ o broju osiguranika koji po različitim osnovama uplaćuju mirovinsko. U Hrvatskoj je zadnjeg dana studenoga bilo ukupno oko 1,66 milijuna zaposlenih po svim osnovama i organizacijskim oblicima. To je najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj u proteklih 30 godina: usporedbe radi, tijekom 1993. imali smo oko 1,7 milijuna osiguranika i oko 4,6 milijuna stanovnika. Danas smo pak premašili brojku iz 1994. godine kad smo imali oko 1,62 milijuna osiguranika. No, prve procjene govore kako smo ove godine na oko 3,8 milijuna stanovnika. U 30 godina, dakle, Hrvatska je izgubila oko 800.000 stanovnika, ali i ostala na otprilike istom broju zaposlenih. I to zahvaljujući, prije svega, stranim radnicima kojih je u našoj zemlji danas već više od 160.000. Danica

09.04.2023. (12:00)

Neravnoteža

Ukupna težina divljih kopnenih sisavaca na Zemlji manja je od 10 posto težine svih ljudi

Populacije divljih vrsta smanjene za dvije trećine - Pobjeda

Dok se populacija ljudi na Zemlji približava brojci od osam milijardi, prirodni svijet i divlje životinje postupno nestaju. “Kad na televiziji gledate dokumentarne emisije o divljim životinjama, mogli biste lako zaključiti da je sisavcima u divljini sasvim dobro”, rekao je glavni autor studije “Globalna biomasa divljih sisavaca” Ron Milo. “No ta je pretpostavka pogrešna. Naprotiv, nije im tako dobro. Njihova ukupna masa iznosi oko 22 milijuna tona, što je manje od 10 posto ukupne mase čovječanstva. A kad tome dodamo i sva naša goveda, ovce i ostalu stoku, to je još 630 milijuna tona ili 30 puta više od ukupne mase divljih životinja. Primjerice, mačke imaju ukupnu biomasu od oko dva milijuna tona, što je gotovo dvostruko više od afričkog slona. Podaci su poražavajući i poziv su čovječanstvu na buđenje”, objasnio je Milo. Tportal

 

23.01.2023. (00:00)

Ponos i predrasude

Ruska Federacija nije samo ruska: U najvećoj državi na svijetu žive 193 nacije

Arhiva Ruska Federacija - Monitor.hr

Ujedinjeni narodi imaju 193 članice, a toliko nacija i etničkih grupa živi u Ruskoj Federaciji, najvećoj državi svijeta, o kojoj mnogi imaju predrasude kad se govori o nacionalnom, etničkom i vjerskom sastavu. Država se prostire na dva kontinenta (Europa i Azija), graniči s 14 država, ima 11 vremenskih zona te površinu od 17,1 milijuna četvornih kilometara (govorimo o međunarodno priznatim brojkama, bez okupiranih teritorija Ukrajine). Ruska Federacija ima 144,7 milijuna stanovnika, od kojih su tri četvrtine Rusi, ostali pripadaju desecima etničkih i nacionalnih manjina. No, nije samo broj Rusa i Ukrajinaca pao, već i Tatara (pad od 600.000) i Čuvaša (368.000). Baškiri su prilično stabilni, dok je broj Čečena znatno porastao – sa 1,431 na 1,674 milijuna. Negativne brojke pokazuju i drugi autohtoni narodi Ruske Federacije, a najteža situacija je kod ugrofinskih naroda. Mordvini su “izgubili” gotovo četvrt milijuna pripadnika, sve je manje Udmurta, Karelijaca, Komija… Pad u brojkama je evidentan kod Oseta, Kakaza, Adigeja, dok su Jakuti malo brojniji nego 2010. godine. Aljazeera

17.11.2022. (17:00)

Ima još mjesta

Cijeli život slušamo da nas je previše na Zemlji. To je opasni mit

NA svijetu živi 8 milijardi ljudi, prema izvješću Ujedinjenih naroda. Svjetsko stanovništvo se povećalo za milijardu ljudi u 11 godina jer nas je 2011. bilo 7 milijardi. Rast broja svjetskog stanovništva ipak usporava, a 1 posto rasta 2020. je najmanje od 1950. Iako danas treba prehraniti dvostruko više ljudi nego 1975., pokazalo se da je svijet u tome jako uspješan. Ne postoji veće područje na svijetu na kojem ljudi ne žive duže i ne jedu više. Danas se prehranjuje dvostruko više ljudi nego prije pola stoljeća, a u prosjeku svaka osoba unese više kalorija, u svakom dijelu svijeta. Iako se iz toga može pretpostaviti da se koristi daleko veća površina Zemlje za uzgoj hrane, to je tek djelomično istina. Index