Svjetski dan turizma: Na moru i dalje najviše Nijemaca, zatim Slovenaca i Austrijanaca

Omiljena destinacija za Urlaub

Svjetski dan turizma: Na moru i dalje najviše Nijemaca, zatim Slovenaca i Austrijanaca

Kad je riječ o prosječnom broju noćenja po dolasku, kako kažu podaci iz 2022. godine Državnog statističkog zavoda, Nijemci prosječno ostvare 7,2 noćenja po dolasku, Česi 6,6 noćenja te Slovaci 6,4 noćenja. Prije ulaska u EU, 2013. godine, najveći prosječni broj noćenja ostvarivali su Rusi, potom Danci, dok su Nijemci bili tek na trećemu mjestu. Prema svim podacima, turisti u Hrvatsku najviše vole dolaziti u vlastitom aranžmanu, a 2022. njih je čak 71,1%, došlo individualno, dok ih je u organiziranim grupama došlo 28,9%. Najviše vole sobe i apartmane, odnosno kuće za odmor, slijede kampovi, a tek onda hoteli. Green

turizam

Da nismo bukirani samo za sezonu

Paul Bradbury: Pet mogućnosti koje bi Hrvatska mogla iskoristiti za cjelogodišnji turizam

U 10-minutnom videu Paul Bradbury predlaže kako bi se Hrvatska mogla poboljšati u turizmu: prvi je pojačano ulaganje u brendiranje kroz sport, budući da je Hrvatska na Google-u jako popularna za vrijeme Svjetskog i Europskog prvenstva u nogometu, ali i u drugim sportovima. Ne trenira u Hrvatskoj samo jedna ekipa za vrijeme zimske pauze, npr. Druga stvar je destinacija za digitalne nomade. Bradbury priča o delegaciji jedne kompanije koja je bukirala hotel u Splitu na dva mjeseca i svoje aktivnosti radila iz Hrvatske. S obzirom na brojne prazne i zapuštene objekte, posebno uz obalu, tu možda leži potencijal. Treća stvar je medicinski turizam, prije svega dentalni. Četvrta je na listi hrvatska gastronomija, domaći specijaliteti i kvalitetna vina. Postoje zainteresirane skupine koje bi rado kušale tradicionalnu hranu i to izvan sezone, i to ne nužno na obali. Peta stvar je vezana uz rodno mjesto Nikole Tesle i pokušaj brendiranja njegovog imena i tehnologije koju je sam razvijao i koja je danas nikad aktualnija u svijetu.

Paul Bradbury turizam

A neće ni nas

Turizam je industrija koja nikad nije obogatila nijednu zemlju, upozoravaju stručnjaci

Polovina svih zaposlenih radi za manje od 1160 eura, koliko iznosi medijalna plaća, dok značajan dio radnika u privatnom sektoru može računati samo na minimalac. Turizam čini gotovo 20 posto bruto društvenog proizvoda, a trgovina, koja se značajno oslanja upravo na turizam, idućih 20 posto. Ekonomski stručnjaci uporno ponavljaju da su građani u gospodarstvima koja se oslanjaju na turizam uglavnom – siromašni. Hrvatski su radnici u četvrt stoljeća napustili na ovom prostoru umiruće industrije poput brodogradnje, petrokemije ili proizvodnje vlakova, no nisu ih u većoj mjeri zamijenili poslovima propulzivnim industrijama novog milenija već onima u trgovini i turizmu. Dobro se drže i građevinarstvo i IT sektor, no prerađivačka industrija je u padu. Poslovni

industrija radnici turizam

Je li skupoća naš novi izvozni hit?

Izdaci naših građana u inozemstvo porasli više od 34 posto

Poskupljenja i stagnacija ljetnog turizma potiču građane da traže bolje ponude u inozemstvu. Iako se turizam uspješno razvija u predsezoni i posezoni, ukupni suficit smanjuje se zbog visokog uvoza usluga, smanjenja izvoza i niže cjenovne konkurentnosti domaće ponude. Istovremeno, troškovi rada u Hrvatskoj rastu iznad EU prosjeka, dok cijene u turizmu, nekad konkurentne, sada pariraju skupljim destinacijama poput Cipra i Malte. Poslovni

inozemstvo turizam

Da iduću sezonu ponovno dočekamo nespremni

Hrvatski turizam 2024.: Rekordi, reforme i prvi prosvjedi

Hrvatski turizam bilježi rekordnu 2024. godinu s porastom dolazaka i noćenja, nadmašivši čak i 2019. godinu. Unatoč izazovima poput geopolitike, klimatskih promjena, rasta cijena i nedostatka radnika, ostvareni su značajni rezultati. Međutim, rast cijena izazvao je reviziju procjena prihoda i upozorenja na oprez pri formiranju cijena za 2025. godinu. Uvedene su i nove zakonske regulative s naglaskom na održivi turizam, što je izazvalo prvi prosvjed malih iznajmljivača zbog novih poreza i uvjeta. Investicije u turizam se nastavljaju, a otvaraju se i novi hoteli svjetskih lanaca. Iako su plaće u turizmu rasle, radnici su i dalje nezadovoljni uvjetima rada. Lider

turizam

Kako podići prašinu uz jednu PowerPoint prezentaciju

Brkljača: „Nije to skupo, nego si se ti loše udala!“ O navodnoj skupoći hrvatskog turizma

Guverner HNB-a, iako je uzburkao javnost izjavama kako turizam trpi gubitke, nije izrekao ništa sporno, već je prezentirao podatke o hrvatskom turizmu, koji su mediji iskoristili za senzacionalističke naslove (primjer Index, Kult plave kamenice, Glas Slavonije…). Brkljača za Arhiv Analitiku ističe da je Hrvatska kroz pandemiju imala najmanji pad i najbrži oporavak turizma među mediteranskim zemljama, ali da su više cijene u pandemijskom oporavku možda smanjile cjenovnu konkurentnost. Zaključuje kako tržište samo regulira cijene, no upozorava da bi porezne i regulatorne promjene mogle negativno utjecati na turizam. Sve u svemu, guverner nije kriv za „paniku“, već je samo prikazao slajdove.

HNB Ivica Brkljača turizam

Ljetna sezona i fritule na adventu nisu isto

Najskuplji na Mediteranu: Turistička pohlepa brzo bi nam se mogla obiti o glavu

Turistički smještaj i usluge u ugostiteljskim objektima u Hrvatskoj prošle godine bili su skuplji nego u Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Crnoj Gori i Turskoj te na Malti i Cipru. Dopustimo li da nas počne pratiti percepcija da smo preskupi za ono što nudimo, a čini se da smo na najboljem putu da nam se to dogodi, suočit ćemo se s dugotrajnim negativnim ekonomskim posljedicama – kaže Maruška Vizek za tportal.

Ako Hrvatska želi zadržati svoju poziciju i pozitivnu percepciju na globalnom turističkom tržištu, ključno će biti osigurati to da cijene budu u skladu s percepcijom kvalitete. Ulaganja u poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta, obogaćivanje ponude, diferencijacija proizvoda i strateško određivanje cijena bit će presudni. Bez toga, visok rast cijena turističkih usluga od 2022. godine mogao bi u kombinaciji s ekonomskim poteškoćama emitivnih turističkih tržišta rezultirati erozijom konkurentnosti i povratkom starim navikama biranja jeftinijih destinacija, što bi dugoročno ugrozilo temelje konkurentnosti našega turističkog sektora.

Maruška Vizek turizam

Kad Hrvatska zeleni, to je od eura turista

Umjesto inovativne države Hrvatska postaje veliki šoping-centar i odmaralište za strance

Unatoč ambicioznoj Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030., Hrvatska se sve više oslanja na turizam, koji je udvostručio udjel u prometu poduzeća, dok ostali sektori stagniraju ili nazaduju. ICT sektor i prerađivačka industrija pokazuju skroman napredak, ali građevinarstvo i poljoprivreda bilježe gubitke unatoč subvencijama. Zelena tranzicija ostaje mrtvo slovo na papiru, a Hrvatska postaje šoping-centar i turistička destinacija za strance. Inflacija dodatno umanjuje stvarni rast većine sektora, udaljavajući zemlju od zacrtanih ciljeva održivog razvoja i inovativnosti. Lider

Goran Litvan turizam

Turisti nisu komplicirani, ali nisu ni naivni

Što želi turist? Sigurnost, klimu i pravu cijenu

Turisti u odabiru destinacija i smještaja najviše cijene:

Kvalitetu za uloženi novac – Vrijednost za novac ključni je motiv za turiste. Ako cijene rastu, očekuju i odgovarajuću kvalitetu usluge.
Sigurnost i stabilnost – Hrvatska se ističe kao sigurna i očuvana destinacija, što je sve važniji faktor za europske putnike.
Klimatske uvjete – Klimatske promjene utječu na turističke navike, pri čemu destinacije s ugodnijim vremenskim uvjetima postaju privlačnije.
Fleksibilnost ponude – Dinamično određivanje cijena ovisno o potražnji i korištenje revenue menadžmenta sve je važnije za uspješnost hotela.
Autentičnost i prilagodba trendovima – Suživot lokalnog stanovništva i turista te održivost destinacije postaju ključni za dugoročno privlačenje posjetitelja.

Ukratko, turisti žele destinacije koje kombiniraju visoku kvalitetu usluge, sigurnost, održivost i prilagodljivost novim trendovima. Poslovni

turizam

U najboljem slučaju

Ravnatelj Instituta za turizam: Za 50 godina Hrvatska bi mogla postati europska Florida

Postoji scenarij u kojem će za pedeset godina sve rive i stare gradske jezgre uz jadransku obalu biti potopljene. Ipak, hrvatski turizam mogao bi izbjeći sudbinu južnijih mediteranskih zemalja, kaže Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam. U toj optimističnoj varijanti, turizam je otporan na udare klimatskih promjena jer je proveo višestruke strategije restrukturiranja. Gorski kotar, Lika i Banija postali su epicentri ekoputovanja. Turisti žude za povratkom prirodi i traže mirne oaze što je u Hrvatskoj na vrijeme prepoznato i razvijeni su brojni takvi turistički proizvodi. Muzeji su prigrlili tehnologije, interaktivni su, a zahvaljujući tehnologiji proširene stvarnosti, turisti mogu virtualno svjedočiti rekonstrukciji povijesnih događanja. U takvim uvjetima BDP od putovanja i turizma raste iznadprosječnim stopama, a Hrvatska je iznad prosjeka Europske unije prema kupovnoj moći stanovništva i razvijenosti. Forbes

Damir Krešić turizam

Avanturisti s Wi-Fi-jem i eko-kartom

Turisti budućnosti će koristiti tehnologiju, birati održivost i tražiti jedinstvena iskustva

Do 2040. broj globalnih putovanja dosegnut će 2,4 milijarde, potaknut rastom srednje klase, posebno iz Kine, Indije i Brazila. Tehnološke inovacije poput umjetne inteligencije i virtualne stvarnosti mijenjat će turistička iskustva, dok će održivost postati imperativ. Hrvatska mora ulagati u infrastrukturu i promicati regionalnu suradnju kako bi ostala konkurentna. Diversifikacija tržišta i prilagodba turističke ponude ključni su za privlačenje novih generacija globalnih putnika. Lider

budućnost turisti turizam

Omiljena destinacija za Urlaub