Svjetlosna godina, kolika je to udaljenost? I kolika je naša galaksija? - Monitor.hr
10.05.2021. (17:00)

Meditiranje o vlastitoj bitnosti

Svjetlosna godina, kolika je to udaljenost? I kolika je naša galaksija?

Dobar prikaz teško dokučivih veličina.


Slične vijesti

Petak (23:00)

Ako dobro razabereš među oblacima

CroCube i prve snimke Hrvatske iz svemira, vide se i dijelovi Italije i Slovenije

Ova fotografija predstavlja značajan trenutak za hrvatski svemirski sektor, potvrđujući funkcionalnost sustava snimanja i prijenosa podataka sa satelita, a projekt pokazuje kako inovacije, znanje i suradnja mogu staviti Hrvatsku na svjetsku svemirsku kartu, ističu iz CroCube-a. Iako su veći dijelovi prekriveni oblacima, kroz njih se mogu prepoznati obrisi kopna, masivi i planinski lanci koji oblikuju tu regiju. HRT

04.01. (14:00)

Ako se u svemiru mršavi, odmah se prijavljujem za astronaute

Boravak u Svemiru astronautima smanjuje mišićnu i koštanu masu

Jedan 49-godišnji astronaut trebao je boraviti na Međunarodnoj svemirskoj postaji šest mjeseci, no njegov boravak je produžen i u svemiru je proveo više od godinu dana. Po povratku svakodnevni zadaci poput ustajanja i hodanja za njega su bili izazov. Za potpuni oporavak trebalo mu je oko četiri mjeseca. Boravak u zatvorenom i izoliranom okruženju također može uzrokovati umor, stres i gubitak sna. Astronautima očito nije lako, ali NASA ih priprema na ove promjene prije nego što ih pošalje u svemir. Index

27.12.2024. (11:00)

Žele vidjeti Sunce izbliza

Solarnu sondu poslali najbliže Suncu dosad, izdržala je visoke temperature

Solarna sonda Parker lansirana je 2018. i postupno ulazi u sve uže orbite oko Sunca, koristeći gravitaciju Venere tijekom preleta pokraj tog planeta. Krećući se brzinom do 692.000 km/h, svemirska letjelica je izdržala temperature do 982 stupnja Celzijusa, prema web stranici NASA-e. Svemirska letjelica prošla je 24. prosinca na samo 6,1 milijun km od površine Sunca, leteći kroz vanjsku Sunčevu atmosferu zvanu korona, u misiji koja bi znanstvenicima trebala pomoći da saznaju više o zvijezdi najbližoj Zemlji. Ova studija Sunca iz velike blizine omogućuje solarnoj sondi Parker mjerenja koja pomažu znanstvenicima da bolje razumiju kako se materijal u ovom području zagrijava na milijune stupnjeva, koje je podrijetlo solarnog vjetra, te kako energetske čestice ubrzavaju do brzine bliske brzini svjetlosti, rekli su. Nacional

11.12.2024. (11:00)

Samo da ne pukne

Podaci teleskopa Webb: Svemir se širi brže od očekivanja

Podaci koje je dvije godine prikupljao NASA-in svemirski teleskop James Webb potvrdili su raniji nalaz teleskopa Hubblea po kojemu se svemir širi za oko osam posto brže nego što bi se očekivalo na temelju onoga što je astrofizičarima poznato o početnim uvjetima u svemiru i o njegovoj evoluciji tijekom više milijarda godina. Ta je nova potvrda zbunjujućeg zapažanja navela znanstvenike na razmišljanje o uzroku – možda nekom nepoznatom faktoru koji uključuje misteriozne kozmičke komponente tamne energije i tamne tvari. Index

04.12.2024. (17:00)

Majstor za modne dodatke galaksija

Teleskop James Webb i pogled kroz ‘sombrero’

NASA-in svemirski teleskop James Webb snimio je novu spektakularnu fotografiju galaksije Messier 104, poznate kao Sombrero. Smještena u zviježđu Djevice, 30 milijuna svjetlosnih godina udaljena galaksija fascinira gustoćom središta i širokim diskom, no Webbove infracrvene snimke otkrivaju dotad nevidljive tamne rubove. Premda bogata zvjezdanim klasterima i supermasivnom crnom rupom od 9 milijardi Sunčevih masa, galaksija je relativno pasivna u stvaranju novih zvijezda. Usporedbe sa snimkama teleskopa Hubble i Spitzer ističu preciznost Webbova pogleda, koji otkriva svemirske tajne s dosad neviđenim detaljima. Bug

26.11.2024. (11:00)

Svemir im utječe na mozak

Znanstvenici: Nešto nije u redu s mozgovima astronauta koji su proveli šest mjeseci u svemiru

Znanstvenici su proučavali kognitivno ponašanje astronauta koji su proveli šest mjeseci na Međunarodnoj svemirskoj postaji te su došli do fascinantnih, ali ujedno zabrinjavajućih otkrića. Niz testova pokazao je da su njihove kognitivne sposobnosti bile usporene tijekom boravka u svemiru. Brzina obrade informacija, vizualna radna memorija, održavanje pažnje i sklonost preuzimanju rizika, pokazuje se, najosjetljivije su kognitivne domene na promjene u uvjetima niske Zemljine orbite. ‘Te domene osobito su podložne promjenama kod visokokvalificiranih profesionalnih astronauta’, naveli su istraživači. Unatoč tome, rezultati su donekle umirujući: kakve god promjene ljudski mozak doživio u svemiru, čini se da one nisu trajne. tportal

24.11.2024. (23:00)

Zašto samo Island? Dajte i nama ostalima malo

Svemirski solarni paneli: Jedan start-up želi opskrbljivati ​​Island solarnom energijom iz svemira do 2030. godine

Prema planovima start-upa, satelitska elektrana CASSIOPeiA (Constant Aperture, Solid-State, Integrated, Orbital Phased Array) će inicijalno imati kapacitet od 30 megavata (MW) i biti postavljena u geosinkronoj orbiti na visini od oko 35.700 kilometara. Postrojenje bi tako imalo istu brzinu kao Zemlja. Solarna elektrana koju je razvio International Electric ima modularni dizajn i sastavljat će se u svemiru pomoću malih dronova. Prema Space Solaru, gotovo postrojenje ima promjer od 1700 metara, duljinu od četiri kilometra i težinu od 2000 tona.

Materijal će se transportirati u njegovu geosinkronu orbitu na SpaceX-ovom Starshipu. Kako objašnjava osnivač tvrtke Martin Soltau, tvrtka procjenjuje da će za to biti potrebno oko 68 lansiranja raketa. No ta je brojka realna samo ako će daljnji razvoj Starshipa, koji predviđa i značajno veću nosivost, dovoljno napredovati do početka izgradnje solarne elektrane. Revija HAK

16.11.2024. (22:00)

Ni u Svemiru ne možeš ostati gladan

Nova otkrića o riži: može se uzgojiti i u Svemiru

Istraživači Kineske akademije znanosti koji su uspoređivali rižu uzgojenu u svemiru s onom uzgojenom na zemlji istaknuli su kako je pokazana izvedivost svemirskog uzgoja riže i kasnijeg uzgoja po povratku na Zemlju, što je značajan korak u napretku istraživanja o svemirskoj sigurnosti hrane. U uvjetima mikrogravitacije u svemiru, zameci sjemena riže razvijaju se normalno, sposobni izrasti u snažno potomstvo. Štoviše, biljke iz sjemena riže uzgojene u svemiru druge generacije pokazuju znatno više izdanaka nego njihove kopije uzgojene u zemlji. Ovaj eksperiment potvrđuje mogućnost uzgoja robusnog sjemena riže u svemiru. HRT

27.10.2024. (08:00)

I nastane jedna velika crna rupa. Ili?

Simulacije pokazuju da u milisekundama prije spajanja svaka crna rupa šalje tanki ‘pipak’ – kao pupčanu vrpcu koja ih spaja

Iako se crne rupe često zamišljaju kao izolirani objekti, uvijek postoje tanki tragovi plina, prašine i, ponekad, veći objekti poput planeta ili zvijezda u njihovoj blizini. Ovi objekti gravitacijski djeluju na crne rupe – neki upadaju u njih, nestajući zauvijek, dok drugi samo prođu pokraj njih, smanjujući im orbitalnu energiju. Kad se crne rupe dovoljno približe, one počinju stvarati gravitacijske valove kretanjem kroz prostor-vrijeme. Ovi valovi prenose energiju iz sustava, slično kao što to rade valovi u vodi, no toliko su slabi da počnu ozbiljno ‘usisavati’ energiju tek kad su crne rupe na maloj međusobnoj udaljenosti. Kada se nađu vrlo blizu, počinju se međusobno deformirati. Što se događa unutar nove crne rupe nakon spajanja – ostaje misterij.  tportal