Svih se 50 država SAD-a pomaknulo u konzervativnijem smjeru, pojačan trend onih koji žele vladavinu 'čvršćom rukom' - Monitor.hr
Jučer (23:00)

Što ne znači da je to dobro, pa makar o tome odlučivala većina

Svih se 50 država SAD-a pomaknulo u konzervativnijem smjeru, pojačan trend onih koji žele vladavinu ‘čvršćom rukom’

Onima koji su glasali za Trumpa prekipjelo je zbog, kako vele, imigranata, woke ideologije, cenzure, kriminala i ratova, dok je glasačima Kamale Harris puna kapa prikrivenog rasizma, segregacije, neravnopravnosti spolova i rodova, zabrana pobačaja i odbijanja priznavanja podataka o klimatskim promjenama. O svemu tome uostalom najbolje svjedoči internet na kojemu se dijele nebrojene poruke koje rezolutno odbijaju dijalog i pozivaju na prekidanje bilo kakvih kontakata s bilo kime iz obitelji ili iz kruga prijatelja koji eventualno zastupaju suprotan politički stav. Time svaki Amerikanac zapravo postaje pojedinačna santa leda koja traži konačni obračun, nemilosrdno potapanje broda onih drugih te je stoga pred Trumpom ne baš jednostavan zadatak zadovoljenja mnogih zahtjeva iz gomile koja je iskezila zube željna osvete. Velibor Mandić za Faktograf


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Trumpov burzovni show

Trumpizacija tržišta: dionice u crvenom, Teslina cijena u oblacima, Bitcoin kao novi patriotizam

Unatoč početnom oduševljenju tržišta, Trumpova pobjeda izazvala je mješovite reakcije. Tesla je “u crvenom” zahvaljujući očekivanim regulatornim popuštanjima, dok Bitcoin, uslijed Trumpove podrške, ruši rekorde. Banke također profitiraju na valu deregulacije, a privatni zatvori bilježe snažan skok zbog Trumpovih migracijskih planova. Dolar je ojačao, što veseli turiste, ali inflacija ostaje prijetnja. Tržište, izgleda, balansira između optimizma i neizvjesnosti oko učinaka Trumpove politike. Index

Nedjelja (00:00)

Iako su ga jednom već uspjeli maknuti

Raos: Trump je proizvod američke kulture spektakla na koji odnarođeni demokrati nemaju odgovor

Treba još jednom ponoviti – vanjska politika je sekundarna, birači imaju drugačije ideje što za njih znači ugroza slobode i demokracije, a ono što obično prevagne na američkim izborima su ekonomska pitanja. Pri tome je manje važno kakvo je objektivno stanje gospodarstva u danom trenutku, već kakva je percepcija građana naspram cijena i gospodarskog rasta i mogućnosti te kakvo je njihov retrospektivno vrednovanje ekonomske politike – smatraju li da žive bolje sada ili prije četiri godine.

U tom smislu, Trumpovo inzistiranje u kampanji na pitanjima inflacije, poglavito kod cijena hrane, čini se da je snažno odjeknulo kod mnogih birača. Trumpov lik i djelo ljudima je već poznat, tako da tu više ništa nije moglo šokirati, iznenaditi ili odbiti. Nasuprot tome, Harris je bila u nezavidnom položaju da se pokušava distancirati od Bidenove administracije, ali istodobno i nastupa s pozicije kontinuiteta, budući da je aktualna potpredsjednica. Demokrati, koji prema svojem programu žele biti stranka radnika i seljaka, ali čija stranačka elita već godinama proizvodi kandidate koji ustvari ne znaju komunicirati s običnim Amerikancima, nisu se znali nositi s Trumpom, proizvodom američke industrije zabave i kulture spektakla koji pliva kao riba u vodi kada se treba na jednostavan i prizeman način svidjeti najmanjem zajedničkom nazivniku Višeslav Raos za tportal.

08.11. (09:00)

It's the economy, stupid!

Vojković: Amerikancima su bitne dvije stvari – dolar i obitelj

Ako dirnete u nešto od to dvoje, gubite, a mnogim Amerikancima zadnjih godina ide ekonomski loše. Inflacija posebno pogađa slojeve društva s nižim primanjima. Mnoge industrije se gase, pri čemu tisuće ljudi nemaju smislenu alternativu. Da Hrvati glasaju po istim načelima kao Amerikanci, od cijele političke scene koju imamo ne bi valjda ostalo deset ljudi. HDZ bi zbog najave povećanja nekih poreza bez da bitno smanji neke druge poreze bio pometen. Vidim kako se neki s desnice jako vesele Trumpovoj pobjedi. No, to je paradoks. Desnica u Hrvatskoj (mislim na one desnije od HDZ-a!), ne pobjeđuje upravo iz razloga zbog kojeg demokrati nisu pobijedili u SAD-u. Demokrati su izgubili izbore zbog toga što su ideološka pitanja stavili ispred financijskih, materijalnih interesa prosječnog Amerikanca. A sada se sjetite nastupa hrvatskih desnih političara. Goran Vojković za Index

07.11. (14:00)

Politika stvara nelagodu

Izlazne ankete pokazale strah ukoliko pobijedi ‘onaj drugi’

Na američkim predsjedničkim izborima Donald Trump osvojio je i većinu elektora i 51 % glasova, dok je Kamala Harris dobila 47,5 %. Trumpovi glasači tražili su vođu koji može promijeniti tijek politike, no anketama dominira strah kao glavna emocija – na obje strane. Čak 70 posto glasača Kamale Harris izrazilo je da će osjećati strah ukoliko pobijedi Trump. U atmosferi polarizacije i agresivne retorike, Trump je demonstrirao vještinu preusmjeravanja pažnje na teme kao što su trgovina, imigracija, NATO, pa čak i Ukrajina. Njegov povratak potvrđuje “Trumpizaciju” ne samo američke, nego i globalne politike, a njegov utjecaj ostaje čak i da se povuče iz politike. Faktograf

07.11. (08:00)

I demokracija se trenira

Radnička Fronta: Nema se smisla zgražati nad rezultatima američkih izbora

Zgražateljski komentari u standardnoj liberalno-elitističkoj i pokroviteljskoj maniri usmjereni su na Trumpove birače. Kako su samo mogli u tolikom broju glasati za dokazanog lažljivca, rasista, mizoginika, kriminalca?! Za elitu iz redova Demokrata i njihove medijske saveznike američkoj ekonomiji ide sasvim dobro. Inflacija je pala na 2.4%, nezaposlenost je niska. Kao da niža stopa inflacije znači da su se cijene vratile na staro, a ne da tek sporije rastu. Elita Demokrata ne vidi u čemu je problem, njihova primanja su zadovoljavajuća, stambeni problemi ih ne more, zašto bi gladnima vjerovali ako su sami siti? Dakle, nema ekonomski depriviranih, ima samo sve više zadrtih koji glasaju za Trumpa i oni predstavljaju problem. Radnička Fronta na Facebooku prenose tekst analitičara s Guardiana.

06.11. (19:00)

Nekom smrkne, njemu je svanulo

Elon Musk možda će najviše profitirati od Trumpove pobjede

Potencijalne koristi za Muska su sveobuhvatne: utjecaj na zakone o radu i zaštiti okoliša, niže porezne stope i mogućnosti sklapanja ugovora s državom za Muskovu raketnu kompaniju SpaceX. Musk (53) bi također mogao imati utjecajnu ulogu u drugoj Trumpovoj administraciji kao savjetnik za smanjenje potrošnje, što bi mu moglo dati ovlasti nad vladinim agencijama koje reguliraju njegovo poslovanje, piše NBC News. Musk namjerava intenzivirati poslovanje svojih kompanija s vladom kroz duboku povezanost s Trumpom i potencijalno istiskivati konkurente u zrakoplovnom svijetu. Muskovi poslovni interesi su široki. Uz Teslu i SpaceX, on je najveći dioničar u X-u i osnivač još tri značajna startupa: tvrtke za znanost o mozgu Neuralink, graditelja tunela The Boring i tvrtke za umjetnu inteligenciju xAI. Svaka od tih šest kompanija ima složen odnos sa saveznom vladom – u smislu propisa i ugovora – što bi se moglo promijeniti ovisno o tome tko je u Bijeloj kući. Index

06.11. (16:00)

Slijedi nova epizoda 'President Trump - part II'

Trumpov povratak s popisom “To do” zadataka za Ameriku

  • Više carina: 10% poreza na sav uvoz, 200% na neke automobile, posebno usmjereno protiv Kine.
  • Masovne deportacije: rekordan broj deportacija, ograničenja azila, zabrana državljanstva po teritoriju.
  • Kraj zelene politike: povećanje fosilnih goriva, povlačenje iz Pariškog sporazuma, ukidanje Bidenovih propisa za električna vozila.
  • Ukidanje programa raznolikosti: uklanjanje programa raznolikosti na sveučilištima, vraćanje na “američku tradiciju.”
  • Bez savezne zabrane pobačaja: delegiranje pobačaja državama, izuzeća za silovanje, incest, zdravlje majke.
  • Završetak ratova: kritika pomoći Ukrajini, prijedlog sporazuma, novo definiranje NATO misije.
  • Istrage nad neprijateljima: korištenje federalnih agencija za ispitivanje protivnika, mogući otkazi državnim tužiteljima.
  • Porezne olakšice: smanjenje poreza na dobit na 15% za domaće proizvođače, ukidanje poreza na napojnice i prekovremeni rad.
  • Manje birokracije: otpuštanje “duboke države,” uspostava povjerenstva s Elonom Muskom za učinkovitost vlade.

Index… Trump je u ovim izborima osvojio i “popular vote”, odnosno dobio je sveukupno više glasova od protukandidatkinje, što mu nije uspjelo protiv Hillary Clinton (Index)

06.11. (07:30)

Još jedna duga američka noć

Republikanci imaju većinu u Senatu, Trump ima veliku prednost pred Kamalom Harris

Potrebno je 270 elektora za pobjedu, a bliže tome je upravo Trump, Harris ih trenutno ima manje od 200 (Index). Republikanska stranka ponovno je preuzela većinu u Senatu. Harris ima manje glasova nego Biden 2020. u Philadelphiji – a to bi moglo biti ključno. Trump je dobio Sjevernu Karolinu prema projekcijama, a vodi u Pennsylvaniji, najvažnijoj od sedam ključnih država, a zasad vodi i u drugima (Index). Problem u Nevadi: Mladi žive u digitalnom svijetu i ne znaju se potpisati na listiće. Musk se oglasio na X-u: Gem, set i meč (Index) Trump osvojio Ohio, državu u kojoj republikanci postaju predsjednici od 1960. (Index)

04.11. (17:00)

Glasali ste, ali još uvijek niste izabrali predsjednika – dobrodošli u američku demokraciju

Kako američki izborni kolegij odlučuje tko će biti predsjednik

  • Izbori i izborni kolegij: Amerikanci glasaju prvog utorka nakon prvog ponedjeljka u studenom, ali ne biraju direktno predsjednika, već elektore
  • Uloga elektora: Elektori, njih 538, sastaju se u prosincu kako bi formalno glasali za predsjednika i potpredsjednika. Njihovi glasovi zatim se broje u Kongresu 6. siječnja
  • Sastav kolegija: Svaka savezna država ima elektore u broju koji odgovara broju članova u Zastupničkom domu i Senatu, s dodatna tri elektora za Distrikt Kolumbija
  • Sustav ‘winner-takes-all’: Većina država dodjeljuje sve elektorske glasove pobjedniku u toj državi, dok Maine i Nebraska svoje glasove dijele proporcionalno
  • Potrebna većina: Kandidatu treba najmanje 270 od 538 elektorskih glasova za pobjedu. Ako je broj glasova izjednačen, izbori prelaze u Zastupnički dom
  • Zašto ovakav sustav: Sistem je stvoren kao kompromis između narodnog glasovanja i zaštite interesa pojedinačnih država, kako bi se izbjeglo preglasavanje manjih država

N1, izgleda, donosi pogrešnu (zastarjelu) kartu. Zbog nešto izmijenjene demografske slike ona izgleda malo drugačije

04.11. (15:00)

Neki već imaju ispruženu ruku da čestitaju jednome od njih...

Starešina: Prognoza pobjednika američkih izbora ovisi o tome koje ste medije pratili

Iako je u objavljenim predizbornim anketama utrka izjednačena, uz blagi prelazak Trumpa u vodstvo, one neobjavljene ankete, čini se, pokazuju drukčije rezultate – uvjerljivu Trumpovu pobjedu. Oni koji su pratili izbornu kampanju izravno, svjedočili su potpunoj podijeljenosti američkog društva i političkih tabora, potpunoj grubonavijačkoj svrstanosti glavnostrujaških medija uz kampanju Kamale Harris. Oni koji izbornu kampanju prate u europskim glavnostrujaškim medijima, mogli su dosad pratiti uglavnom narativ Kamale Harris. Dijelom zbog takva jednostranog informiranja, većina europskih političara, pa i onih iz redova pučana, strepi od ​Trumpova povratka u Bijelu kuću. U Hrvatskoj također. Strahovi su djelomično opravdani. Osvoji li Trump Bijelu kuću, i ekonomski i politički i vojni procesi svakako će se ubrzati. No, nema straha da će uništiti NATO. Višnja Starešina za Lider.