Svi u EU radit će dulje, Šveđani u prosjeku 41 godinu, Hrvati 33 - Monitor.hr
14.11.2016. (22:47)

Rad i samo rad

Svi u EU radit će dulje, Šveđani u prosjeku 41 godinu, Hrvati 33

Radni vijek građana EU se, kao i životni vijek, povećava. Očekivano trajanje radnog vijeka danas u prosjeku iznosi 35,4 godine ili gotovo dvije godine (1,9) više nego prije deset godina. U Hrvatskoj je to povećanje upola manje, sa 31,4 godine u deset je godina očekivani radni vijek povećan na 32,6 godina. Usporedbe radi, očekivani radni vijek Šveđana bio je 38,9 godina, a sada je povećan na čak 41,2 godine. Poslovni


Slične vijesti

05.02. (23:00)

S posla u grob

Europske mirovinske politike: u brojnim državama planiraju povećati dobnu granicu za mirovinu

U Europskoj uniji, standardna dob za umirovljenje većinom iznosi 65 godina, no brojne zemlje razmatraju povećanje tog praga zbog produljenja životnog vijeka. Francuska se ističe s najnižom dobi za umirovljenje od 62 godine i tri mjeseca, no planira postupno podizanje na 64 godine do 2032. godine. Suprotno tome, Bugarska, Italija, Grčka i Danska zahtijevaju 67 godina prije odlaska u mirovinu. Očekuje se da će mnoge zemlje podići granicu na 67 godina u idućem desetljeću, dok Danska planira podići dob za umirovljenje na 69 godina do 2035. godine. Također, nekoliko zemalja primjenjuje fleksibilne dobne granice za umirovljenje, dok Hrvatska omogućuje ranije umirovljenje bez umanjenja mirovine za osobe s 41 godinom staža, omogućujući im stjecanje mirovine već sa 60 godina života. (Tportal)

14.06.2020. (10:30)

Treba nekad odmorit od 30 godina posla!?!

Hrvati rade 10 godina manje od Šveđana

Šveđani i Nizozemci imaju najdulji očekivani radni vijek u EU – u prosjeku rade 42 godine, odnosno 41 godinu. Hrvatska spada u države u kojima je radni vijek najkraći – 32,5 godina, dok Talijani rade još i kraće, pola godine manje od Hrvata. Prosjek za EU je – 36 godina, odnosno 38,3 godine muškarci i 33,4 godine žene.  Večernji

12.03.2015. (10:20)

U penziji s 33

Prosječni radni vijek u Hrvatskoj iznosi 31 godinu

Glavni je problem hrvatskoga tržišta rada neaktivnost stanovništva, što je izravna posljedica loših politika i strukturne neusklađenosti ponude i potražnje za radom, istaknula je u aktualnom komentaru HGK. Analitičari Komore smatraju uznemirujućom činjenicu da je trenutno stanje aktivnog stanovništva na povijesno niskoj razini (1.619.700 osoba), a jedan je od faktora za to kratak radni vijek – koji u Hrvatskoj iznosi u prosjeku samo 31 godinu. Na to pak utječe velik broj prijevremenih umirovljenja. Novi list