Šveđani jednostavno razmišljaju drugačije: Zbog "Zero waste" politike nemaju dovoljno smeća pa ga uvoze - Monitor.hr
22.02.2020. (18:00)

Švedska, moja domovina

Šveđani jednostavno razmišljaju drugačije: Zbog “Zero waste” politike nemaju dovoljno smeća pa ga uvoze

Tijekom 2016. godine Švedska uvezla 2,3 milijuna tona smeća iz Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške, Irske i drugih zemalja. Spalionice griju više od milijun domova diljem zemlje. 24 sata


Slične vijesti

30.01.2022. (19:00)

Otpad kao novi početak

Što sve podrazumijeva kružno gospodarstvo

Ekonomski model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala kako bi se osigurala duža vrijednost proizvoda. Stvaranje što manjih količina otpada, njegovo odvajanje na mjestu nastanka, usmjeravanje tokova otpada prema raznim načinima njegova iskorištavanja i postupanje s otpadom kao resursom. Primjerice, recikliranjem 140 tona kartonske ambalaže godišnje sprječava se sječa više od 1800 stabala godišnje, a reciklira se više od četiri milijuna otpadnih pakiranja tetrapaka. Tportal

11.09.2021. (15:00)

Science, bitch!

Budućnost plastičnih masa koje se jednostavnom destilacijom pretvaraju u osnovnu sirovinu

Uzalud povika protiv plastike kad proizvodnja umjetnih polimera raste po stopi od osam posto godišnje, a od svih proizvedenih polimera 40 posto se utroši za pakiranje. I što sad? Plastika se može bacati u žuti kontejner, ali što onda? Kako je reciklirati? Celofanskoj ambalaži nije mjesto u kontejneru za plastične mase, nego u kontejneru za papir – jer celofan je regenerirana celuloza, dakle papir u kemijskom smislu. Ali tko će to znati? To znam ja kao kemičar, a zapravo ne znam, jer mi nedostaje kemijska analiza onoga što bacam u kontejner. Rješenje je u polimeru koji se može lako reciklirati, a još više takvom koji će se moći lako odvojiti od drugih polimera s kojima se nalazi u „plastičnom otpadu“. Nenad Raos u optimističnom tonu najavljuje budućnost recikliranja potkrijepljenim znanstvenim tezama za Bug.hr.

29.05.2021. (12:30)

Great taste for zero waste

Obitelj iz Zagreba samostalno odvaja i reciklira svoj otpad, a proizvodi i svoje deterdžente i kozmetiku

Obitelj Topić s Trešnjevke član je mreže “Zero waste Hrvatska”, inicijative koja potiče na život bez, odnosno što moguće manje otpada, a svoj su život ekološki prihvatljivim idejama prilagodili gotovo svaku prostoriju svoje kuće. Osim što su iz kućanstva izbacili upotrebu plastičnih predmeta i vrećica, iz prehrane su izbacili meso, a s vremenom su počeli proizvoditi i vlastite deterdžente i sapune, ali i dezodoranse. Ispred kuće u crnom komposteru koriste kalifornijske crve koji bačene ostatke hrane pretvaraju u kompost. Odvajanje i recikliranje otpada zahtjeva truda i vremena, međutim takav način života zahvalniji je za okoliš, zaključuju Topići. Jutarnji

24.04.2019. (19:00)

Otkako je Kina zatvorila pogone za reciklažu gomila se smeće u brojnim zemljama

23.09.2018. (15:47)

Zemlje bi mogle imati velikih gospodarskih i ekoloških koristi od boljeg prikupljanja, recikliranja i odlaganja otpada, kaže Svjetska banka i dodaje da se trećina svjetskog otpada umjesto toga odlaže na otvorenim prostorima bez ikakve obrade

20.10.2017. (10:20)

Manje smeća - velika sreća

Hrvatska do 2020. treba odvojeno prikupljati i reciklirati 50 posto otpada

Hrvatska kao članica EU ima zahtjevan zadatak do 2020. godine odvojeno prikupljati i reciklirati 50 posto određenih vrsta otpada, prije svega papira, metala, plastike, stakla i tekstila. Prema riječima načelnice sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša Sanje Radović Josić, Hrvatska ima trend smanjenja odlaganja otpada, ali odlaganje još uvijek iznosi previsokih 77 posto. Hrvatskoj na raspolaganju u ovoj misiji stoji i 475 milijuna eura iz EU fondova. geek.hr

20.04.2017. (19:30)

Bavimo se krivom vrstom smeća

U recikliranju otpada Hrvatska je najgora u EU

Prema podacima Eurostata, u 2014. je godini svaki stanovnik EU-a proizveo 162,6 kilograma ambalažnog otpada. Ova količina varira od 219,5 kilograma, koliko se generira u Njemačkoj, do 48,3 kilograma, koliko stvori svaki stanovnik Hrvatske. Na dnu smo ljestvice i po postotku otpada koji recikliramo. Europska unija zadala si je zadatak da do 2008. godine sve zemlje recikliraju najmanje 55 posto otpada, a jedna od rijetkih zemalja koje do danas ovaj zadatak nisu ispunile je i Hrvatska. Glas Slavonije

23.07.2016. (11:45)

Što je još ostalo? Tuđu kanalizaciju da uvozimo?!?

Zagorska tvornica za preradu plastike nema dovoljno domaćeg, uvozi strani otpad

Hrvatska na godinu uveze 180 tisuća tona reciklirane plastike jer ne postoji adekvatni sustav za odvojeno prikupljanje otpada. Primjer toga je tvrtka Straža-plastika iz Huma na Sutli koja godišnje uveze 1.200 tona plastike, dok iz Hrvatske nabavi tek 300 tona, i od toga pravi kante za smeće, 100.000 na godinu. Trenutno se u Hrvatskoj reciklira 17% komunalnog otpada, a do 2020. ta bi brojka morala doći do 50%, kako bi se udovoljilo Bruxellevim zahtjevima, koji kriju 475 milijuna eura. Hrvatska Bruxellesu još nije ni dostavila uvjerljivi plan gospodarenja otpadom, za što ima vremena do kraja rujna, a vlast jedva da postoji… Dnevnik.hr