Nešto iskreniji uvid u kolektivnu prošlost vodi k neumoljivu zaključku da formacija pod nazivom “narod” u pravilu biva žrtvom svojih adoranata, a ne svojih izmišljenih ili stvarnih neprijatelja, pa je i Raspudićevo skrbništvo nad Hrvatima za Hrvate pogubnije od Komšićeve izdaje. Zbog onih koji bi mogli pomisliti kako ipak postoji nekakav most između nacionalista i antinacionalista, raščistitimo stvar odmah: Raspudić smatra da je postojanje “antihrvatskog člana Predsjedništva BiH” nešto vrlo loše, a ja da je to nešto vrlo dobro. Čak odlično. Samo, nažalost, nedovoljno – jer fenomen još nije uzeo maha kod ostalih konstitutivnih naroda u susjednoj državi. Idejna osnova (mog) prijedloga polazila je od toga da nacionalizam treba poraziti zaoštravanjem njegovih kriterija kako bi oni nakon nekog vremena dobili prihvatljive parodijske oblike. U praktičnome smislu, nema dvojbe da bi Antihrvat, Antibošnjak i Antisrbin u visokome tijelu vlasti funkcionirali sto puta bolje od Hrvata, Bošnjaka i Srbina. Viktor Ivančić
Dvije glavne vijesti s jučerašnjih izbora u Bosni i Hercegovini su pobjeda Denisa Bećirovića i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. Najtužnije u cijeloj kampanji bilo je to što se nitko nije ozbiljno bavio klasnim i socijalnim pitanjima, pa ni nominalna ljevica, pa čak ni u situaciji izvjesnog porasta siromaštva uslijed krize. A da paradoks bude veći, sva tri novoizabrana člana Predsjedništva predstavljaju se kao socijaldemokrati. Stoga je, više nego ikad prije, situacija otvorila prostor da se državno vodstvo počne baviti lijevim temama i stvarnim životom građana. Kada bi se to na kraju dogodilo, predstavljalo bi kopernikanski obrat u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Naznake promjene kursa dogodile su se već s pobjedničkim govorom SDP-ova Denisa Bećirovića koji je sa socijalnim pitanjima otvorio nastup, a sada nam ostaje vidjeti je li moguće te namjere pretvoriti u stvarnost i nametnuti te teme kao bitne. Peščanik
Akademik Muhamed Filipović, jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca, izjavio je to u u političkom magazinu “Acta” TV Alfa (video cijelog razgovora starta od te izjave)
Svih 11 hrvatskih EU zastupnika potpisalo je pismo upućeno čelnicima EU u kojem negoduju zbog zakona kojim je Komšić izabran za člana predsjedništva BiH iz reda Hrvata
Ivo Josipović piše za Globus: Politika paradne podrške Hrvatima u BiH je propala. Kako je i zašto Čović dok sam ja bio predsjednik RH s manje glasova nego sad ušao u Predsjedništvo
Moj izvor iz EU na pitanje kako je prošla Plenkovićeva intervencija na temu BiH: govorio je dosta temeljito i poučno, dobar odjek, nakon njega govorili Mogherini, Mađarska, Bugarska, Francuska i još neki (ne zna točno) i "whatever he said, it seems to have worked"
— Tomislav Krasnec (@krasnec) October 18, 2018
Šta je nakon ovih izbora izvjesno? Pirove pobjede. Niti Bošnjaci mogu ukinuti Republiku Srpsku, niti Milorad Dodik može otcijepiti Republiku Srpsku od Bosne i Hercegovine. Niti će Hrvati dobiti entitet, niti će Bošnjaci pobjedom Željka Komšića učiniti Hrvate Dragana Čovića lojalnim Bosni i Hercegovini. Ali će zato biti mrcvarenja, blokada, Dodikovih performansa, usporavanja EU i NATO integracija, etničkih tenzija, beznađa, odliva stanovništva… – piše Andrej Nikolaidis za Aljazeeru. (Dan mrmota = Beskrajni dan)
Nino Raspudić o izborima u BiH za N1 [video_icon]
Nakon 84% obrađenih listića, Komšić je najuspješniji kandidat za Predsjedništvo BiH iz Federacije: dobio je 177.638 glasova, Šefik Džaferović (bošnjački član predsjedništva) 175.053 glasova, a Dragan Čović 127.172, što znači da bi, ako do kraja prebrojavanja ostane isti odnos snaga, Komšić pobijedio i da se kandidirao za bošnjačkog člana Predsjedništva. No, predsjedništvo BiH ima tek simboličnu važnost, jer su mu ovlasti minimalne. Glavnu vlast u BiH drže entiteti, Republika Srpska i Federacija BiH, a tu su najjače pozicije osigurali Milorad Dodik (SNSD) te SDA i HDZ. Mjesto premijera vlade federacije rezervirano za Bošnjaka… I u najboljem slučaju BiH čeka šest mjeseci formiranja vlasti, a sad bi to moglo biti dodatno zakomplicirano jer je BiH ušla u izbore a da nije promijenila izborni zakon koji definira model formiranja vlasti na federalnoj i državnoj razini. Ustavni sud je poništio stare odredbe, a nove je nemoguće donijeti bez dogovora Srba, Bošnjaka i Hrvata. Jutarnji