Sve je više adolescenata s psihičkim problemima, o problemu govorili i u saboru - Monitor.hr
13.02. (22:00)

The kids aren't alright

Sve je više adolescenata s psihičkim problemima, o problemu govorili i u saboru

Marijana Puljak (Centar) je upozorila kako kronicno nedostaje bolničkih kreveta za djecu sa psihičkim teškoćama, te apelirala da se hitno osiguraju adekvatni kapaciteti za njihovo zbrinjavanje u svim dijelovima Hrvatske. Pozivajući se na dostupne podatke, navela je da se u Hrvatskoj više od 50.000 djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, a imamo samo 37 bolničkih kreveta za njihovo liječenje i svi su u Zagrebu. “Nerazmjer između potreba i kapaciteta dovodi do situacije da su djeca s juga Hrvatske prisiljena putovati stotinama kilometara kako bi dobila odgovarajuću skrb”. Navela je i kako imamo oko 60 dječjih psihijatara, a za adekvatnu skrb trebalo bi ih barem 120. Tu je i podatak da je posljednjih godina broj psihičkih poremećaja kod djece porastao za čak 300 posto, a pokušaja suicida za 280 posto. Index… Forum


Slične vijesti

26.09.2024. (08:00)

Djeco interneta, inkarnirajte se malo u stvarni život

Nagli porast problematične uporabe društvenih medija kod tinejdžera

Za “problematičnu” manjinu utvrđeno je da je korištenje društvenih mreža povezano sa simptomima nalik ovisnosti, a koji uključuju zanemarivanje drugih aktivnosti u korist provođenja vremena na društvenim mrežama, ulaženje u rasprave i laganje o tome koliko vremena provode na internetu te nemogućnost uspostave samokontrole. Studija također naglašava zabrinutost oko udjela tinejdžera za koje se smatra da su u opasnosti od “problematičnog igranja videoigara”, što se više odnosi na dječake nego na djevojčice. Dobar dio njih kaže kako su u stalnom online kontaktu s prijateljima, što znače da se od mobitela praktički ne odvajaju. No, izvješće ne zaključuje da je vrijeme provedeno na internetu uvijek štetno. Tinejdžeri koji su učestali korisnici društvenih mreža izvijestili su o jačoj vršnjačkoj podršci i društvenim vezama. HRT

11.09.2024. (12:00)

Odjeci izolacije

Mozgovi tinejdžera značajno ostarjeli za vrijeme pandemije

Karantene za vrijeme pandemije covida utjecale su na to da mozgovi tinejdžera prerano ostare i to za čak četiri godine, ustanovili su znanstvenici sa Sveučilišta Washington. Cerebralni korteks prirodno se stanjuje kako starimo. I kronični stres može prouzročiti slične promjene u mozgu. No u trogodišnjem razdoblju između prvog skeniranja i daljnjeg praćenja stanja cerebralni korteks se među tinejdžerima stanjio puno više nego što su istraživači očekivali. Veći utjecaj na djevojčice mogao bi biti posljedica razlika u značaju društvene interakcije za djevojčice u odnosu na dječake, smatra Kuhl. Dječaci se okupljaju radi sporta i tjelesne aktivnosti, a adolescentice se obično oslanjaju na osobne odnose zbog emocionalne podrške i razvoja samoidentiteta. Korteks ne može ponovno izrasti i nastavlja se smanjivati ​​tijekom života. Još nije u potpunosti jasno mogu li prerano ostarjeli “pandemijski mozgovi” mladih ljudi biti izloženi i većem riziku od razvoja poremećaja poput ADHD-a i depresije, a možda čak i od bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti Nacional

08.12.2023. (14:00)

Samo onoliko koliko ti treba

Tinejdžeri i pametni telefoni: previše je loše, ali je malo bolje nego nimalo

Mladi koji pametne telefone koristile više od četiri sata dnevno imaju veće stope lošeg mentalnog zdravlja i skloniji su upotrebi zabranjenih supstanci, pokazala je korejska studija provedena nad 50.000 tamošnjih adolescenata. Prethodna istraživanja pokazala su da se korištenje pametnih telefona među tinejdžerima povećalo posljednjih godina i da bi to korištenje moglo biti povezano s većim rizikom po zdravlje, od psihijatrijskih poremećaja i problema sa spavanjem, do problema s očima i poremećajima mišićno-koštanog sustava. S druge strane, sve više dokaza ukazuje na to da umjerena upotreba interneta može biti povezana s boljim fizičkim i mentalnim zdravljem adolescenata. Bug

20.04.2022. (15:00)

Napast in training

Fluorescentni adolescenti: kako su nastali tinejdžeri

Mladenačka ili teen kultura nije nastala spontanim prirodnim tokom, već je prije svega rezultat, ili neintendirana posljedica, kompleksnih političkih i socioekonomskih procesa. Ideja adolescencije kao posebne životne faze svoje historijske korijene vuče iz dramatične promjene društvenog odnosa prema djeci koja je nastupila u drugoj polovici 19. stoljeća. U prvom valu industrijalizacije, urbanizacije i pratećih sistemskih promjena u socijalnim odnosima, djeca iz radničkih obitelji predstavljala su izvor jeftin(ij)e radne snage – što su nerijetko i u suvremenom kapitalizmu. Moralna reakcija srednje klase na takvu sveopću bijedu koju je svirepo izrabljivanje podrazumijevalo bila je instrumentalna u nastanku i društvenom razvoju koncepta djetinjstva kao životnog perioda oslobođenog od teškog rada i umjesto toga posvećenog igri i obrazovanju. Prema tome, nevinost djetinjstva je u historijskim razmjerima relativno nova ideja u koju se uložilo mnogo truda kako bi ju se zaštitilo. Kulturpunkt

18.01.2015. (15:30)

Adolescenti slabog sna skloniji riskantnom ponašanju od onih koji su spavali čvrsto