Svaka osma smrt u Europi povezana sa zagađenjem - Monitor.hr

Slične vijesti

25.01. (10:00)

Tko traži, nađe – a tko ne traži, još duže čisti

Vječne kemikalije i beskonačni računi – stručnjaci upozoravaju na opasne PFAS kemikalije

Požar u Düsseldorfu 2001. otkrio je dugoročnu prijetnju PFAS kemikalija koje su vatrogasci koristili u pjenama za gašenje. Te “vječne” tvari kontaminiraju tlo, podzemne vode i ulaze u prehrambeni lanac, dok njihovo čišćenje traje desetljećima i košta milijarde eura. Samo u Njemačkoj godišnji troškovi dosežu stotine milijuna eura, a procjene za Europu prelaze dva trilijuna u 20 godina. Znanstvenici i mediji upozoravaju na enormnu štetu i industrijsko lobiranje koje otežava regulaciju. Problem PFAS-a nije samo ekološki, već i ekonomski teret za države i poduzetnike. DW

02.10.2024. (16:00)

Nafta gori, a zdravlje nek pati

Plameno nebo: INA i MOL pod sumnjom za prikrivanje zagađenja

Dubinsko istraživanje projekta “Burning Skies”, koje vodi mreža Environmental Investigative Forum, otkriva da INA i MOL možda sustavno umanjuju podatke o zagađenju okoliša. Spaljivanjem plinova na bakljama tijekom eksploatacije nafte, ove tvrtke značajno doprinose globalnom zatopljenju i ozbiljno ugrožavaju zdravlje ljudi u blizini svojih naftnih polja. Istraživanjem su obuhvaćene njihove aktivnosti u Africi i na Bliskom Istoku, gdje su lokalne zajednice izložene povećanom riziku od raka i drugih bolesti uzrokovanih emisijama štetnih plinova. Nacional

21.07.2024. (10:00)

Prekrasna smo vrsta

Mediteran kakav nikad nije bio; u moru je više plastike nego ribe

Kako stoji u izvješću Svjetskog fonda za prirodu (WWF) objavljenom u srpnju više od 87 posto Sredozemnog mora zagađeno je mikroplastikom, otrovnim metalima i industrijskim kemikalijama. Globalno onečišćena voda uzrokuje 1,4 milijuna preuranjenih smrti, a onečišćeno Sredozemlje predstavlja problem za 150 milijuna ljudi koji žive na obali te 270 milijuna turista koji ga svake godine posjete, piše CNN. Sredozemno more zapljuskuje 46.000 kilometara obale u 22 zemlje koje imaju različite ekološke standarde i prakse. Primjerice iz Egipta u Sredozemnom moru završi 0,25 milijuna tona plastike, slijedi ga Turska s 0,11 milijuna tona, a na trećem je mjestu Italija koja more zagađuje s 0,04 milijuna tona plastike. tportal

23.06.2023. (14:00)

Više cvijeća, manje smeća

Ako klimatske promjene ovako nastave, mogao bi uslijediti scenarij ‘vruće Zemlje’

Zadnjih nekoliko godina sve su češći ekstremni vremenski uvjeti. Požari gutaju sve pred sobom, oluje su sve razornije, a temperature ruše rekorde. Klimatski znanstvenici upozoravaju da je ovo posljedica ljudske aktivnosti poput izgaranja fosilnih goriva, krčenja šuma i širenja poljoprivrede. To je dovelo do prijedloga za imenovanje novog geološkog doba: Antropocena, perioda u kojem je ljudska aktivnost dovela do značajnih posljedica po čitav Zemljin sustav. Zbog svega toga, stanje na Zemlji pretvara se u potpuni kaos. To znači da bi Zemljin sustav mogao pasti u kaotično ponašanje – ekstremne sezonalne fluktuacije i meteorološke fenomene – zbog kojih je teško predvidjeti buduće ponašanje sustava. Ako ga je nemoguće predvidjeti, nemoguće je i umanjiti posljedice N1

09.01.2022. (07:30)

Zagreb je na vrhu popisa europskih gradova s najzagađenijim zrakom. Prate ga Bukurešt i Solun

03.06.2021. (16:30)

Tko to tamo smrdi

Onečišćenje zraka na zapadnom Balkanu ugrožava cijelu Europu

Termoelektrane u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji, Kosovu i BiH predstavljaju zdravstvenu i ekonomsku opasnost za stabilnost EU jer su glavni izvor zagađenosti koja se rapidno širi cijelom Europom, poručili su sudionici panela u sklopu obilježavanja europskog Zelenog tjedna. Istraživanje iz 2016. pokazalo je da je 16 termoelektrana na ugljen na zapadnom Balkanu emitiralo jednaku količinu sumporovog dioksida (SO2) kao i 250 takvih postrojenja u EU, izjavila je Vlatka Matković, savjetnica za zdravlje i energetiku u Savezu za zdravlje i okoliš. Index…

14.01.2021. (17:30)

Zračna opasnost ostaje

Lockdown smanjio zagađenje zraka, ali manje od očekivanja

Očekivalo se suprotno, ali rezultati istraživanja u 11 svjetskih gradova pokazuju ovo: sa zadržavanjem milijuna ljudi u kućama koncentracija dušikova dioksida (NO2) u zraku, glavnog zagađivača koji je rezultat prometa i povezan je s respiratornim bolestima i rakom, pala je između 10 i 50 posto. Koncentracija ozona,, koji napada pluća zapravo se povećala zbog pandemije od dva do 30 posto u različitim gradovima jer promet inače uklanja ozon iz zraka. Treći zagađivač su čestice PM2.5, poput čađe ili dima koje emitiraju vozila i industrija koje su se smanjile, ali daleko manje od preporuke WHO-a.

08.01.2021. (20:30)

Prošla godina bila je najtoplija od početka mjerenja, a razine ugljikova dioksida dosegle su rekordnu razinu

Europske prosječne površinske temperature tijekom 2020. porasle su 2,2 stupnja Celzija iznad predindustrijskih razina i gotovo pola stupnja iznad 2019., koja je bila rekordna godina do tog trenutka. Na Arktiku je zabilježeno sedam stupnjeva Celzija iznad razina zabilježenih sredinom 19. stoljeća. Šumski požari u Sibiru oslobodili su rekordnih četvrt milijarde tona ugljikova dioksida u atmosferu što odgavara godišnjoj emisiji Španjolske, Egipta ili Vijetnama te trećinu više nego u 2019. koja je do tada držala rekord. Razine ugljikova dioksida u atmosferi Zemlje dosegnule su rekordnu razinu od 413 čestica na milijun, izvijestila je Služba za klimatske promjene Copernicus. T-portal…

24.11.2020. (09:17)

Zrak u Hrvatskoj među najzagađenijima u Europi

trakŠest članica EU 2018. je premašilo granične vrijednosti Europske unije za sitne lebdeće čestice (PM2,5): Bugarska, Češka, Hrvatska, Italija, Poljska i Rumunjska. Samo četiri — Estonija, Finska, Island i Irska — imale su koncentracije sitnih lebdećih čestica ispod strožih, preporučenih gornjih granica Svjetske zdravstvene organizacije. Izloženost sitnim lebdećim česticama uzrokovala je oko 417 000 slučajeva prerane smrti u 41 europskoj zemlji tijekom 2018., što je 60.000 ljudi manje nego 2009. Jutarnji

04.08.2020. (13:51)

Trećina djece u svijetu izložena riziku kontakta s toksičnim koncentracijama olova, najviše iz odbačenih baterija i akumulatora