Stvorena prva robotska pčela koja može letjeti kao prava - Monitor.hr
06.07.2023. (11:00)

Oprašuje dok god ima struje

Stvorena prva robotska pčela koja može letjeti kao prava

Robot je nazvan Bee++, ima četiri krila, od kojih je svako opremljeno neovisnim laganim aktuatorima (svojevrsni motor, op.ur.) koji mogu samostalno kontrolirati krilo. Specifičan dizajn omogućava ovom umjetnom oprašivaču da u kretanju oponaša prave pčele. To je prvi robot koji može letjeti u svim smjerovima. Raspon krila je 33 mm. Ima težinu 95 mg, što je više od pčela koje se pojavljuju u prirodi, koje imaju težinu oko 10 mg. Trenutno može letjeti pet minuta i zbog toga mora ostati priključen na izvor napajanja. Očekuje se da će moći zamijeniti pčele u oprašivanju. Agroklub


Slične vijesti

20.05. (20:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Od posljednjih deset godina ni jedna nije bila dobra pčelarska godina, a zbog klimatskih promjena sve su češći slučajevi odumiranja pčelinjih zajednica

Svjetski dan pčela 2024. usredotočen je na temu “Pčela u suradnji s mladima”, koja naglašava važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji. Pčele su najvažnija bića na planetu jer bez njih nema oprašivanja, nema plodova, nema hrane, nema ni ljudi. Svi moramo dati doprinos da osiguramo njihov opstanak. N1

17.02.2023. (20:00)

Izvorno prirodno

Goranski medun dobio zaštićeni naziv u EU

Med Goranski medun proizvodi se u regijama Gorskog kotara, Ogulina i Plaškog na granici između hrvatskih planinskih lanaca i Jadrana. Posebnost Goranskog meduna je u tome što se proizvodi od medljike, a ne nektara. Medljika je slatka eksudacija koja se, pod povoljnim uvjetima, pojavljuje uglavnom na četinjačama. Dugogodišnja pčelarska proizvodnja na području Gorskog kotara rezultat je praktičnih znanja i vještina stanovnika koji su se pčelarstvom u ovom području bavili stoljećima. Naziv Goranski medun dodat će se na popis 1609 poljoprivrednih proizvoda u Europskoj uniji koji nose zaštićenu oznaku izvornosti. Hrvatska sada ima 39 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Green

02.02.2023. (21:06)

Analize pokazale: Prodaju parafin i goveđi loj pod uvozni pčelinji vosak

06.11.2021. (13:30)

Prirodna kozmetika

Kozmetički pripravci od pčelinjeg otrova pomoći će ženama da ostanu vječno mlade?!

Med od kornatske kadulje smatra se raritetom među medovima jer još uvijek malo pčelara tamo seli svoje pčele. Razlog tome su troškovi transporta, nepristupačan teren, radna snaga i problem s prijevozom. Med od kornatske kadulje potrošači traže, unatoč jeftinijim uvoznim koji su nerijetko patvorine bez ljekovitih svojstva. Jedan od pčelara koji proizvodi med od nje je Petar Matak. Uz klasični med, proizvodit će likere od meda, te krem i imunomed. Baza za imunomed je propolis, cvjetni prah i med, a konačni proizvod služi podizanju prirodnog imuniteta pa je sve traženiji na tržištu. Već sada uz pomoć posebnog uređaja Petar sakuplja pčelinji otrov od kojega namjerava proizvoditi kozmetičke pripravke. Radi se o prirodnom botoksu koji će, kako reče, “pomaći ženama da ostanu vječno mlade”. Priču donosi Agroklub. Na pčelinjem se otrovu, ako postigne određenu kvalitetu, može dobro i zaraditi. Kilogram na tržištu može postići cijenu i do 135 tisuća kuna (Glas Podravine).

12.09.2021. (16:00)

85 posto korist pčela je u oprašivanju, 15 pčelareva, a troškovi 100 posto pčelarevi

Cijene meda će skočiti u nebo, a u pčelarski će dnevnik pisati: Ne može gore

Slavonski pčelar je za Tportal opisao kakva je situacija u pčelarstvu, trenutno te što nas čeka u budućnosti. Cijene meda bi mogle skočiti i preko 50 kuna po kilogramu. Trenutno u Hrvatskoj je službeno registrirano više od 460 tisuća košnica, a računa se da svaka košnica u prosjeku godišnje proizvede i do 20 kilograma meda. Godišnje se tako proizvede između sedam i deset tisuća tona meda. Prosječni zimski gubici dosad su obično bili oko 5 posto, a sad bi taj postotak mogao narasti i do 20-30. U proizvodnji meda smo samodostatni, a prije ulaska u EU smo izvozili oko 1600 tona. Nakon ulaska, izvoz se srozao. Problemi su i oko troškova održavanja pčelinjaka, a i oko nereguliranja meda na tržištu, gdje se mnogi miješaju s uvoznim i nemaju provjereno porijeklo.

14.07.2020. (00:30)

Znanost bez odgovora

Međimurski pčelari nezadovoljni rezultatima istraživanja o pomoru pčela

Analiza je otkrila otrove, no u granicama dopuštenog, pa službeni uzrok – i dalje nije poznat. Pčelari su nezadovoljni i smatraju da se reagiralo prekasno… Procjenjuje se da je riječ o šteti koja prelazi 3 milijuna kuna. Mnogi će pčelari morati krenuti iz početka, odnosno s novim košnicama i zajednicima. Strahuju da se neće oporaviti godinama. HRT