Stvorena bakterija s najmanje gena - organizmima će se dodavati funkcije - Monitor.hr
26.03.2016. (16:20)

Manje je više

Stvorena bakterija s najmanje gena – organizmima će se dodavati funkcije

Znanstvenici su napravili još jedan korak u nastojanju razumijevanja genetske osnove života, nakon što je tim predvođen američkim genetičarem Craigom Venterom u laboratoriju stvorio polusintetičku, funkcionalnu bakteriju sa samo 473 gena, pola manje nego divlja vrsta te bakterije. Znanstvenici kažu da im je cilj pomaknuti granice u fundamentalnom znanju, što bi moglo dovesti do novih lijekova i ostalih kemijskih spojeva. “Naša dugoročna vizija je stvoriti sintetičke organizme kojima možete dodati specifične funkcije”, rekao je Daniel Gibson, suautor studije objavljene u znanstvenom časopisu Science. Pliva zdravlje, BBC


Slične vijesti

10.05. (19:00)

Dobro pa ne letim u svemir u bližoj budućnosti

U svemiru se razvile opasne bakterije, otporne na antibiotike

Istraživanje provedeno na Međunarodnoj svemirskoj postaji je pokazalo da su se tamo, iako je u pitanju visoko kontrolirano okruženje, razvile opasne bakterije koje su otporne na antibiotike, a kakve ne postoje na Zemlji. Znanstvenici su proučavali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena još 2018. godine. Studije su pokazale da mikroorganizmi izloženi mikrogravitaciji mogu steći otpornost na više antibiotika i povećanu virulentnost, odnosno zaraznost. U takvim uvjetima, dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sustav astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti. Kako je borba protiv otpornosti bakterija na antibiotike postala globalan problem, ovakva saznanja pomažu u boljem razumijevanju kako bakterije evoluiraju i prilagođavaju se u različitim okruženjima. (Index)

23.08.2017. (09:54)

Neka bude svjetlo

Bakterije pretvorili u kiborge da proizvode energiju od Sunca

U potrazi za novim izvorima energije znanstvenici su pretvorili bakterije u prave kiborge tako što su ih prekrili sićušnim ‘solarnim ćelijama’. Na taj način mogu biti bolje od biljaka u fotosintezi (80% učinkovitosti dok je kod biljaka 2%) što bi moglo biti ključno u proizvodnji obnovljivih goriva od Sunca. 24sata, BBC

14.03.2017. (14:54)

Pod morem ona živi, voli svoj dom

Titanic će nestati za 13 godina zbog bakterije

U roku od trinaest godina velebna olupina Titanica na dnu Atlantskog oceana potpuno će nestati, a za to je kriva proždrljiva bakterija zvana halomonas titanicae, kemosintetska, gram-negativna proteobakterija koja posebno voli ‘papati’ željezo, a otporna je na velike koncentracije soli. Titanic je potonuo 1912. godine, njegova je olupina otkrivena 1985., a već je druga ekspedicija (1991.) otkrila hrđave sigaste tvorevine prepuna ove neobične bakterije. Express

27.02.2017. (23:39)

Nove opasnosti traže nove lijekove

WHO objavio popis najopasnijih bakterija

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je popis 12 najopasnijih bakterija, u nastojanju da potakne razvoj novih antibiotika. “Otpornost na antibiotike je sve veća, a brzo nam ponestaju mogućnosti liječenja”, rekla je predstavnica WHO-a zadužena za inovacije Marie-Paule Kieny. Farmaceutske kompanije ne žele istraživati nove antibiotike zbog rizika da bi mogući novi lijek ubrzo mogao postati neučinkovit. Tri najopasnije bakterije su Acinetbocater, Pseudomonas i razne vrste Enterobacteriaceae, među kojima je i E. coli. HRT, healio.com

01.10.2015. (22:15)

Pokus na vlastitoj koži

Ruski znanstvenik si ubrizgao prastaru bakteriju kako bi se pomladio

Ruski znanstvenik Anatolij Broučkov u potrazi je za tajnom vječne mladosti, a eksperimentalne metode iskušava na sebi. Tako si je ubrizgao 3.5 milijuna godina staru bateriju Bacillus F koju je izvukao iz permafrosta. Tvrdi da se već osjeća bolje te da dvije godine nije bio bolestan. Također, bakterija je djelovala na produljenje plodnosti kod miševa. Telegraph

16.08.2015. (19:20)

5 odvratnih stvari koje se upravo nalaze na vašem tijelu

22.04.2015. (08:07)

Kruva i uja (suncokretovog)

Dođe li nam iz Italije opasna bakterija, masline će postati prošlost

Domaći maslinari u strahu su od širenja opasne bakterije xylella fastidiosa iz Italije, na koju ne djeluju zaštitna sredstva, piše Slobodna. Osim masline ugroženi su bajami i oleanderi, šume hrasta, trešnje, višnje te nasadi agruma. Razmjeri katastrofe mogli bi se usporediti s filokserom u 19. stoljeću, koja je poharala vinograde i potaknula iseljavanje Dalmatinaca u prekomorske zemlje.