Stručnjakinja analizira zakon o zgradama: Ne, stanovi neće biti dostupniji onima koji ih trebaju - Monitor.hr
29.08. (11:00)

Dobar je taj zakon, ali ne toliko dobar

Stručnjakinja analizira zakon o zgradama: Ne, stanovi neće biti dostupniji onima koji ih trebaju

Zakon o upravljanju i održavanju zgrada neće samim stupanjem na snagu utjecati na povećanje priuštivosti stanova, a neće se ni preko noći osloboditi 900 tisuća stanova. No, pozdravljamo novi zakon jer će donijeti brojne pozitivne promjene na tržištu nekretnina, kaže za FORBES Hrvatska Vedrana Likan, direktorica Colliersa za Hrvatsku, Sloveniju i BiH. Prije će utjecaj na smirivanje cijena imati slabija profitabilnost u rentijerstvu budući da je ono veliki motor prodaje stanova, pogotovo u sveučilišnim gradovima. Ipak, to ne znači da će cijene stanova padati, mada je to ono što bi sve željeli čuti.


Slične vijesti

26.10. (16:00)

Nije dovoljno što se za kvadrate otplaćuju krediti

Litvan: Subvencioniranjem podstanara država će samo poskupiti najam

Država najavljuje subvencionirani najam kao rješenje za visoke cijene nekretnina i nedostupnost stanova mladima, nakon što je subvencioniranje kredita povećalo cijene kvadrata. Planom se predviđa fond od 9000 stanova i pokrivanje razlike za skupe najmove, što bi moglo potaknuti rast cijena najma. Pitanje je hoće li intervencija pomoći ili otežati priuštivost stanovanja za mlade. Goran Litvan za Lider.

10.10. (22:00)

I nije neka utjeha

Najam stanova u EU skočio za 47,1 posto, Hrvatska među najmanjim porastima

Cijene najma u Europskoj uniji u prvoj polovici 2024. porasle su za 47,1% u odnosu na kraj 2023., dok je u Hrvatskoj taj rast bio samo 1,3%, svrstavajući je među države s najmanjim skokom. Najveći rast bilježe Mađarska i Rumunjska (6,5% i 6,2%), dok Luksemburg ima najmanji (0,7%). Iako je Hrvatska imala skromniji rast na nacionalnoj razini, Zagreb i Split su doživjeli značajne skokove u cijeni najma, s porastima od 20% i 26%. U Zagrebu cijena najma stana doseže i do 1000 eura mjesečno. Novi list

21.09. (09:00)

Zabranili Airbnb, a stanarine su još uvijek na dijeti

Ukidanje kratkoročnog najma nije rješenje za poboljšanje priuštivosti stanovanja

Unatoč ograničenju kratkoročnog najma u New Yorku, cijene stanarina nisu značajno pale. Stručnjaci poput Kennyja Leeja ističu da 18.000 stanova koji su povučeni iz kratkoročnog najma nije dovoljno da promijeni tržište s preko 3,5 milijuna stambenih jedinica. Problem leži u širem nesrazmjeru između ponude i potražnje, koji jedna mjera ne može riješiti. Primjeri iz drugih gradova, poput Irvinea ili Lisabona, pokazuju sličan trend – iako kratkoročni najam igra ulogu, nije čarobno rješenje za visoke cijene stanovanja. Lider

05.09. (18:00)

Rentijerstvo je jedini posao gdje ti stan stoji, a ti zarađuješ sjedeći

Iznajmljivači osnovali udrugu: Nismo rentijeri, borimo se za egzistenciju i ostanak u Hrvatskoj

Građanska inicijativa “Spasimo male obiteljske iznajmljivače” pokrenuta je kao odgovor na prijedlog zabrane iznajmljivanja apartmana u stambenim zgradama. Inicijativa okuplja male obiteljske iznajmljivače koji naglašavaju da nisu bogati rentijeri, već ljudi koji iznajmljivanjem jednog apartmana osiguravaju egzistenciju. Kritiziraju tvrdnje o velikoj zaradi od 40.000 eura godišnje, ističući da većina zarađuje oko 10.000 eura godišnje. Smatraju da zabrana iznajmljivanja apartmana ne bi imala značajan utjecaj na tržište, ali bi značajno pogodila obiteljske iznajmljivače. Pokrenuli su i peticiju protiv zabrane. Nacional

06.08. (09:00)

Plan za priuštivi stan

Vlada najavila stambenu strategiju kako bi pojeftinili stanovi

Ni Zagreb ni Istra, ni Dalmacija, a ni istočna Hrvatska ne mogu se pohvaliti prihvatljivim cijenama nekretnina. Mnogim je samcima, mladim obiteljima i studentima sve teže unajmiti stan i preživjeti mjesec u Hrvatskoj. Ima li rješenja? Podaci pokazuju da je u Hrvatskoj, u kojoj prevladava „mentalitet vlasništva“, oko 91 posto stanova u privatnom vlasništvu, dok je ostatak u najmu ili drugim stambenim statusima. Poželjno bi bilo smanjiti prvu grupu na barem 80 posto, a drugu povećati za barem 10 posto i to tako što bi ponuda stanova za najam na tržištu bila regulirana kroz zakonodavni okvir i određene modele na razini gradova i općina. Tada bi trebale postojati i stambene institucije koje bi se time bavile kao što postoje u zapadnim državama Europe, ali u Hrvatskoj za sada nemamo takvu praksu. Javila se potreba za javnim najmom, a iz Ministarstva za prostorno uređenje, graditeljstva i državne imovine tvrde da rade na Nacionalnom planu stambene politike do 2030. godine. Zgradonačelnik, Poslovni

13.06. (15:00)

Govorimo o - haljinama

Sezonski poslovi: Rentijerima sunce uvijek sja

Na spomen riječi ‘najam‘ najprije na pamet padnu nekretnine ili automobili, pogotovo u lipnju kada krajičkom oka gledamo kalendar u donjemu desnom kutu ekrana, ali to je i mjesec koji obiluje vjenčanjima, maturalnim večerima i poslovnim zabavama koje se priređuju ususret godišnjim odmorima. Sve su to prigode za kupnju novih svečanih haljina koje poslije, nažalost, često gurnemo na dno ormara s mišlju ‘nek se nađu za svečane prigode‘. Da bi se stalo na kraj tom trendu, razvio se biznis najma, rent-a-dress. Upravo takav biznis, pod nazivom Rent4Style, vodi domaća influencerica i poduzetnica Matea Miljan Rafaj, koja tvrdi da je u Hrvatskoj potražnja za najmom haljina odlična. Lider

16.05. (01:00)

Ne bi se smjelo, znam, ali...

Državni proračun godišnje ostane bez 40-ak milijuna eura poreza zbog iznajmljivanja stanova na crno

Na valu snažnog rasta cijena nekretnina u nebo su ‘odletjele’ najamnine pa se i stručnjaci ilustriraju da Hrvatska živi ‘u paklu’ najma. Istodobno, procjenjuje se da tek svaki deseti iznajmljivač legalno prijavi svog podstanara. Unatoč milijunskoj poreznoj utaji, državne evidencije o iznajmljivanju pune su rupa, a lopticu odgovornosti međusobno si prebacuju Ministarstvo financija te graditeljstva i prostornog uređenja. Na tržištu nekretnina u Hrvatskoj cijene su već dugo vremena visoke, a kupaca, posebice mladih, koji sebi stan ili kuću ne mogu priuštiti sve više. Ne čudi onda što su se u takvoj situaciji mnogi okrenuli iznajmljivanju stanova i kuća, no ni tu situacija nije bajna. Poslovni

12.04. (13:00)

Taman za sobicu ili garažu

Prosječni građanin s prosječnom plaćom ne može unajmiti prosječan stan jer prelazi (najmanje) 70 posto plaće

Maksimalna rata ili anuitet kredita građanina može biti jednu četvrtinu odnosno jednu trećinu njegove neto plaće, ovisno o tome je li plaća niža ili viša od prosječne. To bi značilo (ako uzmemo najveće zaduženje od trećine plaće) da je maksimalno mjesečno zaduženje prosječne osobe 383 eura. Ako uzmemo gore navedene cijene kvadrata, uz kredit od 30 godina, za prosječni stan od 60 metara četvornih, govorimo o kreditu od 133.140 eura. Mjesečna rata je oko 642 eura. Zaključak je prilično jasan, ali ćemo ga naglasiti – prosječni građanin Hrvatske nije kreditno sposoban kupiti stan. Stoga ako se stan ne može kupiti, mora se u najam. I sada je nastao ogroman problem i u skladu sa svime navedenim, jasno je da su oči javnosti uprte u temu najma stana. Poslovni

19.01. (11:00)

Zločesti podstanari, raus

Podstanari vam ne žele izaći iz stana? Evo što zakon kaže o tome

Uz preduvjet da je potpisan ugovor o najmu.  Jedini način da vlasnik stana vrati svoje kvadrate u slučaju otkazivanja ugovora o najmu jest da se vlasnik stana obrati sudu. Do kraja lanjskog studenog to je napravilo 518 najmodavaca, s tim da je na sudovima u 2023. bilo ukupno 1470 stambenih sporova jer su 952 predmeta započela prijašnjih godina. Treba napomenuti i da je prosječno trajanje sporova koji su, na kraju, riješeni u prošloj godini bilo 564 dana. Dakle, u prosjeku su vlasnici stanova na svoje nekretnine trebali čekati nešto više od godine i pol, a lani je riješeno 469 stambenih sporova. N1

16.01. (13:00)

Kupuje se, ali ne za život

Analiza tržišta nekretnina u Hrvatskoj: Imamo jedan od najnižih poreza na najam, stranci investiraju unatoč skrivenim troškovima

Stručnjaci s Globalpropertyguide.com analizirali su tržište nekretnina u Hrvatskoj. Hrvatska je po prihodima od najma na 20. mjestu (od 33 zemlje). Stopa poreza na najam kod nas je od 10%, kao i u Irskoj, Belgiji, Bugarskoj, Latviji… Rekorderi su Švicarska sa stopom poreza od 60%, Danska s 52%, Luksemburg s 49% te Francuska s 48%. Skriveni troškovi prilikom kupnje, koji čine 9,6%, često se zanemaruju, no ostavljaju traga na kupoprodajnoj vrijednosti. Unatoč tome, Hrvatska privlači strane kupce, pa tako više od 70.000 stranaca posjeduje nekretnine na jadranskoj obali, a samo tri posto stranih kupaca odabralo je grad Zagreb. Najpopularnije lokacije za strance su Dubrovnik, Split, Opatija, Istra, otok Hvar i otok Brač. Većina stranih kupaca stanova su Nijemci i Austrijanci, zatim Britanci, Slovenci, Slovaci, Česi, Nizozemci, Mađari i Rusi. (Poslovni)