Strategije za vodik (2): Plavi vodik – tranzicijska pljačka - Monitor.hr
16.02.2023. (16:00)

Rat lobija

Strategije za vodik (2): Plavi vodik – tranzicijska pljačka

Vodik jest idealan jer njegovo gorenje ne zagađuje atmosferu; proizvodi samo vodu. No to se ne može reći za trenutnu proizvodnju. Zagovornici fosilnih goriva pa i vodika iz fosilnih goriva su oni koji sada imaju ekstraprofite. U njih ubrajamo i SAD. Oni itekako imaju utjecaja na EU pa zato (zbog trenutne situacije) koriste priliku da uprljaju zeleni vodik. No, ratovi oko energije tek su počeli i za Hrvatsku je od presudne važnosti da pokrene vlastitu industriju OIE i vodika. Neki stručnjaci odbacuju kritike da za vodik nemamo vremena, navodeći da se radi o izlikama, jer je elektroliza danas visokoučinkovita, komercijalna tehnologija. Poziva i na iskorištavanje trenutka u zadnjim godinama odlučujućeg desetljeća za okretanje od fosilnih goriva. Treba razmišljati o odnosima ulaganja u atomsku fisiju i fuziju i u obnovljive izvore energije. Faktograf


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Fosilna prošlost ili obnovljiva budućnost?

Hrvatska i dalje uvozi previše energenata, a ima sve uvjete za dobru energetsku tranziciju

Hrvatska ima potencijal za zelenu tranziciju, ali još uvijek dominiraju fosilni izvori i visoka ovisnost o uvozu energenata. Ministrica Marija Vučković ističe važnost automatizacije i smanjenja administracije, dok stručnjaci iz Končara i Ministarstva gospodarstva naglašavaju ključne promjene u energetici, poput smanjenja CO2 i veće upotrebe obnovljivih izvora. Ključni prioriteti su ulaganja u infrastrukturu, održivost i stabilan regulatorni okvir. Do 2030. udio fosilnih goriva trebao bi pasti na 45%, uz podršku EU financiranja. Zelena tranzicija mora biti pravedna prilika za gospodarstvo i konkurentnost svih sudionika. Lider

24.07. (23:00)

Ne prde nam krave, ali...

IJF: Previše smo ovisni o fosilnim gorivima, treba nam porez na ugljik

U zelenim politikama Hrvatska nije dobar EU učenik. Dok zajednica europskih zemalja nalaže klimatsku neutralnost do 2050. te smanjenje emisija štetnih plinova za 55 posto do 2030., odnosno manju ovisnost o velikom zagađivaču – fosilnom gorivu – Hrvatska ga se objeručke drži. I to unatoč ogromnom potencijalu u obnovljivim izvorima energije. Rad “Okolišni porezi u Hrvatskoj i Europskoj uniji” objavljen u Osvrtima IJF-a, otkriva da je udio prihoda od okolišnih poreza u BDP-u u Hrvatskoj među najvišima u Europskoj uniji te da, suprotnom EU trendovima, raste. Rješenje za ovakvu situaciju itekako postoji i leži u uvođenju novog poreza – onoga na ugljik, kakav ubiru brojne države članice. Poslovni

07.06. (20:00)

Mazanje očiju

Dezinformacijski narativi o klimatskim promjenama: fosilna industrija proizvodi sumnju u klimatsku znanost

Danas se fosilna industrija služi lobiranjem, medijima i influencerima kako bi uvjerila javnost i politički vrh da “ima vremena”. Pretvaraju se da klimatske promjene i vlastitu ulogu shvaćaju ozbiljno, koriste se greenwashingom – marketingom koji gradi sliku da se na zaštiti klime radi značajno više nego što se doista radi – i brojnim drugim taktikama. Da fosilna industrija uspijeva nametnuti diskurs odgode – narative koji prihvaćaju postojanje klimatskih promjena, ali opravdavaju nedjelovanje ili neadekvatne napore u njihovu suzbijanju – pokazuju rezultati brojnih istraživanja. Strategija čiji je cilj proizvodnja sumnje – osporavanje činjenica i znanstvenih spoznaja plasiranjem dezinformacija u javni prostor – ima pet koraka (Faktograf):

  1. Industrija financijski podržava osnivanje “trustova mozgova” koji okupljaju “znanstvenike” skeptične prema znanstvenom konsenzusu.
  2. Tako potkupljeni znanstvenici proizvode “istraživanja” čiji nalazi idu na ruku industriji koja ih plaća.
  3. “Otkrića” znanstvenika čiji je rad financirala, industrija koristi kao utemeljenje za lobističke i propagandne operacije s ciljem utjecaja na javne politike.
  4. Industrija organizira hajku na znanstvenike i znanstvenice koji u javnosti pokušavaju iznositi činjenice o štetnosti njihovih proizvoda.
  5. Lobisti i propagandisti najprije uvjeravaju političare i javnost da njihovi proizvodi nisu štetni, a kad u konačnici dođu do toga da ipak moraju prihvatiti činjeničnu stvarnost, mijenjaju narativ i tvrde da industriju ne treba posebno regulirati
07.06. (09:00)

Pet do dvanaest...

Guterres: Tvrtke koje se bave proizvodnjom fosilnih goriva su ‘gospodari klimatskog kaosa’ i trebalo bi im u svakoj zemlji zabraniti oglašavanje

U velikom govoru u New Yorku António Guterres je pozvao medije da prestanu omogućavati “uništenje planeta” uzimanjem novca za oglašavanje od industrija fosilnih goriva, upozoravajući da se svijet suočava “s vremenom klimatske krize”. “Mnoge vlade ograničavaju ili zabranjuju oglašavanje proizvoda koji štete ljudskom zdravlju, poput duhana”, rekao je. “Pozivam sve zemlje da zabrane oglašavanje kompanija za fosilna goriva”. Guterres je objavio nove podatke Svjetske meteorološke organizacije (WMO) koji pokazuju da postoji 80 posto šanse da će planet prijeći granicu zagrijavanja od 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijska vremena u sljedećih pet godina. Nacional

26.10.2023. (01:00)

Pridružite se, mislim, ako hoćete

Velike svjetske kompanije traže potpuno napuštanje fosilnih goriva

U svojem poslovanju potpisnici pisma koriste sve više energije iz obnovljivih izvora i rade na izbacivanju fosilnih goriva, pa sada urgiraju i kako bi se vladajući diljem svijeta pridružili toj inicijativi na globalnoj razini. Jedan od njihovih apela upućen je izravno proizvođačima fosilnih goriva da im se pridruže u znanstveno potkrijepljenim neto nultim ciljevima, uz razvoj kratkoročnih i dugoročnih planova za prekid korištenja fosilnih izvora energije. Do 2030. godine emisije bi trebalo prepoloviti, obnovljive izvore utrostručiti, a energetsku efikasnost udvostručiti. Krajnji cilj za 100% dekarbonizirane izvore energije trebao bi, prema njima, biti postavljen na 2035. godinu za razvijena gospodarstva, a na 2040. godinu za sve ostale. Bug

25.07.2023. (01:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'!

Raos: Nije sva nafta fosilno gorivo, ima je nešto i nebiološkog porijekla

Još je Mendeljejev iznio teoriju kako je nafta geokemijsko prije nego fosilno gorivo. No, da je nafta doista nastala od biljaka i životinja uvjerljivo nam pokazuje njezin sastav. Još su uvjerljiviji geološki dokazi. Petnaest milijuna barela nafte godišnje vadi se iz pukotina u magmatskim stijenama. Kako je tamo dospjela? Mogla je, razumije se, nastati u sedimentnim stijenama koje se nalaze iznad magmatskih, no zašto je izabrala put prema dolje umjesto prema gore? Najlogičniji odgovor je da nafta iz magmatskih stijena (koja čini samo 1 % pronađene nafte) nije nastala u sedimentim stijenama. Nastala je geokemijskim procesima u dubinama Zemljine kore. Međutim, nafta što se nalazi u pukotinama magmatskih stijena razlikuje se od nafte u drugim nalazištima. Što je od svega toga istina teško je reći. Teorije u geologiji trebaju dugo vremena da budu općenito prihvaćene ili odbačene, jer se nalazi mogu različito interpretirati. No jedno je sigurno: nafta je sigurno biološkog porijekla, a možda je ima – vrlo vrlo malo – koja to nije. Nenad Raos za Bug.

09.03.2023. (17:00)

Zrak još uvijek nije dovoljno čist

Njemačka stopirala zabranu prodaje dizelaša i benzinaca

Nakon što je Njemačka dovela u pitanje odluku o zabrani prodaje novih automobila na benzin i dizel od 2035. godine, Europska unija je odgodila planirano glasovanje o zakonu do sljedećeg tjedna. Kako piše Reuters, novi datum glasovanja još uvijek nije poznat, a glasnogovornik Švedske koja predsjedava EU-om, rekao je da će se veleposlanici vratiti na tu temu “u dogledno vrijeme”. Riječ je o odgađanju konačnog odobrenja za obaveznu primjenu nulte stope emisija novih automobila i kombija. Uredbu su podržali zastupnici socijaldemokrata, liberala i zelenih, a zakonski paket podržan je s 340 glasova za, 279 protiv i 21 suzdržanim. Green

18.02.2023. (21:00)

Svakog dana u svakom pogledu sve više zarađujem

Milina od nafte i plina

Rekordno niska cijena nafte: Tko od koga profitira, a tko gubi? - Poslovni dnevnik

Šest najvećih zapadnih kompanija koje se bave proizvodnjom nafte i plina u 2022. godini zaradile su ukupno 200 milijardi dolara profita, što je najviše u povijesti te industrije. Taj su rekordni rezultat ostvarile ispumpavajući i prodajući fosilna goriva, upravo ono što treba napustiti kako bi se zaustavila klimatska kriza, i to u kontekstu povećanja cijena fosilnih goriva izazvanog ratom u Ukrajini, što je ponegdje okvalificirano kao ratno profiterstvo. Rekorder među profiterima je američki ExxonMobil, kompanija koja se tradicionalno najviše odupire pritiscima da se dekarbonizira; Exxon je u 2022. godini povećao proizvodnju, što je rezultiralo rastom vrijednosti njegovih dionica od čak 50 posto i godišnjim profitom od 55,7 milijardi dolara. Nakon što su napustile tržište Rusije europske naftne kompanije sve se više okreću projektima u bivšim afričkim kolonijama. Talijanski Eni tako je potpisao ugovore s Libijom, Shell i Equinor s Tanzanijom, dok Total ulaže u Mozambiku i Južnoafričkoj Republici. Novosti

04.11.2022. (19:00)

Sami sebi ćemo presudit

Svijet koristi rusku invaziju kao izgovor za povećanje fosilnih goriva

Nakon sankcija uvedenih Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, zemlje diljem svijeta susrele su se s problemom kako pronaći alternativu ruskom plinu. U Glasgowu su političari prošle godine obećali uvest politike za odbacivanje fosilnih goriva. Godinu dana kasnije, drugačija priča. Korak unatrag dogodio se prvenstveno zbog ruske invazije na Ukrajinu. Države diljem svijeta u potrazi su za alternativama ruskom prirodnom plinu. To bi moglo rezultirati povećanom uporabom ugljika, odnosno više fosilne energije nego što je potrebno da se nadomjeste zalihe iz Rusije, navodi WP. Upravo ta tema bit će glavna točka na ovogodišnjoj klimatskoj konferenciji, COP27, u Egiptu. Čak i ako se nova infrastruktura izradi i koristi do kraja svog životnog vijeka, nema šanse da se ispune ciljevi Pariškog sporazuma, smatraju pojedini stručnjaci. Green

24.10.2022. (10:00)

I dalje trujete planet? E, sad ćete dobiti po Rembrandtu!

Juhom od rajčice i pire krumpirom po vrijednim slikama: Ne želimo popularnost, želimo pozornost

Nakon što su klimatske aktivistice zalile juhu od rajčice po Van Goghovim suncokretima, sada su nešto slično napravili aktivisti na slici od Moneta u Potsdamu, koju su zalili pire krumpirom. Dodajmo da slika vrijedi 110 milijuna eura (Index). Londonski prosvjed inicijative Just Stop Oil – izveden, kasnije se ispostavlja, ispred slike zaštićene staklom – osmišljen je kako bi skrenuo pozornost javnosti na ozbiljnost klimatske krize, konkretno na nastojanja inicijative u protivljenju izdavanjima dozvola za nove ekstrakcije fosilnih goriva u Ujedinjenom Kraljevstvu. Suštinsko je pitanje: zašto nas kao društvo više šokira mogućnost uništavanja kulturno-povijesnog nasljeđa, negoli sigurno uništenje budućnosti čitavog planeta? Kulturpunkt